Oprezno s ustupanjem podataka – internet prevare Slovence koštale gotovo 28 miliona eura

Najčešće online prevare su investicijske prevare, kaže policija. “Klonite se obećanja o lakoj zaradi za malo ili nimalo rada, to ne postoji”, upozoravaju.

Online prevare su u porastu iz godine u godinu. Učesnici današnjeg događaja Udruženja banaka Slovenije stoga su pozvali na podizanje svijesti, saradnju između zainteresovanih strana i sistemske mjere. Predstavili su i psihološki aspekt online prevara, piše STA.

Digitalizacija donosi mnogo pogodnosti, ali i nove opasnosti, posebno u oblasti sajber sigurnosti, izjavila je jučer na konferenciji za novinare u Ljubljani Stanislava Zadravec Caprirolo, direktorica Udruženja banaka Slovenije (ZBS) .

Prema riječima Zadravec Caprirolo, podizanje svijesti je ključna aktivnost za sprječavanje online prevara. Važno je i jačanje saradnje između različitih zainteresovanih strana u dijeljenju informacija.

Prošle godine šteta je iznosila 31 milion eura

Prema policijskim nalazima, online prevare su u porastu. Ove godine, do 15. oktobra, primili su oko 2.000 prijava, što je gotovo isto kao i u cijeloj prošloj godini. To je rezultiralo materijalnom štetom od skoro 28 miliona eura, dok je ukupna prošlogodišnja šteta iznosila 31 milion eura, rekao je David Gracer iz Odjeljenja kriminalističke policije pri Generalnoj policijskoj upravi.

Tri četvrtine ove štete nanesene su fizičkim licima, a ostatak pravnim licima.

Od 2020. godine prijavljeno je ukupno više od 8.000 slučajeva sa ukupnom štetom većom od 130 miliona eura, prema podacima STA.

Najčešće su investicijske prevare

Gracer i član radne grupe ZBS-a za sprječavanje prevara u plaćanju, Aleš Ritonja, predstavili su najčešće oblike online prevara koje otkrivaju policija i banke.

Najčešća je takozvana investicijska prevara, kada se pojedincima uvjerljivo obećava brza i visoka zarada ulaganjem u, na primjer, kriptovalute. U početku se predlažu mala ulaganja, ali se zatim te vrijednosti povećavaju iz dana u dan, a žrtvi se prikazuju i lažni podaci o tome kako portfolio jača.

Ali onda se sve raspadne kada kupac želi podići ovu zaradu. Prevaranti uslovljavaju ovo podizanje zahtjevima za dodatnim plaćanjima, na primjer, poreza i carina. “Učinit će sve što je moguće da od vas dobiju dodatni novac”, rekao je Gracer, prema STA.

Prevaranti često traže i instalaciju aplikacija koje im omogućavaju daljinski pristup računaru žrtve, čime se dodatno olakšava i ubrzava pristup bankarskim i ličnim podacima žrtve. “Kada dobijete poziv da vam se isplatilo ulaganje u kripto imovinu, odmah spustite slušalicu i, prije svega, nemojte ništa instalirati na svoje mobilne uređaje”, bio je jasan.

Zloupotreba kartica je također česta

Podaci o lažnim karticama se također često zloupotrebljavaju, a prevaranti ih dobijaju na različite načine. Uobičajen primjer je kada kontaktiraju žrtvu koja prodaje nešto online putem WhatsAppa. Oni žrtvi daju link do web stranice koja zatim traži podatke o platnoj kartici.

Gracer i Ritonja su također upozorili na phishing, lažne online trgovine i upad u poslovnu komunikaciju.

“Ukoliko sumnjate na prevaru, obavijestite banku kako bismo mogli poduzeti sve potrebne mjere i pokušati povratiti dio ukradenih sredstava, a bankovne kartice treba i blokirati”, savjetuje Ritonja. Ona također preporučuje prijavljivanje incidenta policiji i spremanje sve komunikacije s prevarantima, jer ona može poslužiti kao dokaz, piše STA.

“Klonite se obećanja o lakoj zaradi za malo ili nimalo rada, ona ne postoje, i ne nasjedajte ni na kakve zahtjeve za brzim odlukama”, upozorio je Gracer.

Emocije na koje prevaranti igraju

Upravo ovakvi zahtjevi za brzom akcijom i slični psihološki trikovi često su alati koje prevaranti vole koristiti u svojim aktivnostima.

Emocionalni okidači poput straha, očekivanja nagrade i hitnosti inhibiraju racionalno razmišljanje i prosuđivanje kod ljudi, čineći ih sklonijima da nasjednu na prevare, objasnila je Melita Puklek Levpušček sa Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani, prenosi STA.

Među razlozima zašto ljudi tako lako podlegnu online prevarama, istakla je želju ljudi za psihološki predvidljivim svijetom.

„Povjerenje je naša osnovna potreba, a autoritet i privid legitimnosti zadovoljavaju tu potrebu“, objasnila je. Zato prevaranti vole da se lažno predstavljaju kao etablirane banke i iskorištavaju imidž poznatih stručnjaka i uticajnih osoba.

Mladi ljudi su posebno ranjivi

Do prevare može doći i zato što neki ljudi potcjenjuju vlastitu ranjivost, impulsivniji su ili imaju nižu sposobnost kritičkog rasuđivanja.

Mladi su posebno ranjivi na online prevare zbog veće izloženosti internetu, ocijenila je. Riječ je o grupi koja je digitalno vješta, ali ne i digitalno pismena. Stoga je Puklek Levpušček pozvala na kontinuirano podizanje svijesti mladih o online prevarama.

Međutim, pismenost potrošača nije dovoljna; potrebne su sistemske mjere kako bi se ograničile i riješile posljedice online prevare, naglasila je Tanja Piškur, šefica finansijskih usluga u Udruženju potrošača Slovenije (ZPS) .

Između ostalog, pozivaju na uspostavljanje jedinstvenih centara za prijavljivanje zloupotrebe na internetu i jasnu definiciju grube nepažnje, prenosi STA.