Kako Zaljevske države žele iskoristiti sukob Izraela i Irana
Prema analitičarima i arapskim zvaničnicima s kojima je razgovarao Middle East Eye, zaljevske države smatraju da su i Izrael i Iran izašli kao gubitnici iz nedavnog sukoba.
Dok su same prošle gotovo neokrznute, bogate energetske sile u Zaljevu sada koriste priliku da iskoriste svoje prednosti u odnosima s Izraelom i Iranom. Gledati dim iznad Teherana bilo je potpuno novo iskustvo za Saudijsku Arabiju i UAE, koji su godinama trpjeli napade iranskih saveznika Huta iz Jemena.
Izraelski avioni su bez većeg otpora pogodili iranske ciljeve, ubijeni su generali Revolucionarne garde, a uništene su raketne baze i tvornice oružja. Kulminacija je bila američko bombardovanje iranskih nuklearnih objekata u Fordowu, Natanzu i Isfahanu.
Iako izraelski vojni učinak djeluje impresivno, arapski zvaničnici tvrde da je sukob pokazao i slabosti izraelske odbrane. „Front u Izraelu nije mogao izdržati više od dvije sedmice raketnih napada“, rekao je jedan arapski zvaničnik.
Prema procjenama u arapskim prijestolnicama, Izrael je bio prvi koji je pokazao spremnost za prekid vatre nakon što je iscrpio vojne ciljeve i shvatio da Iran neće pasti.
Profesor s Univerziteta u Kuvajtu, Bader al-Saif, ocjenjuje da je mit o nepobjedivom Izraelu konačno razbijen: „Izrael je zaustavljen i pretrpio udarce. Slika njegove besprijekorne vazdušne odbrane je nestala.“
Ova nova percepcija ranjivosti Izraela daje dodatni prostor arapskim državama u budućim pregovorima, uključujući i one koje su normalizirale odnose s Izraelom 2020. godine kroz Abrahamove sporazume.
S druge strane, očekuje se i jačanje ekonomskih veza s Iranom. Saudijski ministar odbrane, brat prestolonasljednika Mohameda bin Salmana, već je posjetio Teheran, a predviđaju se i nove posjete na visokom nivou.
SAD su podržale obnovu pregovora o iranskom nuklearnom programu, koji je prema tvrdnjama Teherana „ozbiljno oštećen“. Zaljevske zemlje također podržavaju pregovore i nadaju se većem utjecaju u Teheranu.
Uprkos ogromnim vojnim ugovorima s Amerikom, arapske države nisu željele da SAD direktno učestvuju u izraelskim napadima na Iran. Na kraju, američki napadi na iranske nuklearne objekte ocijenjeni su kao „ograničeni“.
Iranski odgovor na američku bazu al-Udeid u Kataru bio je unaprijed koordiniran s državama Zaljeva, što pokazuje koliko je porasla diplomatska uloga regije.
Promjena odnosa i javnog mnijenja
Iako su SAD godinama pokušavale stvoriti savez između Izraela i Zaljeva protiv Irana, sukob je pokazao da se prioriteti mijenjaju. Saudijska Arabija, UAE i Katar svi su osudili izraelski napad na Iran. Posebno Saudijska Arabija i UAE su javno i privatno pritiskali za prekid vatre.
Bivši američki diplomata Patrick Theros navodi da u Saudijskoj Arabiji sada postoji veća simpatija prema Iranu nego ikada ranije, djelimično i zbog smanjenja sektaških tenzija i modernizacijskih reformi princa Mohammeda bin Salmana.
Dodatno, rat u Gazi snažno je pogoršao stav javnosti prema Izraelu. Više od 56.000 Palestinaca je ubijeno, a ankete pokazuju da 96% Saudijaca odbija normalizaciju odnosa s Izraelom.
Iako bivši predsjednik Trump signalizira da želi proširiti prekid vatre na Gazu, Saudijska Arabija je jasna – normalizacija odnosa zavisi od ozbiljnih i nepovratnih koraka prema palestinskoj državi.
„Cijena koju će Saudijska Arabija sada tražiti od Izraela za normalizaciju je znatno viša nego prije“, zaključuje jedan arapski zvaničnik.
