Crno na bijelo-kvaliteta prehrambenih proizvoda multinacionalnih kompanija u siromašnijim zemljama se pogoršava
Manje od trećine proizvoda najvećih svjetskih proizvođača hrane i pića zdravije je, prema ATNI-ju. Međutim, kvaliteta ovih proizvoda je lošija u siromašnijim zemljama.
Inicijativa za pristup prehrani (ATNI) objavila je izvještaju u kojem je, između ostalog, analizirala kvalitetu hrane i pića najvećih svjetskih proizvođača, kao što su Nestlé, Coca-Cola, Barilla, Danone, Ferrero Group i drugi. Po prvi put u izvještaju upoređena je i kvaliteta proizvoda u bogatijim i siromašnijim zemljama, te pronašla velika odstupanja, prenosi Jutarnji list.
Analizirano više od 52.000 proizvoda
ATNI je u analizu uključio više od 52.000 proizvoda 30 vodećih svjetskih proizvođača hrane i pića. Proizvodi su ocijenjeni od 0,5 zvjezdica (najmanje zdravi) do pet zvjezdica (najzdravije), a proizvodi s ocjenom 3,5 zvjezdice ili više već se smatraju zdravijima.
Samo 31 posto, ili 16.467 analiziranih proizvoda, doseglo je prag zdravijih. To znači da je samo 34 posto proizvoda koje su ove tvrtke zajedno prodale u 2022. bilo više nutritivne kvalitete. Nešto više od polovine (51 posto) proizvoda dobilo je dvije zvjezdice ili manje, a oko četvrtine (24 posto) ocijenilo je najnižu stopu od 0,5 zvjezdica (najmanje zdravo).
ATNI je pozvao firme da do 2030., ostvare barem polovinu svoje prodaje od zdravijih proizvoda. Danas samo 30 posto firmi ispunjava taj cilj.
Prehrambeni proizvodi u siromašnijim zemljama ocijenjeni s 1,8 zvjezdica
Po prvi put ove godine, organizacija je također sastavila zasebne indekse kvalitete prehrambenih proizvoda za zemlje s visokim i niskim dohotkom.
Utvrđeno je da su prehrambeni proizvodi analiziranih multinacionalnih kompanija u zemljama s nižim dohotkom bili niže kvalitete. U zemljama s niskim dohotkom postigli su prosječnu ocjenu od 1,8 zvjezdica, a u zemljama s višim dohotkom, gdje je testirano nekoliko njihovih proizvoda, prosječnu ocjenu od 2,3 zvjezdice.
“Slika je vrlo jasna i pokazuje da te firme ne prodaju zdrave proizvode u najsiromašnijim zemljama svijeta, gdje su inače sve aktivnije”, rekao je Mark Wijne, voditelj istraživanja u ATNI-ju, u intervjuu za Reuters. “Ovo je poziv vladama ovih zemalja da budu oprezne”, dodao je.
Kako se upozorava u izvještaju, epidemija pretilosti širi se globalno od 2021., posebno u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, a prerađena hrana igra sve veću ulogu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) primjećuje da se više od milijardu ljudi širom svijeta već bori s pretilošću.