Plaćamo, ali ko dobija? Gradonačelnici tri bh. grada za Forbes BiH govore koliko se novca od indirektnih poreza vraća lokalnim zajednicama
Na sastanku direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Zorana Tegeltije i šefa Delegacije Evropske unije u BiH, Luigia Sorece, održanog sredinom oktobra u Banjoj Luci, jedna od tema ticala se i rada UIO, gdje je Tegeltija najavio da se u 2024. godini očekuje prikupljanje oko 11,5 milijardi KM indirektnih poreza.
Prihodi od indirektnih poreza za deset mjeseci ove godine iznosili su devet milijardi i 544 miliona KM i veći su za 744 miliona KM ili za 8,45 posto u odnosu na isti period 2023. godine kada su iznosili 8 milijardi i 800 miliona KM. U ovom periodu je UIO, napominju iz ove institucije osnovane 2005. godine, koja i prikuplja ove poreze, privredi vratila jednu milijardu i 726 miliona KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar-oktobar 2024. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su sedam milijardi i 818 miliona KM i veći su za 809 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2023. godine.
Rast prihoda od indirektnih poreza
U oktobru 2024. godine prikupljeni prihodi od indirektnih poreza u jednom mjesecu, veći su od milijardu KM. Tako je prikupljeno jedna milijarda i 50 miliona KM indirektnih poreza što je za 115 miliona KM više u odnosu na oktobar 2023.godine. Rast prihoda od indirektnih poreza u našoj zemlji više nisu novost, budući da trend rasta bilježe iz mjeseca u mjesec. Potvrda tome je i podatak da je u julu ove godine čak i oboren rekord od osnivanja ove institucije kada je prikupljeno milijardu i 73 miliona KM indirektnih poreza, što je bilo za 122 miliona KM više u odnosu na juli 2023. godine. Međutim, pitanje koje se godinama postavlja je – koliko se novca od prikupljenih indirektnih poreza vraća prema administrativnim jedinicama, (kantoni i općine) kako bi se on dalje ulagao u projekte koji će unaprijediti život građana, koji i plaćaju ove poreze.
Podsjećamo, u indirektne poreze spadaju porez na dodanu vrijednost (PDV), koji je i jedan od ključnih indirektnih poreza u našoj zemlji, te iznosi 17 posto, zatim akcize (posebni porezi koji se plaćaju na naftne derivate, duhan i duhanske prerađevine, bezalkoholna pića, alkohol, alkoholna pića i voćna prirodna rakija, pivo i vino, kafu), te putarine, carine. Indirektne poreze plaćaju krajnji potrošači na svaku robu koju kupuju, bilo da se radi o hrani, odjeći, uslugama ili kupovini neke druge robe.
Od indirektnih poreza finansiraju se državne institucije, otplaćuje vanjski dug i izmiruju druge finansijske obaveze, ali se dobar dio sredstava raspoređuje na entitete i distrikt Brčko. Kako će biti raspoređen ovisi u kojem entitetu (i distriktu) je pdv naplaćen. Prodavnice, trgovački lanci i drugi poslovi subjekti koji su u PDV sistemu prilikom mjesečnog plaćanja PDV-a u državnu kasu imaju obavezu navesti u kojem dijelu Bosne i Hercegovine je PDV naplaćen od krajnjeg potrošača; u entitetu Federacija BiH, entitetu Republika Srpska ili Distriktu Brčko. Na osnovu tih podataka Uprava pravi plan vraćanja indirektnih poreza za navedene administrativne jedinice.
Za finansiranje državnih institucija u periodu januar-oktobar 2024. godine raspoređen je iznos od 852 miliona KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila četiri milijarde i 276 miliona KM, Republika Srpska dvije milijarde i 396 miliona KM i Brčko Distrikt 241 milion KM.
Ljuboja: “Osnovica oporezivanja se povećava, a ne industrijska proizvodnja”
Raspodjela indirektnih poreza zavisi od potrošnje i privrednih kretanja unutar entiteta u posmatranom kvartalu.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja ranije je za Forbes BiH pojasnio kako je evidentno da je rast prihoda od indirektnih poreza rezultat povećanja ulaznih cijena, odnosno cijena roba koje uvozimo i povećanja unutrašnjih cijena. Samim time je, napominje on i osnovica za oporezivanje veća, na što je utjecala i inflacija kao i geostrateške i geopolitičke promjene, naročito kada je o energentima riječ.
“Osnovica oporezivanja se povećava, a ne industrijska proizvodnja, ne izvoz, a to su parametri o kojima treba da razmišljamo kako da budu veći”, kazao je Ljuboja dodajući da, dok se zadovolje potrošači ovog novca – od vanjskih i domaćih kreditora do ogromne državne administracije koja jede sve to što se prikupi, lokalnim zajednicama ne ostane mnogo.
Kako bismo prikazali koliko od indirektnih poreza na kraju dospije do lokalnih zajednica, Forbes BiH kontaktirao je tri gradonačelnika u BiH; Zijada Lugavića – Tuzla, Stjepana Duju – Novi Travnik i Ljubišu Petrovića – Bijeljina, gdje smo na primjeru njihovih gradova dobili uvid u proceduru kroz koju prihodi od poreza, putarina i drugih izvora dolaze u budžet gradova.
Raspodjela prihoda s Jedinstvenog računa u Federaciji Bosne i Hercegovine odvija se prema jasno definisanim kriterijima, koji uzimaju u obzir različite aspekte svake jedinice lokalne samouprave (JLS). Najveći uticaj na ukupni udio u prihodima ima broj stanovnika, koji čini čak 68 posto osnove za obračun.
Osim broja stanovnika, u obzir se uzima i površina općine ili grada, koja doprinosi s 5 posto u raspodjeli. Dodatnih 20 posto zavisi od broja učenika u osnovnim školama, preostalih 7 posto zasniva se na indeksu razvijenosti, koji pokazuje ekonomski nivo i infrastrukturni napredak pojedine JLS.
Uplata u budžet Tuzle
Grupa prihoda od indirektnih poreza koja se uplaćuje u Budžet Grada Tuzla obuhvata nekoliko vrsta prihoda. Prvi je prihod od PDV-a, drugi prihod dolazi od indirektnih poreza vezanih za saobraćaj, koji pripadaju lokalnim samoupravama, a prikupljaju se putem Direkcije cesta. Treći prihod je onaj koji se prikuplja kroz putarine na autoputevima i drugim cestama u Federaciji BiH.
Prihodi ostvareni na osnovu indirektnih poreza koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave planiraju se u skladu s projekcijama koje dostavlja kantonalna vlast i obuhvaćene su u dokumentima; Ministarstva finansija Tuzlanskog kantona pod nazivom „Revidirane projekcije prihoda od indirektnih i direktnih poreza gradova/općina Tuzlanskog kantona za tekuću budžetsku godinu i projekcije za naredni trogodišnji period“, kao i dokumentu JU Direkcija regionalnih cesta TK „Revidirane projekcije prihoda od indirektnih poreza za tekuću budžetsku godinu i projekcije za naredni trogodišnji period“. Revidirane projekcije se općinama i gradovima dostavljaju dva puta godišnje, u proljeće i jesen.
“Po osnovu prihoda od PDV-a, koji je i najznačajniji prihod u grupi prihoda od indirektnih poreza, sa prosječnim godišnjim učešćem u ukupnim prihodima i primicima budžeta sa cca. 23 posto Grad Tuzla u krajnjoj raspodjeli u posljednje dvije godine (2022. i 2023.) dobije godišnje po cca 14 miliona KM, što je i dalje za 25 posto manje od iznosa koji je Gradu Tuzli pripadao u početne dvije godine raspodjele prihoda od PDV-a, 2007. i 2008. godine kada su Tuzli uplaćena sredstva na godišnjem nivou u iznosu od 18 miliona KM”, kaže za Forbes BiH gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić, dodajući da su od 2009.godine sredstva koja se uplaćuju Gradu Tuzli po osnovu prihoda od PDV-a značajno smanjena.
Prema godišnjem izvještaju o izvršenju budžeta grada Tuzle u periodu 2007. do 2023.godine, od raspodjele prihoda od PDV-a 2019. godine uplaćeno je 12 miliona i 466 hiljada KM, 2010. (11.445.948 KM), 2011. (10.683.674 KM), 2012. (10.037.397 KM), 2013. ( 9.271.511 KM), 2014. (9.710.949 KM), 2015.(10.581.047 KM), 2016. (9.972.527,47 KM), 2017. (9.823.334 KM), 2018. (10.759.928 KM), 2019. (11.894.954 KM), 2020. (10.002.398 KM), 2021. (12.279.350 KM), 2022. (14.280.872 KM), 2023. (14.356.097 KM).
Na naše pitanje da li je taj iznos dovoljan, ili bi trebao biti veći pojašnjava da nije dovoljan, te da bi trebao biti veći, posebno imajući u vidu da je grad Tuzla centar Tuzlanskog kantona i ujedno i najveći grad na području kantona.
“Na području grada Tuzle nalaze se sjedišta kantonalnih institucija, najznačajnije ustanove iz oblasti zdravstva, kulture i obrazovanja. Sve naprijed navedeno utiče i na značajne migracije stanovništva zbog čega je neophodno pojačano ulaganje u poboljšanje postojeće komunalne infrastrukture, kao i ulaganje u proširenje komunalne infrastrukture na području grada Tuzle. Mišljenja smo da osim što je neophodno pri raspodjeli obezbjediti solidarnost u finansiranju manjih JLS, neophodno je također i voditi računa o visini sredstava od ubranog prihoda od PDV-a sa područja grada Tuzle, čime bi se obezbijedila ravnopravnija raspodjela ukupno prikupljenih sredstava”, navodi se u odgovoru Stručne službe za poslove gradonačelnika Tuzle.
Sredstva od indirektnih poreza po osnovu prihoda od PDV-a evidentiraju se u okviru Opšteg fonda Budžeta Grada Tuzle i koriste se najvećim djelom za finansiranje tekućih izdataka iz nadležnosti Grada, kao što su: troškovi javne rasvjete na području grada Tuzle (električna energija i troškovi održavanja), održavanje zelenih površina, održavanje higijene na području grada, finansiranje rada zimske službe, javnih ustanova čiji je osnivač ili suosnivač Grad Tuzla, gradske uprave, gradskog vijeća, kao i rada savjeta mjesnih zajednica, potom finansiranje mjera socijalne zaštite, predškolskog obrazovanja i odgoja, podrška učenicima kroz nagrade za nadprosječne rezultate, finansiranje u oblasti kulture, sporta, a manjim dijelom i za finansiranje kapitalnih projekata imajući u vidu visinu uplaćenih i raspoloživih sredstava iz ovih izvora.
Primjer Novog Travnika
Gradska uprava Novi Travnik u prvih 11 mjeseci tekuće godine ostvarila je prihod od preko 3,5 miliona konvertibilnih maraka iz Indirektnih poreza. Iako značajan, iznos je nedostatan za lokalnu upravu, koja teži razvoju i investiranju.
Kako su nam pojasnili, Općina, a sada Grad Novi Travnik je kroz Savez Općina i Gradova slala prijedlog o povećanju učešća jedinica lokalne samouprave u raspodjeli PDV-a s 8,42 posto na gotovo 10 posto, smatrajući kako je jedno od ispravnih rješenja, vršiti prvo raspodjelu PDV-a prema utvrđenim koeficijentima pripadnosti na svakog korisnika, a potom da svaki primatelj sredstava, koji je zadužen, treba vraćati dug iz vlastitih prihoda.
“Vidljivo je kako se iznos povećava. Naše investicije za 2024. premašuju 14 miliona, a ukupni proračun je gotovo 25 miliona. Dakle, manje od 15 posto proračuna čine prihodi od Indirektnih poreza. Konkretno, uvidom u naše projekte i ukupne investicije, dva veća projekta možemo financirati iz ovih izvora prihoda. No, u 2023./2024. godine, ministarstva kao i Vlada FBiH, kroz javne pozive, podržali su projekte u Novom Travniku s iznosom većim od 4,5 miliona konvertibilnih maraka, što je očito rezultat prihoda od PDV-a, koji su pripali ovoj, višoj razini vlasti”, kaže za Forbes BiH gradonačelnik Novog Travnika Stjepan Dujo i dodaje:
“Projekti poput rekonstrukcije lokalnih puteva, dječjih igrališta, sportskih terena i slično, djelomično su sufinancirana iz sredstava preraspodjele PDV-a. Navedene investicije, u većem postotku financiramo iz ostalih vlastitih prihoda, sredstava viših razina vlasti, osobito Vlade FBiH, ali i zahvaljujući našim partnerima iz inozemstva, odnosno projektima prekogranične suradnje.”
Priliv sredstava u Bijeljini
Iz tabelarnog prikaza prihoda od indirektnih poreza koji se odnose na grad Bijeljinu za period 01.januar-31. oktobar ove godine vidljive su promjene u prilivu sredstava od PDV-a tokom prvih deset mjeseci 2024. godine tj. da je gradu na ime pdv-a vraćeno manje od pripadajućeg dijela. Iako lokalne zajednice ne učestvuju u odlučivanju o kreditnom zaduženju Republike Srpske, one snose najveći teret zaduživanja.
U januaru ove godine gradu je od pdv-a pripalo 2. 749.193, 44 KM, u februaru 3.206.848 KM, martu 3.101.084, 46 KM, u četvrtom mjesecu 3.037.986,35 KM, petom 3.188.455,11 KM, u junu 4.098.030,25 KM, u julu 4.079.407,20 KM, augustu 3.843.144,01 KM, u devetom mjesecu 3.938.978,06 KM, a u oktobru 3.518.232,95 KM.
„Prema podacima Upave za indirektno oporezivanje za period januar-oktobar Republici Srpskoj je raspoređeno dvije milijarde i 396 miliona KM, što bi značilo da gradu Bijeljina pripada prihod od PDV-a u iznosu od 44. 359.735,68 KM. Izvšenje po ovom osnovu za prvih 10 mjeseci ove godine iznosi 34.761.359, 83 KM, što je za 9.598.375,85 KM manje“, navode iz kabineta gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića.
