Pad Assada je udarac za ruski prestiž

Ruska vatrena moć je bila ta koja je pomogla da se Bashar al-Assad zadrži na vlasti posljednjih devet godina.

Ali, za nekoliko dana, Kremljov projekat Sirije se raspao, a Moskva je, očigledno, nemoćna da išta učini po tom pitanju.

U saopćenju rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da je Assad napustio mjesto predsjednika – i zemlju (ne dajući nikakve detalje o tome gdje je otišao).

Dodaje se da Moskva “sa krajnjom zabrinutošću prati dramatične događaje u Siriji”.

Pad Assadovog režima je udar na prestiž Rusije.

Slanjem hiljada vojnika da podrže predsjednika Assada 2015., jedan od ključnih ciljeva Rusije bio je da se potvrdi kao globalna sila. Bio je to prvi veliki izazov moći Vladimira Putina i trn dominaciji Zapada, daleko od bivšeg sovjetskog prostora.

I uspješan, tako se činilo. Predsjednik Putin je 2017. posjetio rusku zračnu bazu Hmeimim u Siriji i izjavio da je misija obavljena. Uprkos raširenim izvještajima da ruski zračni napadi uzrokuju civilne žrtve, rusko ministarstvo odbrane se osjećalo dovoljno samopouzdano da pošalje međunarodne medije u Siriju kako bi svjedočili ruskoj vojnoj operaciji.

Na jednom takvom putovanju sjećam se da mi je oficir rekao da je Rusija u Siriji “na duge staze”, kaže urednik BBC Rusije Steve Rosenberg.

Ali ovo je bilo više od prestiža.

U zamjenu za vojnu pomoć, sirijske vlasti su Rusiji dodijelile 49-godišnji zakup zračne baze u Hmeimimu i njene pomorske baze u Tartusu. Rusija je osigurala važno uporište u istočnom Mediteranu. Baze su postale čvorišta za prebacivanje vojske u i iz Afrike.

Ključno pitanje za Moskvu je: šta će se sada dogoditi sa ovim ruskim bazama?

U svom saopćenju, rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da su njegove baze u Siriji stavljene “u stanje visoke pripravnosti”, ali tvrdi da “u ovom trenutku nema ozbiljne prijetnje za njih”.

Assad je bio najvjerniji saveznik Rusije na Bliskom istoku. Kremlj je mnogo uložio u njega. To je ulilo resurse – finansijske, vojne, političke – da ga zadrži na vlasti. Ruske vlasti će se boriti da predstave njegovo svrgavanje kao bilo šta drugo samo ne kao nazadovanje Moskve.

Ali u objavi na društvenim mrežama, Konstantin Kosačov, potpredsednik gornjeg doma ruskog parlamenta, napisao je: „Ono što se dešava u Siriji veoma je teško za sve, bez izuzetka… tragedija za sve.”

“Naš prioritet je da osiguramo sigurnost naših građana, kako civila, uključujući diplomate i njihove porodice, tako i vojnih lica.”