Nedžad Pirić za Forbes BiH: Pametni gradovi donijeli bi značajne uštede i koristi našim građanima

Pametni gradovi temelj su modernog urbanog života i važan faktor u funkcionisanju ekonomija. Donose novi način života prilagođen potrebama stanovnika 21. vijeka. Iako njihov precizan broj nije lako odrediti zbog različitih definicija i kriterija, procjene su da ih je u svijetu nekoliko stotina. I u prastu su.

Gdje se Bosna i Hercegovina nalazi na globalnoj mapi pametnih gradova i je li spremna za njihov razvoj – pitanje je koje će u skorijoj budućnosti sigurno biti sve aktuelnije.

„Pametni grad su urbane sredine koje su implementirale digitalne tehnologije sa ciljem optimizacije svojih resursa i za poboljšanje života svojih građana. Ovo zadnje je naročito važno. Pametni gradovi se ne prave zbog administracije, i ona ima benefite u vidu ušteda i efikasnosti, međutim, oni se prave zbog građana“, kaže za Forbes BiH Nedžad Pirić, ekspert za digitalizaciju.

Koliko su pametni gradovi važno pitanje na koje treba obratiti pažnju, Pirić, podsjeća na podatke Ujedinjenih nacija, prema kojima će do 2050. godine, na planeti živjeti 2,5 milijarde ljudi više.

„To znači više hrane, više otpada, više saobraćajnih gužvi i više pritiska na resurse. Gradovi kao jedince čine samo tri posto zemljine površine. I imamo situaciju da tih tri posto troši 80% energije, (pravi) 75% zagađenja i 80% otpada. Dakle, vidimo kakav je to problem“, govori Pirić.

Svijetli primjer Estonija

Da bismo razumjeli šta pametan grad znači u praksi, Pirić kao svijetli primjer navodi Estoniju.

Još 1997. godine, ova zemlja je započela put ka digitalnoj transformaciji. Dvadeset osam godina kasnije, rezultat je impresivan: 99% javnih usluga građana i poslovnog sektora se može riješiti online – preko mobitela i računara. 90% građana posjeduje digitalni identitet, medicinski recepti, razni dokumenti, sve funkcioniše elektronski.

Glavni grad Talin nudi 86 različitih digitalnih usluga. Transportni sistem je optimizovan tako da se javnim prevozom za 15 minuta može stići gotovo bilo gdje.

U BiH gradovi funkcionišu kao ostrvo za sebe

Kada je o BiH riječ, Pirić kaže da je kao konsultant obišao mnoge gradove u Bosni i Hercegovini. Svaki grad, kaže funkcioniše kao ostrvo za sebe.

„Nema saradnje. A upravo to je potrebno, dakle, baze podataka se moraju dijeliti. Informacije se moraju dijeliti kako na lokalnom, tako na kantonalnom, pa na entitetskom nivou i na državnom nivou“,ističe on.

U pametnim gradovima saobraćaj, zdravstvo, javne usluge – sve je povezano u jedinstven sistem. A korist je ogromna.

Da bismo razumjeli kako bi i najmanje inovacije mogle promijeniti živote građana, Pirić navodi primjer transportnog sistema.

„Vi sada, kada bi implementirali jedan pametni grad sa pametnim transportnim sistemom, koji je zapravo poput tornja u vazdušnom saobraćaju, gdje imate sve raskresnice, magistrale i tako dalje, gdje možete prilagođavati semafore. I gdje na raskrsnici prilikom gužve pustite semafor 20 sekundi duže. Tu će proći 50 auta više. I odmah rješavate gužvu polako. Kod nas semafore programiraju i ostavi se tako kako jeste.“

Kao drugi primjer navodi primjenu senzora na javnoj infrastrukturi, poput kontejnera za otpad, uvođenjem IoT sistema ((Internet of Things), komunalne službe mogle bi pratiti popunjenost kontejnera u realnom vremenu, da li je neki kontejner zapaljen ili slično, i na taj način optimizirati svoje rute, i ne gubiti ni vrijeme ni gorivo odlaskom na lokacije gdje kontejneri još uvijek nisu napunjeni, naprimjer.  

Nisu potrebna prevelika sredstva da se digitaliziraju funkcije grada

„Tehnologija je tu da nam olakša. Kada razgovarate sa gradskim čelnicima, oni smatraju da je implementacija takvih rješenja jako skupa, međutim, kada malo pogledate koliko ona košta, to uopšte nije tako i dao bi se taj novac jako brzo vratiti“, govori Pirić.

Međunarodna zajednica, kaže on, ima jak sistem podrške digitalizacije. Osim toga u Bosni i Hercegovini postoji nekoliko programa i za poslovni sektor i za pametne gradove.

Hipotetički, primjer deset službenika na šalterima u jednoj opštini ilustrira potencijalne uštede.

„Ako su prosječni troškovi po zaposlenom oko 2.000 KM mjesečno, godišnji rashodi su oko  240.000 KM. Za 240.000 maraka vi možete digitalizovati manje, više sve funkcije grada i da vam ostane još novaca.. Problem je što nema strategije, nema nikakvog plana, radi se stihijski, čekaju se grantovi, čekaju se neke donacije, a zapravo od čega treba početi? Od strategije.

Treba napraviti digitalnu strategiju grada, akcioni plan, vidjeti šta koliko košta, pa kada se pojavi donator ili kreditor ili bilo ko, ko je zainteresovan da učestvuje u tom procesu, imati spreman plan. Siguran sam da svaka opština u BiH može podnijeti taj trošak.“

Problem je dodaje on, između ostalog i to što sistemi koji već postoje u opštinama se ne koriste adekvatno ili se ne koriste u punom kapacitetu.

„Zamislite samo koliko košta mene ili vas, odlazak u opštinu. Potrebno je uskladiti radno vrijeme, izaći s posla, platiti parking i takse… A sve to predstavlja dodatne, često nepotrebne troškove. Umjesto toga, mnoge stvari bismo mogli obaviti iz udobnosti vlastitog doma – uz kafu, za računarom, jednostavno da „izvučemo“ dokument koji nam treba“, govori on.

Koliko Slovenija može pomoći BiH u digitalizaciji

Memorandum o saradnji i razumijevanju u oblasti digitalne transformacije koji je BiH potpisala sa Slovenijom dobar je ugovor za našu zemlju, kaže Pirić, te predstavlja važan korak u procesu digitalizacije.

„Od svih republika iz bivše Jugoslavije, Slovenija ima najveći nivo digitalnih servisa. Slovenija nam najviše može pomoći svojim know-how. Dio plana koji sam pročitao je veoma ambiciozan. Mislim da je plan da se implementira do 2030., ali, ako bude trebalo i sedam pa čak i 10 godina, to će biti ogromna stvar za Bosnu i Hercegovinu. Jer mi ulazimo u ugovor sa članicom Evropske unije, to povlači fondove i pristup njima. Slovenija od 2021., ima superračunar koji se nalazi na institutu u Mariboru.

Mislim da je i on dio ugovora da ga za određene potrebe mogu koristiti naše kompanije i javni sistem. Optimista sam da će Slovenija učiniti sve da BiH bude upisana na digitalnu mapu“, kaže Pirić.

Razlika u mogućnosti 4G i 5G mreže

Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim rizikom zaostajanja kada je riječ o 5G mreži. Procjene pokazuju da bi zemlja mogla biti posljednja u Evropi koja će implementirati ovu tehnologiju, s planiranim tenderom tek za 2026. godinu.

Od svih republika iz bivše Jugoslavije, Slovenija ima najveći nivo digitalnih servisa. U procesu digitalizacije najviše nam može pomoći svojim know-how, Nedžad Pirić za Forbes BiH

„Imamo solidnu pokrivenost 4G mrežom. Međutim, za razvoj vještačke inteligencije, 4G nije dovoljna. Dok 4G mreža može podržati do 100.000 uređaja po kvadratnom kilometru (mobitela, laptopa…),5G mreža može podržati milion uređaja. Dakle, ona posjeduje mogućnost da sve to procesuje kroz mrežu. Nema pametnih automobila, nema razvoja vještačke inteligencije bez 5G tehnologije. Veoma je dostupna kada govorimo o svjetskom tržištu i sama implementacija ne bi trebala da uzme  mnogo vremena“, kaže Pirić dodajući: „Telekom operateri su kompetitivni. Čim jedan uvede 5G mrežu, ostali će slijediti. A to je naravno za dobrobit svih nas, kako građana, tako i poslovnog sektora u BiH“, napominje on.

Kada je riječ o cloud servisima, data centrima i povezanosti, BiH ima solidnu infrastrukturu, ali ne i za AI, pojašnjava bh. stručnjak.  

Cloud servisi i data centri u BiH

„U BiH postoji nekoliko cloud servisa i data centara. Međutim, oni nisu prilagođeni za hiperskaliranje. Šta to znači? Ako su moje poslovne potrebe da danas koristim jedan server, a sutra mi treba 30, to u BiH ne možete dobiti. Dok u najboljim svjetskim servisima možete danas uzeti jedan, sutra 10.000 servera.“

Još jedan izazov, kaže on, je otpor prema cloud servisima – mnogi sumnjaju u čuvanje podataka ‘negde u oblaku’, verujući da su podaci sigurniji samo ako se nalaze na fizičkom serveru koji mogu videti i dodirnuti.

Imamo solidnu pokrivenost 4G mrežom, međutim, za razvoj vještačke inteligencije ona nije dovoljna.
Dok 4G mreža može podržati do 100.000 uređaja po kvadratnom kilometru (mobitela, laptopa…),5G mreža podržava milion uređaja, Nedžad Pirić za Forbes BiH.

„Moramo razbiti te predrasude, jer mi svakodnevno šaljemo podatke u eter; dijelimo lične fotografije, komuniciramo putem interneta…“, potrebno je razumjeti da je koncept dijeljenja podataka sasvim normalan, i što je provider bolji i, da tako kažem, i skuplji, to vam nudi veći nivo skalabilnosti – mogućnost prilagođavanja paketa prema potrebama, ali i veći nivo sigurnosti. Posebno kada govorimo o bankama ili mikrokreditnim organizacijama, gdje podaci klijenata predstavljaju najvredniju imovinu. Ti podaci se jednostavno ne smiju izgubiti. Imamo još mnogo toga da radimo, ali mislim da je tržište orijentisano tako da – koliko nam treba, toliko imamo“, govori naš sagovornik.

Benefiti za domaće firme od korištenja AI i digitalizacije

Na koji način male i srednje firme mogu osjetiti benefite korištenja umjetne inteligencije i digitalnih rješenja, i kada je riječ o smanjenju troškova i izlasku izvan lokalnih okvira, Pirić pojašnjava: „Benefiti se mogu vidjeti odmah. Praktično istog dana kada implementirate određena tehnološka rješenja, odmah vidite koliko vam je lakše da radite. Kod malih i srednjih preduzeća, kao konsultant, uvijek savjetujem da se krene sa malim promjenama, sa onim što je najlakše implementirati. To su, naprimjer, neka rješenja za finansije, za računovodstvo, konkretan primjer završni račun. AI čita sve fakture, onako kako mu vi kažete – kome ide faktura, koja je firma, koji je dobavljač, po sumama, po čemu god želite. Firmama koje sve te podatke imaju posložene, treba otprilike mjesec da urade završni račun. Dosta firmi ga radi dva mjeseca, ima i onih koji rade po tri mjeseca. Sa implementacijom AI-a i implementacijom digitalnih rješenja, taj posao se može uraditi za dva do tri sata. Zamislite kakve su to uštede za kompaniju? Mi imamo domaću pamet, domaće softvere, podršku, koji su dostupni, uz mogućnost besplatnog probnog perioda, koji omogućava da se vidi da li je neko rješenje adekvatno. Smanjenje troškova, smanjenje radnih sati, sve su to benefiti“, kaže Pirić.

Tehnologija, naglašava, oslobađa radnu snagu. „Ako ste ranije trebali tri radnika u tri smjene da upravljaju mašinom, a sada imate mašinu koja radi sama 24 sata, najboljeg radnika možete zadržati za programiranje i nadzor procesa, dok ostale raspodijelite na druge zadatke.

Osim toga, kaže on, jako je bitno pratiti razvoj koji se dešava oko nas, kako u svojim poslovima ne bismo bili „outdated“ (prevaziđeni). Ovo je vrijeme u kojem, ističe on, nije dovoljno samo završiti fakultet. „Cijeloživotno učenje je neophodno, moramo da učimo konstantno da bi bili konkurentni“, kaže Pirić.

Sa implementacijom AI-a i digitalnih rješenja, završni račun firma umjesto za mjesec ili dva, može uraditi za dva do tri sata, Nedžad Pirić, za Forbes BiH

Otpor prema AI i digitalnim rješenjima kod određenog broja ljudi je razumljiv, međutim, većina ih ne zna da već sada svakodnevno koristi umjetnu inteligenciju.

„AI je otvorio jednu novu industrijsku revoluciju. Kompletnu, samu za sebe. Nastranu, digitalna transformacija. Kada bismo se vratili u historiju i analizirali neke druge industrijske revolucije, vidjeli bi da je svaka imala i svoje strahove i otpore. Još veće. Sjetimo se implementacije parnih mašina, naprimjer.

Svakodnevno koristimo AI, a da i ne znamo

Tehnologiju jednostavno treba prihvati kao takvu i raditi konstantno na sebi“, kaže bh. stručnjak.

Svakodnevno kroz e-mailove ili bankarske usluge vidimo kako AI funkcioniše.

„AI procijeni da li neka poruka treba otići u spam, otključavanje telefona putem Face ID-a je čisti AI, kao i tagovanje neke osobe unutar društvenih mreža na grupnoj fotografiji. Ukoliko se logujete na svoj bankovni račun sa nekog drugog računara, automatski stiže poruka na telefon da se neko loguje sa drugog računara. Sve to radi umjetna inteligencija“, kaže Pirić dodajući kako će svaki novi uređaj imati sve više elemenata AI, alata koji nam pomažu da budemo sigurni, a providerima da personaliziraju sadržaj.

„Na društvenim mrežama ili streaming servisima poput Netflixa naprimjer, sadržaj i preporuke su personalizirani, prilagođavaju se vašim interesima, onome što ste ranije gledali“, kaže Pirić i naglašava kako će takvih personaliziranih rješenja biti sve više i na sve većem broju uređaja, od televizora, telefona, do bijele tehnike.

„Naše je da tehnologiju prihvatimo i da uživamo u blagodetima koje nam pruža, jer tehnologija ne mijenja svijet sama, svijet mijenjaju ljudi koji je koriste“, zaključuje Pirić.