Da li će Irak postati novo žarište Bliskog istoka
Iračke šiitske oružane frakcije, uključujući ključne grupe povezane s Iranom, jednoglasno su odlučile da ne šalju svoje borce u Siriju kako bi podržale režim Bašara al-Asada u borbi protiv pobunjeničkih napada. Ovu odluku potvrdili su zvaničnici i komandanti za Middle East Eye (MEE).
Pobunjenička ofanziva izazvala regionalnu zabrinutost
Prošle sedmice, pobunjeničke snage predvođene Hay'at Tahrir al-Shamom (HTS) izvele su brzu ofanzivu, zauzevši ključne gradove Aleppo i Hamu. Napredovanje pobunjenika prema Homsi izazvalo je uzbunu u Bagdadu, gdje iračke vlasti vide sigurnost Sirije kao ključnu za stabilnost Iraka.
Strah od ponavljanja scenarija iz 2014. godine, kada su borci Islamske države iz Sirije prešli u Irak, doveo je do povećane pripravnosti iračkih vlasti. Više od 10.000 vojnika i pripadnika paravojnih jedinica Hashd al-Shaabi raspoređeno je duž granice sa Sirijom kako bi se spriječila eventualna infiltracija ekstremističkih grupa.
Zahtjevi Irana i Asada odbijeni
Uprkos pritiscima Irana i neformalnim zahtjevima Bašara al-Asada, iračke oružane grupe su odbile slanje dodatnih boraca u Siriju. Tokom sastanka Koordinacionog vijeća iračkog otpora u Bagdadu, sedam glavnih frakcija, uključujući Kataeb Hezbollah i Asaib Ahl al-Haq, jednoglasno je odlučilo da izbjegne eskalaciju u Siriji.
Jedan od komandanta za MEE izjavio je:
“Ovo je očigledna zamka. Izrael i njegovi saveznici žele nas namamiti u Siriju kako bi nas tamo napali bez posljedica.”
Dodao je da trenutni ciljevi Izraela uključuju slabljenje “Osi otpora” u Siriji, uz paralelni pritisak na Hezbollah u Libanu.
Humanitarna pomoć umjesto vojne intervencije
Iračke snage trenutno pomažu na druge načine. Borci nekih frakcija, poput Kataeb Hezbollaha, već su prisutni u istočnoj Siriji i pružaju podršku u evakuaciji civila iz ratnih zona. Grupa iz organizacije Badr pruža pomoć raseljenim porodicama u blizini svetog mjesta Sayyida Zeinab južno od Damaska.
Međutim, jasno je naznačeno da nikakvi novi borci neće biti poslani iz Iraka u Siriju, dok trenutna odluka ostaje na snazi “do daljnjeg.”
Geopolitičke tenzije i unutrašnji pritisak
Odluka Bagdada da se distancira od sirijskog sukoba djelomično je motivisana međunarodnim i regionalnim pritiscima, uključujući prijetnje Izraela napadima na iračke vojne i civilne ciljeve. Istovremeno, irački premijer Mohammed Shia al-Sudani suočava se s unutrašnjim izazovima i političkim pritiscima, zbog čega nastoji izbjeći dodatne konflikte koji bi destabilizirali Irak.
Sudani je u parlamentu izjavio:
“Nećemo donositi ishitrene odluke koje bi ugrozile stabilnost naše zemlje.”
Iako su iračke šiitske frakcije ključni dio “Osovine otpora”, njihova odluka da ne pošalju borce u Siriju ukazuje na promjenu prioriteta, fokusirajući se na zaštitu domaće sigurnosti. Istovremeno, humanitarna, politička i obavještajna podrška Siriji nastavit će se bez direktne vojne intervencije.
