Kada bi mogla biti poništena građevinska dozvola za hidroelektranu na Uni?
Gradnja mini hidroelektrane kod izvora Une zaustavljena je rješenjem Inspektorata, no ostaje otvoreno pitanje – hoće li gradnja ipak biti nastavljena. Advokatica Ajna Mujević iz Udruženja Una za Forbes Hrvatska prokomentirala je je li to kraj priče ili rizik još uvijek postoji. Udruženje je podnijelo zahtjev za poništenje građevinske dozvole, no to je proces koji može potrajati i godinu
Državni inspektorat zabranio je gradnju hidroelektrane na Uni, a Udruženje Una podnijelo zahtjev za proglašenje ništetnosti građevinske dozvole za tu mini hidroelektranu. Advokaticu Ajnu Mujević iz Udruženja Una Forbes Hrvatska upitao je koliko bi mogao trajati postupak i jesu li moguća nova neugodna iznenađenja.
Mujević kaže kako u ovom trenutku nema rizika za nastavak gradnje jer je ta radnja obustavljena rješenjem Inspektorata. Kaže kako do sada nije uspjela dobiti uvid u to rješenje, pa još uvijek ne zna kako je formulirano obustavljanje radova. No, investitori bi nastavkom radova napravili prekršaj, a možda i kazneno djelo, pa smatra kako nema straha da će pokušati nastaviti s radovima. Kao što je Forbes Hrvatska već izvještavao, investitor u elektranu je firma Pipra čiji su vlasnici Saša Svalina i Pierre Vice Milutin iz Kaštel Štafilića.
Mujević kaže kako ona smatra da je tačna tvrdnja Ministarstva da nije moglo poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu. Udruženje Una zbog toga je podnijela zahtjev za proglašenje ništetnim dozvole i rješenja kojim je produžena. Za to ne postoji zakonski rok, no potrebno je pozvati se na određene uslove. U konkretnom slučaju navela je dva, neovisna jedan o drugom. Jedan su kaznena djela protiv okoliša, a drugi to da zbog nepostojanja svih sastojaka nije pravno moguće izvršenje spomenutih dozvola.
Ko će vratiti lokaciju u prijašnje stanje?
Je li počinjeno kazneno djelo protiv okoliša moći će se utvrditi tek u kaznenom postupku, no Mujević vjeruje kako jest. Porušena su stabla, pojavio se mulj na izvoru. Te i druge nepravilnosti navedene su u zapisnicima inspekcije zaštite okoliša, inspekcije prirode i građevinske inspekcije.
Što se tiče dokumentacije, odnosno njenih nedostataka, vjeruje kako građevinska i lokacijska dozvola nemaju pečat, koji mora biti sastavni dio svakog akta. Ona nije mogla vidjeti originale tih dokumenata, no na kopijama se pečat ne vidi. Na kopijama svih drugih dokumenata u koje je imala uvid pečati su vidljivi.
Kaže da je bitno to da su postigli zaustavljanje radova dok traje odlučivanje o tome, s obzirom da je već nastala šteta te je prijetila nova. Na pitanje o tome kakvo je trenutno stanje podsjeća kako je pitanje i ko će stanje vratiti u prijašnje. Udruga Una već je od Ministarstva tražila da se investitoru naloži vraćanje terena u stanje prije radova. Ako to već nije nalozeno rješenjem inspektorata, a ne bude ni odlukom o prijedlogu Udruženja, odgovornost će biti na Republici Hrvatskoj. Ona je vlasnik čestica kojima prema izvatku zemljišnih knjiga upravljaju Hrvatske vode.
Kada bi mogla biti poništena građevinska dozvola?
Prvostepena odluka kojom su od Ministarstva tražili poništenje treba biti gotova u 30 dana od prijave. Može se produžiti ako nakon toga dođe na Upravni sud, no to ne bi trebalo trajati duže od godine. Proces se obično sastoji samo od tužbe, odgovora i jednog ročišta. Čak i ako odluka ne bude poništena, investitor ne smije graditi dok se ne primijeni odluka inspektorata. Udruga Una podnijela je i upravnu tužbu protiv investitora Upravnom sudu u Splitu.
Na pitanje o tome ima li ikakve logike u gradnji tako male hidroelektrane i mogu li postojati neki skriveni motivi, složila se da vjerovatno postoje. Kaže kako ne može znati koji su, no prije okruglog stola u Bihaću među stručnjacima se mogao čuti stav kako je plan investitora možda gradnja punionice vode. Dozvola za nju vjerojatno bi se teško dobila, a uz kasnije mijenjanje projekta to bi moglo biti jednostavnije.
Opskrbljivanje područja električnom energijom znatno više spada pod javni interes nego nečija privatna punionica. Doduše, riječ je o minihidroelektrani koja može opskrbljivati tek 12-ak kuća strujom.
Ovih dana u medijima se spominje i mini hidroelektrana na Jadru kod Solina. Riječ je o maloj rijeci iz koje se vodom opskrbljuje cijeli Split. Koncesiju za nju prije dvije godine pokušao je dobiti investitor u hidroelektranu na Uni, no pobijedila ga je zaštitarska firma 007 Miletić. Vlasnik firme Nediljko Miletić već više godina posjeduje i firmu Divona koja ima punionicu vode, pa se može nagađati kako se i tu može raditi o istom motivu.
Mujević kaže kako se u Bihaću može čuti kako mini hidroelektrane zagrijavaju donji tok rijeke, što povećava temperaturu rijeke i utječe na staništa. Utjecaj na izvoru ili gornjem toku rijeke tako utječe na cijelo stanište i ima negativni utjecaj na okoliš.
Autor: Bojan Bajgorić Šantić, Forbes Hrvatska
