Frakcija Crvena armija nastala u Hladnom ratu predstavljala je strah za Nijemce. Decenijama kasnije, opet su glavna tema

Nemačke vlasti tragaju za bivšim članovima frakcije Crvene armije (RAF) , sada nepostojeće militantne grupe iz doba Hladnog rata, koji su u bjekstvu skoro 30 godina.

Njemački mediji nazivaju ih “penzionerima RAF-a” i među najtraženijim su ljudima u Evropi. Jedna članica odbjeglog trojca uhapšena je prošlog mjeseca u berlinskom naselju gdje je godinama živjela naizgled normalnim životom.

Sada policija kaže da zatvara mrežu sa njena dva navodna muška saučesnika, nadajući se da će konačno okončati jedno od najozloglašenijih poglavlja u njemačkoj poslijeratnoj historiji.

Također poznata kao Baader-Meinhof grupa, RAF  je nastao iz radikaliziranog ljevičarskog studentskog protestnog pokreta u Zapadnoj Njemačkoj kasnih 1960-ih.

Grupa – koju su djelimično podržavale snage tajne policije Istočne Nemačke – Stasi – izazivala je pustoš tokom 1970-ih i 1980-ih smrtonosnim bombaškim napadima, kidnapovanjem i pucnjavama. Na meti su bili zapadnonjemački političari, kao i ličnosti visokog profila u bankarskom, vojnom i poslovnom svijetu, a ubijene su 34 osobe, uključujući šefa Dresdner banke Jürgena Pontoa i saveznog tužioca Siegfrieda Bubacka. Još 200 ljudi je povrijeđeno.

Dok su neki članovi uhapšeni, drugi su otišli u podzemlje kada se RAF raspao 1998. godine, gdje su ostali neotkriveni – do sada.

Daniela Klete, 65, uhapšena je prošlog mjeseca u glavnom gradu Njemačke, a vlasti kažu da se približavaju dvojici njenih navodnih saučesnika, Burkhardu Garwegu (55) i Ernst-Volkeru Staubu (69).

Trojac je bio u bijegu od optužbi za oružanu pljačku i pokušaj ubistva.

Klette su ušli u trag u berlinskoj četvrti Kreuzberg 26. februara, nakon policijske dojave. Pretpostavlja se da je u susjedstvu živjela oko 20 godina, pod lažnim imenom Claudia Ivone.

Ona se suočava sa dva odvojena pravna slučaja. Jedna se odnosi na optužbe za učešće u šest oružanih pljački i najmanje jednom pokušaju ubistva, u zločinima koji su navodno počinjeni između 1999. i 2016. godine, nakon što je RAF raspušten, navodi se u saopćenju za javnost njemačkog javnog tužilaštva.

Drugi se odnosi na njene sumnje za zločine RAF-a. Klete je optužena za učešće u napadu oružjem na američku ambasadu u Bonu 1991. godine i eksplozivnom napadu u Weiterstadtu 1993. godine, navodi se u saopštenju.

Prema kancelariji javnog tužilaštva, Klete još nije dala nikakve informacije o svojoj prošlosti, ali je priznala da je Daniela Klette njeno pravo ime.

Uprkos tome što je jedina žena označena kao ‘opasna’ na Europolovoj listi najtraženijih, uspješno je izbjegavala otkriti identitet gotovo pola svog života. 

Komšije su je opisali kako divnu osobu koja je davala instrukcije iz matematike i njemačkog lokalnoj školskoj djeci u Kreuzbergu, piše njemački tabloid Bild.

Takođe je često viđana kako šeta svog psa Malaiku. Jedan komšija ju je opisao kao “veoma tihu osobu”, prema izvještajima lokalnih medija.

Rizik koji predstavljaju bjegunci iz RAF-a naglašen je nakon što je policija pronašla granatu u Kleteovom stanu, što je vlasti navelo da evakuišu stambeni blok. Policija je kasnije na X potvrdila da je granata bezbjedno deaktivirana. U međuvremenu, vlasti su upozorile da se Garweg i Staub smatraju opasnima i da im se ne treba približavati jer bi mogli biti naoružani.

Kasnije se ispostavilo da su istraživački novinari uspjeli ući u trag Kletinoj lokaciji prije nego što je policija upala u njen stan u Kreuzbergu, koristeći alate umjetne inteligencije.

Prebacivanjem slike putem alata za pretragu slika PimEyes, novinari televizijskog podcasta ARD generisali su rezultate pretrage starije žene po imenu “Klaudia Ivon”, prenosi Reuters.

Prema njihovim nalazima, Ivone je bila redovan učesnik berlinske afro-brazilske scene, sve dok nije izbila pandemija Covid-19. Nejasno je da li su nalazi novinara izvor policijske dojave.

Kletteovo hapšenje pozdravljeno je kao prekretnica u borbi protiv domaćeg terorizma. Međutim, Garweg i Staub ostaju u bijegu.

Policija je proteklih sedmica pretražila nekoliko prostorija u Berlinu.

Sedmicu nakon Kletteovog hapšenja, nepotvrđeni izvještaj Bilda tvrdi da su Garwega vidjeli lokalni stanovnici kako je molio za novac na berlinskom mostu Oberbaum.

Par je možda pobjegao i u inostranstvo, kaže policija.

Hladnog rata ‘raskrsnica’

Wolfgang Kraushaar, njemački historičar i politikolog koji je proučavao RAF, kaže da je grupa nastala iz suprotstavljanja kapitalizmu i imperijalizmu.

U razgovoru za CNN, Kraushaar  je uporedio RAF sa Crvenim brigadama u Italiji, Nihon Sekigunom u Japanu i Weathermen ili Weather Underground u SAD – radikalno-lijevim grupama koje su proizašle iz studentskih protestnih pokreta 1969-1970.

RAF je, kako je rekao, nastao u tadašnjem Zapadnom Berlinu, na “raskršću” hladnog rata.

“Zbog rata u Vijetnamu, njihovi politički ciljevi su prvenstveno bili borba protiv američkih vojnih objekata. Osim toga, tu je bila i borba protiv pravosudnog sistema i [Axel] Springer štampe.”

Grupa Baader-Meinhof – nazvana po svojim osnivačima Andreasu Baaderu i Ukrike Meinhofu – često se dijeli na tri generacije. U prvom i najistaknutijem periodu  od 1970. do 1977. godine  grupa je ubijala javne službenike i američke vojnike i uzimala mnoge za taoce.

Druga generacija je trajala od 1974. do 1982. i, prema Kraushaaru, uglavnom se bavila uzimanjem talaca kako bi ih razmijenila sa zatvorenim članovima organizacije. U aprilu 1975., šest pripadnika RAF-a zauzelo je ambasadu Zapadne Njemačke u Stockholmu u sukobu sa taocima s ciljem prisiljavanja na puštanje zatvorenih pripadnika RAF-a.

Treća generacija, od 1982. do 1998., je ona kojoj pripada Klete i njeni saučesnici. Cilj te generacije bio je “ubijanje predstavnika različitih elita moći kako bi se sistem koji su mrzili doveo u pitanje”, rekao je Kraushaar.

On smatra da je RAF predstavljao najveću opasnost za pojedince koji su predstavljali određene moćne elite, uključujući bivšeg kancelara Zapadne Njemačke Helmuta Schmidta, bavarskog opozicionog političara Franza Josefa Straussa i medijskog mogula Axela Springera.

Springer je bio njemački medijski izdavač koji je do ranih 1960-ih posjedovao i kontrolirao veći dio konzervativnih štampanih naslova u zemlji, uključujući masovne tabloide. Bio je suštinski protivnik studentskog radikalizma.

Grupa Baader-Meinhof službeno se raspala 1998. godine, poslavši anonimno pismo Reutersovoj kancelariji u Kelnu u kojem su preostali članovi izjavili da je „urbana gerilska grupa u obliku RAF-a sada historija“.

Ipak, Kraushaar vjeruje da je RAF već odavno okončan. “Padom Berlinskog zida, implozijom DDR-a [Njemačke Demokratske Republike] i ponovnim ujedinjenjem Njemačke, izgubljeni su okvirni uslovi.”

Ali ubistva visokog profila koja su izvršili članovi Baader-Meinhofa i dalje su djelomično neriješena, uključujući i ubistvo šefa Deutsche Bank Alfreda Herrhausena 1989. godine. Odgovornost za atentat preuzela je frakcija Crvene armije, ali počinioci nikada nisu izvedeni pred lice pravde. 

„Zato je hapšenje bivše članice RAF-a poput Daniele Klete u Berlinu toliko uzbudilo javnost. Ljudi se nadaju da će slučajevi ubistava kojih se bolno sećaju, konačno biti riješeni“, rekao je Kraushaar. 

Postoji šansa da Klett prekine svoju dugotrajnu šutnju u zamjenu za popustljivost, dodaje on.

Za Kraushaara, Baader-Meinhof grupa predstavlja ranu u njemačkom kolektivnom pamćenju koja još nije zacijelila.

“Činjenica da je postojala mala, ali odlučna grupa koja je objavila rat [zapadnonjemačkoj] državi u vrijeme kada je budući dobitnik Nobelove nagrade za mir Willy Brandt postao kancelar, još uvijek je bolna tačka.

“Ovo je rana koja će i dalje boljeti sve dok ne bude zadovoljavajuća istraga zločina RAF-a.”