Ko su oslobođeni u najvećoj razmjeni zatvorenika između Amerike i Rusije i zašto su osuđeni

Aktuelnosti Amela Keserović Polić 2. aug 2024. 03:50 > 2. aug 2024. 03:51
featured image

2. aug 2024. 03:50 > 2. aug 2024. 03:51

Glavna globalna tema u četvrtak bila je razmjena zarobljenika između Rusije i Amerike, uz koordinaciju Turske obavještajne službe. 1 augusta puštene su 24 osobe (14 sa ruske strane i 10 sa zapadne strane). Oslobađanje 24 osobe smatra se najvećom i najsloženijom razmjenom zarobljenika između Istoka i Zapada od Hladnog rata.

U nastavku donosimo nepoznate detalje o puštenim pritvorenicima.

Evan Gershkovich, novinar Wall Street Journala (WSJ) osuđen je na 16 godina zatvora pod optužbom za špijunažu. Evan je uhapšen u Rusiji 29. marta 2023. dok je obavljao svoj novinarski posao. Ovaj rođeni Amerikanac, sin je emigranata iz Sovjetskog saveza koji su došli u SAD. Evan je naučio ruski od svojih roditelja. Prije nego što se pridružio redakciji WSJ 2022. godine iz Moskve je izvještavao za Agenciju France Press i Moscow Times.

Zašto je uhapšen? Kada ga je privela ruska Federalna služba  bezbjednosti u gradu Jekaterinburgu pod optužbom za špijunažu, Evan je bio sa službenom akreditacijom koju mu je dodijelilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova, na novinarskom zadatku. On je i prvi Amerikanac optužen za špijunažu još od vremena Hladnog rata. Optužbe na njegov račun demantirala je njegova porodica kao i američka vlada, gdje je američki predsjednik Joe Biden obećao njegovoj porodici da će Evana vratiti kući.

Evan je, piše Wall Street Journal, u julu ove godine osuđen na 16 godina zatvora u kaznenoj koloniji visoke sigurnosti, nakon brzog, tajnog suđenja koje je američka vlada osudila kao lažno. Prebačen je u junu 2024. u Jekaterinburg da mu se sudi po optužbi za špijunažu. Ranije je bio u moskovskom zatvoru Lefortovo, gdje Rusija drži političke zatvorenike još od vremena Sovjetskog Saveza.

Reporter Wall Street Journala Evan Gershkovich, kome se sudilo po optužbama za špijunažu, viđen je unutar ograde za optužene prije sudskog saslušanja u Jekaterinburgu, Rusija 26. juni 2024., Foto: REUTERS/Evgenia Novozhenina

Paul Whelan, 54-godišnji bivši marinac koji ima državljanstva četiri zemlje; SAD-a, Velike Britanije, Kanade i Irske, uhapšen je u decembru 2018., u sobi hotela Metropol u Moskvi tokom, kako je Centar za odnose s javnošću FSB-a tvrdio, špijunaže. Gradski sud u Moskvi ga je 15. juna 2020. godine osudio na 16 godina zatvora.  Whelan je odbacio optužbe kazavši da je došao na selo na vjenčanje prijatelja.

Alsu Kurmasheva, još je jedna novinarka koju su ruske službe bezbjednosti uhapsile. Četrdesetsedmogodišnja Kurmasheva je osuđena na šest i po godina zatvora nakon tajnog suđenja na Sudu u Tatarstanu 22. jula 2024. godine, zbog kako je navedeno, širenje lažnih informacija o ruskoj vojsci.

Vladimir Kara-Murza, 42-godišnji je britansko-ruski državljanin, ruski kolumnista i dobitnik Pulitzerove nagrade koji je osuđen na 25 godina zatvora, zbog kako su naveli, kritike ruskog rata u Ukrajini, što je Rusija smatrala izdajničkim činom.

Dieter Voronin, njemačko ruski državljanin uhapšen je 2021. godine tokom posjete Rusiji, pod optužbom za prenos ruskih vojnih informacija njemačkoj vanjskoj obavještajnoj službi. Voronin je, izvijestila je državna novinska agencija TASS, optužen da je pomagao Ivanu Safronovu, bivšem novinaru i savjetniku čelnika ruske svemirske agencije Roskosmos optuženom za izdaju.

Kevin Lik, ima tek 19 godina i u Rusiji je osuđen na četiri godine zatvora zbog fotografiranja vojne opreme u ruskom garnizonu dok je još bio u školi. Kevin Lik je bio najmlađa osoba ikada osuđena za izdaju u Rusiji. Prema ruskoj Federalnoj službi bezbjednosti (FSB), Lik, koji je u vrijeme navodnih zločina imao 16 godina, fotografirao je mjesta raspoređivanja trupa u gradu Majkopu i poslao ih e-poštom predstavnicima strane države. Kazna mu je izrečena nakon što je napunio 18 godina.

Lik je uhapšen u proljeće 2023. i prije presude proveo je 10 mjeseci u istražnom zatvoru. Ročišta su održana iza zatvorenih vrata.

Rico Krieger je prošao najgore od svih gore navedenih zatvorenika. Ovaj njemački državljanin osuđen je na smrt zbog optužbi za terorizam u Bjelorusiji. Krieger je navodno, slušajući instrukcije Ukrajine, postavio eksploziv u blizini željezničke pruge. Njegovi prijatelji rekli su medijima da je bio u Ukrajini kao volonter.

Rico Krieger je optužen po šest tačaka; terorizma, tajne djelatnosti, najamništva, stvaranje ekstremističke grupe ili učešće u njoj, nedozvoljene radnje u vezi sa vatrenim oružjem, municijom i eksplozivom i namjerno onesposobljavanje vozila ili sredstava komunikacije. Prema istražiteljima, Krieger je pokušao da se pridruži „pukovniji Kalinovsky“ koju čine Bjelorusi koji se bore na strani Ukrajine zbog čega ih u Bjelorusiji smatraju ekstremističkom formacijom. Nije mu pomoglo ni što je Kalinovsky puk izjavio da on nije bio uključen u njihove aktivnosti. U sudskim spisima se navodi da je 4. oktobra po nalogu Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU) fotografirao teritoriju vojne jedinice 97115 i vojnu opremu, a dan kasnije i dio željezničke pruge, vagone, utovar i platformu za istovar u blizini stanice Ozerishche. Prema istražiteljima, ove fotografije je poslao nalogodavcima.

Nakon toga, Nijemac je, navodi se u optužbi, postavio eksploziv na željezničku prugu stanice Ozerishche, prijavio se kustosu i vratio se u hotel u Minsku. Petog oktobra, oko ponoći, prije dolaska putničkog voza na stanicu došlo je do eksplozije, pisao je list „SB. Bjelorusija danas.” U junu 2024. Krieger je osuđen na smrt, te se, piše rusko izdanje Forbesa nije žalio na ovu odluku. Jedino što je priznao bile su tajne aktivnosti.

German Moyzhes, advokata sa državljanstvima Njemačke i Rusije, Rusija je optužila za izdaju jer je pomogao Rusima da dobiju evropske boravišne dozvole. German Moyzhes uhapšen je u Sankt Peterburgu krajem maja.

Ilya Valeryevich Yashin, 41 – godišnji ruski državljanin osuđen je na osam i po godina zatvora pod optužbom da je širio lažne informacije o vojnoj kampanji Rusije u Ukrajini.

Ilya Valeryevich Yashin, Foto: Reuters

Lilia Ayratovna Chanysheva, 42-godišnja ruska aktivistica bila je šefica lokalne kancelarije opozicionog pokreta Alekseja Navaljnog. Osuđena je na sedam i po godina zatvora pod optužbom za ekstremizam.

Ksenia Fadeyeva, još je jedna saradnica Alekseja Navaljnog koja je osjetila snagu ruskog suda. Osuđena je na devet godina zatvora zbog ekstremizma.

Vadim Ostanin ruski je državljanin i saveznik Alekseja Navaljnog. I njega je kao i kolegice Kseniju i Liliju Rusija pod optužbom za ekstremizam, osudila na devetogodišnju kaznu zatvora. Ostanin, koji je vodio lokalno sjedište Fondacije za borbu protiv korupcije u Barnaulu uhapšen je u decembru 2021. godine, a potom prebačen u sibirski grad Barnaul, gdje mu je i suđeno. Tokom zatvorskih dana napisao je pismo u kojem je naveo kako je zatvoren u samicu oko šest kvadratnih metara, koja je podrum sa prozorom prekrivenim ruševinama, da bi ovi uslovi bili pogoršani nakon nekoliko dana, gdje je ćelija bila preplavljena vodom do članaka, te da je bio okružen miševima, mravima i paucima.

Andrei Pivovarov, ruski državljanin i aktivista za građanska prava osuđen je prije dvije godine na četiri godine zatvora zbog navodnog rada sa Otvorenom Rusijom, zabranjenom prodemokratskom grupom.

Pivovarov je bio direktor prodemokratske skupine Otvorena Rusija, povezane s bivšim naftnim tajkunom u egzilu i kritičarem Kremlja, Mihailom Hodorkovskim. Priveden je u junu 2021. godine, tako što je izveden iz aviona prije polijetanja iz Sankt Peterburga za Poljsku, te je prebačen u Krasnodar na jugu Rusije.

Oleg Orlov, ruski aktivista za ljudska prava, predsjednik Upravnog odbora Centra za ljudska prava “Memorijal” i član izvršnog odbora Međunarodnog istorijsko-obrazovnog društva Centra, u februaru je osuđen na dvije i po godine zatvora zbog, kako je navedeno, diskreditacije ruske vojske.

Krajem marta prošle godine, oko sedam sati ujutro članovi Istražnog komiteta Rusije i Centra E (Centar za borbu protiv ekstremizma u Rusiji) stigli su u rezidenciju Olega Orlova sa nalogom za pretres. Pretresi su provedeni pod optužbom rehabilitacije nacističke ideologije, te su tom prilikom zaplijenjeni Orlovov laptop, tri hard diska, nekoliko fleš diskova, naljepnice “Memorijal”, natpis “Nema rata!” značku i knjigu pod nazivom “Rusija – Čečenija: lanac grešaka i neuspjeha”. Ubrzo je postalo jasno da je protiv Orlova pokrenut krivični postupak zbog diskreditacije ruske vojske.

Orlov se žalio na presudu, ali sud u Moskvi je ostao dosljedan, ponovivši: kazna ostaje nepromijenjena.

Alexandra (Sasha) Skochilenko, 33-godišnja umjetnica i muzičarka, koja se suočavala s optužbama za širenje lažnih informacija o vojsci nakon što je naljepnice s cijenama u supermarketima zamijenila sloganima koji prosvjeduju protiv ruske vojne operacije u Ukrajini, stoji u ograđenom prostoru za optužene tokom saslušanje u Sankt Peterburgu, Rusija 13. novembra 2023. REUTERS/Anton Vaganov

Aleksandra Skochilenko, ova ruska državljanka, umjetnica i muzičarka, prošle godine je osuđena na sedam godina nakon što je u supermarketu u Sankt Peterburgu etikete s cijenama zamijenila sa antiratnim porukama, iskazujući tako svoj stav protiv ruske vojne operacije u Ukrajini.

Sa druge strane Rusija prima osobe označene kao hakere i navodne špijune, a među njima i Vadima Krasikova, u Njemačkoj osuđenog na doživotnu robiju jer je u berlinskom parku ubio bivšeg čečenskog vođu pobunjenika Zelimkhana Khangoshvilija, koji je bio terenski komandant u Čečeniji.

Khangoshvili se borio protiv ruskih snaga tokom čečenskih ratova, a kasnije se preselio u Gruziju, gdje je, piše CNN, preživio nekoliko pokušaja atentata. Tražen u Rusiji zbog optužbi za terorizam, bio je poseban trn u oku Ramzanu Kadirovu, čečenskom lideru i bliskom Putinovom savezniku.

Kremlj nije krio da želi da se Krasikov vrati u Rusiju, tražeći da on bude pušten 2022. zajedno sa Viktorom Butom, ruskim trgovcem oružjem koji je služio 25-godišnju kaznu u SAD, u zamjenu za Whelana i WNBA zvijezdu Brittney Griner. Prije nekoliko mjeseci iz tima Alekseja Navaljnog moglo se čuti da je Alekseja samo nekoliko dana dijelilo od razmjene za Krasikova prije nego što je misteriozno umro u ruskoj kaznenoj koloniji. 

Anna Valerevna Dulceva i Artem Viktorovič Dultsev, ruski je par za koji zapadni obavještajni zvaničnici kažu da su u Sloveniju ušli pod imenom Maria Rosa Mayer Muños i Ludwig Gisch, predstavljajući se kao argentinski par. Prije dvije godine su optuženi kao ruski agenti koji rade širom Evrope.

Mikhail Mikushin uhapšen je u Norveškoj 2022. godine pod optužbom da je prikupljao osjetljive informacije za ruske sigurnosne agencije. Kako su izvijestili mediji, na UiT-Arktički i najsjeverniji univerzitet u Norveškoj došao je 2021. godine pod imenom José Assis Giammaria, predstavljajući se kao brazilski državljanin zainteresiran za studijski program univerziteta „hibridne prijetnje”.

“Bez dokaza, bez datuma suđenja, bez podrške Španije: Novinar Pablo González Yague zatvoren u Poljskoj na 2 godine”, ovako je glasio jedan od naslova u medijima nakon što su ovog španskog novinara rođenog u Sovjetskom Savezu pod imenom Pavel Rubcov, poljske vlasti uhapsile u blizini granice s Ukrajinom 2022. i optužile ga da je ruski špijun.

Novinari i pravnici kritizirali su Španiju jer je napustila španskog novinara i da primjenjuje dvostruke standarde u svom tretmanu slobode štampe, a kako bi skrenuli pažnju na njegovu samicu u nezdravim uslovima i kršenje njegovih prava, grupe koje su mu pružale podršku u Madridu, Barseloni i Baskiji objavili su video na kojem se pojavljuje nekoliko ličnosti, uključujući novinare, glumce, pravnike, pjevače, pisce, koji zahtijevaju poštovanje  presumpcije nevinosti.

Ksenia Fadeeva, Foto: REUTERS/Maxim Shemetov

Roman Seleznev, sin ruskog poslanika Valerija Seleznjeva američki sud je osudio za hakovanje brojeva kreditnih kartica, i druge internetske prevare, zahvaljujući kojima je ostvario ilegalnu dobit od 169 miliona dolara. Uhapšen je na Maldivima i 2017. godine osuđen na 27 godina zatvora.

Vladislav Kljušin, etablirao se kao biznismen u IT sektoru. Osnivača kompanije M13, američke vlasti su optužile za insajdersku trgovinu hartijama od vrijednosti na osnovu ukradenih i nejavnih informacija, zbog čega je uhapšen 2021. godine u Švicarskoj tokom odmora s porodicom. Dvije godine kasnije osuđen je na devet godina zatvora.

Prema optužbama, uz pomoć saradnika hakovanjem je došao do internih dokumenta američkih firmi koje su kotirale na berzi, odnosno njihovim tromjesečnim izvještajima o poslovanju koji još uvijek nisu bili objavljeni. Ovi podaci su im uveliko olakšali aktivnosti na berzi, nakon što su firme objavile rezultate poslovanja.

Vadim Konoshchenok, koga je Estonija 2023. godine izručila SAD-u zbog optužbi da je ilegalno krijumčario mikroelektroniku i municiju ruskoj vojsci.

„Kao što se navodi, optuženi je bio ključni učesnik u šemi za obezbjeđivanje osjetljive, američke elektronike i municije u cilju unapređenja ruskih ratnih napora i razvoja oružja, kršeći američku kontrolu izvoza, ekonomske sankcije i druge krivične zakone“, rekao je američki tužilac Breon Peace dodajući: „Neka ovaj slučaj posluži kao najnoviji primjer da bez obzira gdje se nalazite u svijetu, ako prekršite američku izvoznu kontrolu ili izbjegnete američke sankcije, nećemo mirovati dok se ne suočite s pravdom u američkoj sudnici”, navedeno je na stranici Ureda američkog tužitelja za istočni okrug New Yorka.