Odlazak iz Hormuškog moreuza neće vratiti jeftino gorivo

Svjetska ekonomija trenutno je praktično taoc faktičkog zatvaranja Hormuškog moreuza.

Cijene benzina, avionskog goriva i dizela naglo su porasle. Berze su pale, a rizik od recesije dodatno je povećan.

Nakon sedmica bezuspješnih pokušaja da se ova ključna pomorska ruta uz obalu Irana ponovo otvori, predsjednik Donald Trump iznio je novu ideju, povući se i prepustiti drugima da riješe problem.

Trump je u utorak izjavio za New York Post da će se Hormuški moreuz automatski otvoriti nakon povlačenja američke vojske iz rata. Poručio je da zemlje koje koriste moreuz same trebaju osigurati njegovo otvaranje.

Prema pisanju Wall Street Journala, Trump je svojim saradnicima rekao da je spreman okončati američku vojnu kampanju protiv Irana čak i ako moreuz ostane uglavnom zatvoren.

U objavi na mreži Truth Social napisao je, nabavite vlastitu naftu.

Kasnije je novinarima rekao da će cijene goriva, koje su u utorak prvi put od 2022. dostigle četiri dolara po galonu, uskoro pasti. Dovoljno je, kako je rekao, da napusti Iran, što planira učiniti vrlo brzo, nakon čega će cijene naglo pasti.

Ipak, stručnjaci za energetsko tržište upozoravaju da okončanje rata bez ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza vjerovatno neće riješiti energetsku krizu.

Dan Pickering, osnivač i glavni investicioni direktor kompanije Pickering Energy Partners, ocijenio je tu ideju kao veoma lošu. Prema njegovim riječima, to bi bio nedovršen posao koji dugoročno stvara više problema nego što kratkoročno rješava.

Iako bi povlačenje Sjedinjenih Američkih Država moglo kratkoročno sniziti cijene nafte, Pickering upozorava da bi svijet na kraju mogao plaćati znatno više ako kontrolu nad moreuzom zadrži Iran.

Patrick De Haan iz kompanije GasBuddy ističe da je teško vidjeti kako bi odustajanje od borbe za kontrolu nad moreuzom riješilo problem. To bi, kako kaže, značilo praktično prepustiti moreuz Iranu i osigurati više cijene energije, jer bi Iran mogao napadati brodove i naplaćivati prolaz. Takav potez nazvao je katastrofalnim neuspjehom.

Postoji mogućnost da je Trump ovu ideju iznio kako bi podstakao saveznike da pojačaju podršku za ponovno otvaranje prolaza, ili kao taktički potez uoči moguće kopnene invazije.

Neki investitori odbacili su takve izjave o povlačenju bez rješavanja problema moreuza. Tržišni strateg Art Hogan ocijenio ih je kao emotivnu reakciju koja nema mnogo smisla.

Iskusni akteri na tržištu nafte naglašavaju da je poremećaj u snabdijevanju, najveći zabilježen do sada, nemoguće riješiti bez ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza, kroz koji inače prolazi oko petine svjetske nafte.

Kako ističe De Haan, nemoguće je narušiti ravnotežu globalne ekonomije i praviti se da to nije problem.

Sjedinjene Američke Države jesu donekle zaštićenije od Azije i Evrope, koje direktnije zavise od ovog prolaza, dijelom zato što su najveći proizvođač nafte na svijetu, sa rekordnih 13,6 miliona barela dnevno prošle godine.

Ipak, SAD nisu izolovan sistem. Poremećaji u snabdijevanju, iako udaljeni hiljadama kilometara, osjećaju se i na američkim benzinskim pumpama.

Kako objašnjava Vikas Dwivedi iz investicione banke Macquarie Group, globalno tržište je međusobno neodvojivo povezano.

Američke rafinerije ne koriste isključivo domaću naftu, već je miješaju s težim vrstama iz inostranstva kako bi proizvele benzin, avionsko gorivo i dizel. Svakodnevno se uvoze stotine hiljada barela strane nafte, uglavnom preko istočne i zapadne obale.

Zbog velike domaće potražnje, SAD također uvoze značajne količine gotovih energetskih proizvoda.

Ekonomista Claudio Galimberti upozorava da će regije poput Kalifornije i New Yorka osjetiti nestašice kada se one pojave u Aziji i Evropi.

Ako moreuz ostane zatvoren, kupci iz drugih dijelova svijeta vjerovatno će se okrenuti američkoj nafti. Nakon ukidanja zabrane izvoza 2015. godine, američki izvoz je značajno porastao.

Međutim, veća potražnja iz inostranstva mogla bi povećati cijene energije i unutar SAD.

Stručnjak za robna tržišta Bob Yawger ističe da proizvođači neće zadržavati naftu kako bi održali niske cijene u zemlji, već će je prodavati onima koji ponude više.

Dodatni problem predstavlja sigurnosni rizik. Ako Iran zadrži kontrolu nad moreuzom, investitori će ga i dalje smatrati nestabilnim i opasnim područjem.

Zbog toga će tražiti veću zaradu kako bi kompenzirali rizik, što znači trajni pritisak na rast cijena širom svijeta, uključujući i američko tržište.

Andy Lipow iz kompanije Lipow Oil Associates upozorava da bi se geopolitički rizik stalno vraćao jer bi Iran mogao ponoviti slične poteze.

Možda upravo zato Trump i dalje povremeno naglašava važnost ponovnog otvaranja moreuza.

U jednoj od objava zaprijetio je da će, ukoliko prolaz ne bude odmah otvoren za promet, Sjedinjene Američke Države uništiti ključnu iransku energetsku infrastrukturu.

Bob McNally iz Rapidan Energy Group smatra da bi eventualno povlačenje SAD moglo kratkoročno sniziti cijene nafte, ali da to ne bi trajno riješilo krizu.

Kako zaključuje, problem time ne nestaje.

Događaji na drugom kraju svijeta već sada uzrokuju finansijski pritisak na američke građane. Ostaviti Hormuški moreuz u nesigurnom stanju značilo bi ignorisati tu očiglednu lekciju.

Kako kaže Dwivedi, svi mogu proglasiti pobjedu i govoriti šta žele, ali dok se Hormuški moreuz ne otvori, problem će samo nastaviti rasti.