Izglasana rezolucija, nova nada za Gazu: Kako je nastao veto i zašto pet država ima pravo na njega

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u ponedjeljak je donijelo rezoluciju o momentalnom prekidu vatre u Gazi. Osim što dolazi u trenutku kada se stanovništvo Gaze svakodnevno i danonoćno suočava sa smrću i gladi, ova rezolucija je važna i iz razloga što SAD, kao niti jedna druga članica na nju nisu uložile veto.

Rezoluciju, koja poziva na prekid vatre tokom svetog islamskog mjeseca ramazana, kao i na “trenutno i bezuvjetno oslobađanje svih talaca” i dopremanje humanitarne pomoći u Gazu, podržalo je 14 zemalja, dok su se Sjedinjene Američke Države suzdržale od glasanja.

Prekid vatre mora doći sa oslobađanjem talaca

Govoreći o rezoluciji, američka ambasadorica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield kazala je da prekid vatre “mora doći s oslobađanjem talaca”, dodajući kako su neke američke izmjene u tekstu rezolucije u njenom finalnom primjerku, zanemarene, uključujući osudu Hamasa.

I dok svijet pozdravlja usvajanje rezolucije, budući da ranije tri, počevši od 7.oktobra, kada se desio Hamasov napad na Izrael, pa sve do danas, kada je u izraelskoj odmazdi i genocidu ubijeno više od 32.000 Palestinaca, od toga većina djece, koja danas u Gazi umiru ne samo od oružja, već i gladi, izraelski premijer Netanyahu je nezadovoljan američkom odlukom, te je nekoliko minuta nakon usvajanja rezolucije, otkazao planiranu posjetu izraelske delegacije Washingtonu. S druge strane, ovakav stav je iznenađenje za Amerikance, što se može čitati iz izjave glasnogovornika Nacionalne sigurnosti Bijele kuće Johna Kirbyja koji je u ponedjeljak kazao da je “jako razočaran” Netanyahuovim otkazivanjem.

Zabrinutost zbog sve većeg broja ubijenih civila u Gazi

Susret u Washingtonu trebao se desiti na traženje američkog predsjednika Joea Bidena, i na njemu se trebalo razgovarati o planiranim operacijama Izraela u južnoj Gazi, prije svega konpnenoj ofanzivi koju je Izrael najavio na Rafah, grad na jugu Gaze, u koji su se smjestile izjeglice koje su spas pronašle nakon što su izbjegle sa sjevera enklave, koja je u izraelskim napadima sravnjena sa zemljom, i u kojoj stanovništvo doslovno umire od gladi i dehidriranosti.

Da vlada napetost između dva tradicionalna saveznika, postalo je jasno, nakon što se Amerika usprotivila kopnenoj invaziji na Rafah, izražavajući zabrinutost zbog sve većeg broja žrtava u Gazi. Umjesto da razmisli, izraleski premijer je kazao da će se kopnena ofanziva desiti sa ili bez podrške Sjedinjenih država.

Je li rezolucija pravno obavezujuća?

Ali, je li on sada, nakon usvajanja rezolucije, uopće u mogućnosti provesti planove?

Rezolucija Vijeća sigurnosti je pravno obavezujuća, međutim, Vijeće sigurnosti UN-a nema mehanizam za njenu provedbu, iako može nametnuti kaznene mjere protiv Izraela zbog kršenja.

Direktor UN-a za Međunarodnu kriznu skupinu, Richard Gowan, rekao je za PBS NewsHour da su prošli pozivi na prekid vatre usvojeni “s malim ili nikakvim učinkom”.

Analiza iz 2002. pokazala je da je u to vrijeme najmanje 91 rezolucija Vijeća sigurnosti bila zanemarena. Izrael i Turska najviše su ignorirali, s 31, odnosno 23 prekršaja, prema istraživanju koje je objavio Los Angeles Times. Mnoge rezolucije koje je Izrael ignorirao odnosile su se na njegovu okupaciju palestinskog teritorija.

Istorija veta

Pravo veta ponuđeno je peterici stalnih članica (Sjedinjene Države, Kina, Francuska, Rusija i Britanija), kada su 1945. nakon Drugog svjetskog rata osnovani UN i Vijeće sigurnosti. Tadašnji američki predsjednik Franklin D. Roosevelt je znao da, ukoliko ih se želi privoliti da se pridruže, da je neophodno ponuditi im mogućnost veta, kojim će se štititi i od rezolucija Vijeća sigurnosti.

Gledajući istoriju veta i odnos SAD-a i Izraela, vidi se da je SAD od 1945. godine pa sve do 18. decembra 2023. od 89 veta, koliko je uložio na razne rezolucije Vijeća, 45 puta uložio veto na rezolucije koje kritiziraju Izrael, što je više nego bilo koja druga članica vijeća.

Od rezolucija na koje je stavljen veto, 33 su se odnosile na izraelsku okupaciju palestinskih teritorija ili na postupanje zemlje prema palestinskom narodu.

Prvi put su SAD upotrijebile svoj veto da podrže Izrael u septembru 1972., i to u slučaju rezolucije koja je pozvala Izrael da prekine svoju agresiju na Libanon. Nakon ovoga, SAD je koristio svoj veto kako bi zaustavio rezolucije koje su često kritizirale Izrael. Između 1982. i 1990. SAD je 21 put upotrijebio veto u znak podrške Izraelu, a 14 puta do 2001. godine.