NSRS donosi protuustavne odluke: “Ljudi, kuda nas ovo vodite”

Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, poznat po svojim proruskim stavovima, osuđen je na godinu dana zatvora zbog svojih separatističkih aktivnosti. Ova presuda dolazi nakon što je Dodik ignorisao odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, što je izazvalo političke tenzije u zemlji, piše Guardian.

Osim zatvorske kazne, Dodiku je zabranjeno obavljanje političkih funkcija u trajanju od šest godina. Ova odluka ima značajne implikacije na političku scenu Republike Srpske i šire.

Dodikovi advokati najavili su žalbu na presudu, tvrdeći da je politički motivisana. Međutim, sud je istakao da je presuda donesena u skladu sa zakonom i da odražava ozbiljnost optužbi protiv njega.

Ova presuda predstavlja prekretnicu u odnosima između entiteta u Bosni i Hercegovini i mogla bi imati dugoročne posljedice na stabilnost i političku dinamiku u regionu.

Odluka suda postaje pravomoćna nakon očekivanog procesa žalbe.

Dodik i njegovi advokati nisu se pojavili na sudu tokom izricanja presude. On je izjavio da će ignorisati bilo koju presudu i prijetio “radikalnim mjerama” u odgovoru, uključujući eventualnu secesiju Republike Srpske od ostatka zemlje.

Dodik je više puta pozivao na odvajanje dijela Bosne i Hercegovine, s ciljem pridruživanja susjednoj Srbiji, što je izazvalo uvođenje sankcija od strane administracije predsjednika Joea Bidena prema njemu i njegovim bliskim saveznicima. Dodik je također optužen za korupciju i vođenje proruske politike.

Dodikove separatističke prijetnje izazvale su strahove u Bosni i Hercegovini, gdje je rat od 1992. do 1995. godine odnio oko 100.000 žrtava, a milioni su bili prisiljeni napustiti svoje domove.

Daytonski mirovni sporazum, koji je okončao rat, stvorio je dva entiteta – Republiku Srpsku i FBiH– koje su dobile široku autonomiju, ali su zadržale zajedničke institucije, uključujući vojsku, najviši pravosudni sistem i poreznu administraciju. Bosna i Hercegovina također ima rotirajuću tročlanu predsjedništvo koje čine predstavnici Bošnjaka, Srba i Hrvata.

Dodik je više puta bio u sukobu s visokim predstavnikom za provedbu mira, Christianom Schmidtom, kojeg je nazivao nelegalnim u Republici Srpskoj. Daytonski mirovni sporazum predviđa da visoki predstavnik može donositi odluke i mijenjati zakone u zemlji.

Potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković izjavio je da presuda protiv Dodika pokazuje da “nijedna osoba nije iznad države i da će svi biti odgovorni za svoje postupke”.

Dodik, koji je podržavao Donalda Trumpa, obratio se okupljenim na mitingu u Banja Luci nakon presude.

„Kažu da sam kriv, ali sada će ovdje ljudi reći zašto nisam kriv“, rekao je Dodik okupljenima nakon što je presuda izrečena. „Nema razloga za brigu. Naučio sam se nositi s težim situacijama.“

U Srbiji je predsjednik, Aleksandar Vučić, sazvao hitnu sjednicu nacionalnog savjeta za sigurnost, a zatim odletio u Banja Luku kako bi podržao Dodika. Presudu je opisao kao “sramotnu, nezakonitu, antidemokratsku i osmišljenu da uništi Republiku Srpsku i položaj srpskog naroda”.

Dodik je rekao okupljenima da je telefonski razgovarao s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, kojeg je nazvao prijateljem.

„Politička hajka protiv predsjednika @MiloradDodik je tužan primjer oružja pravnog sistema usmjerenog protiv demokratski izabranog lidera“, rekao je Orbán na društvenoj mreži X. „Ako želimo sačuvati stabilnost na Zapadnom Balkanu, ovo nije put naprijed!“.

Usvajanje spornih zakona

Na sjednici NSRS usvojeni su sporni zakoni koji vode secesiji ovog entiteta. Vladajuća koalicija, koja ima većenu u RS, izglasala je sinoć ove prijedloge zakona.

Prijedlog zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja “vanustavnih institucija BiH” usvojen je u NSRS sa 49 glasova za i 3 protiv.

Usvojenim Prijedlogom zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH predviđena je zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH u RS.

Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, na što su upozoravali opozicioni poslanici.

Poslanik NSRS: Ljudi kuda nas ovo vodite? Je li nas vodite u rat? Je l’ mislite žrtvovati našu djecu?

“Ljudi recite vi meni kuda vi nas vodite? Je li nas vodite u rat? Kažete donosimo odluke, donijeli smo odluke zajedno na državnom nivou, ali to nema veze, sada mi donosimo ovdje druge odluke i mi smo država u državi. Pa šta će reći druga strana? Je li garantujete da neko neće reći ‘mi nećemo tako’. Ko će stati u odbranu RS? Predsjednik spominje djecu i mlade policajce. Je li mislite njih žrtvovati? Igrate se opasnom igrom. Ne znam gdje će nas ovo odvesti. Da li ste svjesni kuda nas vodite? Da danas – sutra se može desiti incident koji nas može odvesti u sukobe?! Ko ima pravo da kaže da smo mi izdjanici”, rekao je Radislav Dončić na skupštinskoj raspravi.

Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te potvrđenih u državnom Domu naroda, a prema prethodnom dogovoru entiteta i Vijeća ministara BiH. Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se takođe mora izjasniti Parlament BiH.