Odgovor na teroristički napad: Ruska politička elita ide mračnim i osvetničkim putem

Naslovi iz Rusije poslednjih nedjelja bili su tmurni: Smrt opozicionog lidera Alekseja Navaljnog ; lažirani izbori ; i nemilosrdno insistiranje predsjednika Vladimira Putina da nastavi sa svojim ratom protiv Ukrajine.

Sada dolazi još jedan šok za sistem, sa užasnim ubistvom najmanje 139 ljudi u terorističkom napadu u koncertnoj dvorani nedaleko od Moskve. A sa svojim brutalnim zvaničnim odgovorom na napad, Rusija je, čini se, krenula još mračnijim zaokretom.

Dok je teroristička grupa ISIS preuzela odgovornost za masakr, objavljujući užasne snimke pokolja, Kremlj je zamaglio. Putin je prvo insinuirao – nevjerovatno i bez dokaza – da je Ukrajina otvorila “prozor” teroristima da pobjegnu preko aktivne linije fronta. U ponedjeljak je rekao da su zločin “počinili radikalni islamisti”, ali je ponovo naveo da su počinioci planirali pobjeći u Ukrajinu. Kijev je oštro negirao umiješanost i nazvao tvrdnje Kremlja “apsurdnim”.

Kremlju se ne dostavljaju obavještajni podaci

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je u međuvremenu odbacio pitanja o upozorenjima Sjedinjenih Država o riziku od terorističkih napada u Rusiji. “Kremlju se nikada ne dostavljaju obavještajni podaci”, rekao je on u razgovoru s novinarima u ponedjeljak.

“To se pruža putem kanala od jedne obavještajne agencije do druge obavještajne agencije. Ovo je klasifikovano kao osjetljive informacije koje se ne otkrivaju.”

Peskov je dodao: “Trenutno nemamo kontakta sa zapadnjacima.”

Putin je došao na vlast uz obećanje da će biti strog prema teroristima: Bivši oficir KGB-a bio je relativna politička nepoznanica kada se 1999. godine obavezao da će “ugasiti” čečenske separatiste.

Ta prijetnja uslijedila je nakon niza bombaških napada na stanove u Rusiji koji su odnijeli stotine života i pokrenuli paniku širom zemlje. Putin će izvršiti svoju prijetnju invazijom na otcijepljenu Čečeniju, potez koji ga je doveo na poziciju ruskog čvrstog momka, imidž koji će mu pomoći da osigura neospornu vlast.

Drugi rat u Čečeniji bio je brutalann, a aktivisti za ljudska prava su dokumentovali pojavu takozvanih “filtracionih logora” u kojima su civili rutinski bili podvrgnuti ponižavanju, mučenju, a ponekad i vansudskim ubijanjima. Ruske trupe ponovile su praksu u okupiranim dijelovima Ukrajine.

Van vidokruga javnosti

Takvo ponašanje ruskih snaga sigurnosti i u Čečeniji i u Ukrajini često je ostajalo van vidokruga javnosti, barem kada je u pitanju narativ koji se promoviše u zvaničnim ruskim medijima. No, nakon napada na Crocus City u petak, brutalnost ruskih sigurnosnih službi obznanjena je.

Čini se da video snimci i fotografije koje su se pojavile na ruskim društvenim mrežama pokazuju nasilno ispitivanje nekoliko muškaraca za koje se tvrdi da su učestvovali u terorističkom napadu.

Čini se da jedan video prikazuje jednog od osumnjičenih, Saidakramija Rachabalizoda, kako ga guraju licem prema dolje na zemlju dok mu je isljednik odsjeca dio uha.

Odgovor na ovo? Otvoreno likovanje od strane nekih istaknutih ličnosti povezanih s Kremljom.

Margarita Simonyan, glavna urednica ruske državne propagandne mreže RT, s odobravanjem je objavila video na ruskoj društvenoj mreži VK na kojem se činilo da se osumnjičeni za napad na Crocus City trese dok su ga ispitivali. A u zasebnom postu na X, Simonyan je objavio snimak osumnjičenog sa lisicama koji je doveden u sud dok su ga službenici sigurnosti i snimak Rachabalizoda na sudu sa umotanim u zavoj uhom.

“Nisam ovo očekivala od sebe, ali kada vidim kako ih dovode na sud pognute, pa čak i ovo [odsječeno] uho, ne osjećam ništa osim zadovoljstva”, napisala je.

“Sve ih ubiti”

Kremlj se nije oglasio, a Peskov je odbio da komentariše pitanje o dokazima o zlostavljanju osumnjičenih. Šalje poruku običnim Rusima – i svijetu – da su ruske državne bezbjednosne snage sposobne za sve.

Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik Rusije, bio je karakteristično militantan u komentarima na tragediju. “Svi me pitaju šta da se radi?” Medvedev je rekao, prenosi ruska državna novinska agencija TASS. “Uhvaćeni su. Svaka čast svima koji su ih uhvatili.”

“Da li ih treba ubiti?” Medvedev je nastavio. “Definitivno. I to će se desiti. Ali još je važnije pobiti sve uključene. Svi. Ko je platio, ko je saosjećao, ko je pomogao. Ubiti ih sve.”

Medvedev više nije vrhunski politički igrač, ali se od potpune invazije na Ukrajinu pojavio kao pouzdan barometar krajnje desničarskog raspoloženja u Rusiji.

Čini se da je takva vrsta militantnog osjećaja u porastu. Rusija nema smrtnu kaznu, ali u izjavi na državnom kanalu Rossiya-24, Vladimir Vasiljev, šef frakcije Jedinstvene Rusije u Donjem domu parlamenta, rekao je da bi kolege zakonodavci mogli razmotriti pitanje oživljavanja iste.

„Sada se postavljaju mnoga pitanja o smrtnoj kazni“, rekao je on, prenosi državna novinska agencija RIA-Novosti. “Ova tema će svakako biti duboko, profesionalno i sadržajno obrađena. I bit će donesena odluka koja će zadovoljiti raspoloženja i očekivanja našeg društva.”

Možda je teško procijeniti osjećaje šireg društva, ali raspoloženje ruske političke klase je već jasno. Sve opcije su na stolu.