BiH sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom ne koristi ni 10 posto – jedno na papiru, drugo u praksi
Ekonomska nestabilnost koja potresa Evropsku uniju značajno se osjeća i u Bosni i Hercegovini, što potvrđuju podaci o izvozu za prvih 11 mjeseci ove godine. Od januara do novembra ove godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz je iznosio 14 milijardi 810 miliona KM, što je za 4,3 posto manje nego u istom razdoblju 2023. godine, dok je uvoz iznosio 26 milijarde 236 miliona KM, što je za 2,9 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 56,5 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 11 milijardi 426 milionaa KM.
Tržište CEFTA-e također pogođeno
Osim EU, negativni trendovi u izvozu primijećeni su i na tržištima zemalja Cefte, gdje je izvoz opao za 12,7 posto i iznosio 2 milijarde 525 miliona KM. Uvoz iz ovih zemalja zabilježio je rast od pet posto, dosegnuvši 3,127 milijardi KM.
Da su bh. izvoznici zainteresirani i da im se otvaraju nova tržišta i izvan EU potvrdio je i predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) Vjekoslav Vuković naglašavajući da je bh. kompanijama Europska Unija tržište broj jedan, podsjetivši da se i dalje 70 posto naših roba plasira na tržište Europske Unije, ali da zbog svih rizika koje nose ekonomska globala kretanja danas, i bh. privrednici nastoje diversificirati mogućnosti plasiranja svojih proizvoda i pronaći neka noa tržišta.
“Jako nas zanima kako Bliski Istog i Sjeverna Afrika, gdje su nekada zemlja bivše Jugoslavije bile pravi partneri, izvoznici i pokazale veliko iskustvo u poslovanju. Problemi koji postoje nisu samo daljina, nego i radna snaga, vi možete graditi za te zemlje, raditi bilo koje poslove, međutim, uvijek se pojavi priča da li imate 300, 400 ili 500 radnika koje ćete negdje poslati na montažu, na instaliranje neke opreme i slično. U tom segmentu još uvijek imamo određene probleme, ali otvaraju nam se definitivno nova tržišta”, kaže za Forbes BiH Vuković i dodaje kako je uz nova neophodna iskoristiti sve mogućnosti i postojećih tržišta.
Primjer Turska
“Primjer je Republika Turska s kojom naša razmjena nije zadovoljavajuća kada je u pitanju odnos BiH -Republike Turske, ali sporazum o slobodnoj trgovini ne koristimo ni sa 10 posto njegovih kapaciteta koliko bi zapravo trebali. Prema tome, dosta se još uvijek može uraditi”, naglasio je Vuković.
Prošle godine Turske nije bilo na spisku zemalja u koje je BiH izvezla najviše svojih proizvoda, ali jeste na spisku zemalja iz kojih je BiH najviše uvezla robe u 2023. godini, i ta cifra je iznosila 1,54 milijarde KM. Ugovor o slobodnoj trgovini BiH i Turske možete detaljno pogledati ovdje.
Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, tokom prva tri mjeseca ove godine Bosna i Hercegovina je najviše robe uvozila iz Italije 921,87 miliona KM, Njemačke 857,83 miliona KM, Srbije 643,77 miliona KM, Kine 608,91 milion KM, Hrvatske 420,56 miliona KM, te iz Turske 417,03 miliona KM.
“Posjednjih pet godina smo rasli sedam milijardi KM kada je u pitanju izvoz. U ovoj godini bilježimo pad, nismo se još primakli milijardi, najviše smo izgubili kod izvoza električne energije”, kaže Vuković.
Smanjena potražnja dolazi, između ostalog, iz autoindustrije i zemalja koje su bile tradicionalni kupci bh. električne energije. Posebno je pogođena potražnja za metalnim i elektrokomponentama koje su ključne za automobilsku industriju.
“Uvijek imate periode rasta i pada – to je sinusoidalno kretanje“, govri Vuković i naglašava važnost promatranja dužeg vremenskog perioda za donošenje konačnih zaključaka.
