Eksperimentalna mRNA vakcina protiv raka pokazuje obećavajuće rezultate: Objašnjavamo kada će biti dostupna i kako uništava ćelije raka?
Podaci o djelotvornosti vakcina protiv raka koje su objavili Moderna i Merck pružaju do sada najveću nadu u liječenju ove opake bolesti. Riječ je o eksperimentalnoj, personaliziranoj mRNA vakcini protiv melanoma, najsmrtonosnijeg oblika raka kože, koje u kombinaciji sa Keytrudom, Merckovom najprodavanijom imunoterapijom, pacijentov rizik od smrti ili recidiva smanjuje za pedeset posto. Ovi podaci rezultat su studije iz njene srednje faze, a smatra se najdužom studijom nove tehnologije koja je provedena do danas.
Pfizer BioNTech i Moderna razvile su vakcine protiv Covid-19 na mRNA tehnologiji koja se tokom protekle dvije decenije pokazala kao obećavajuća tehnologija nove generacije uz pomoć koje se stvaraju nove klase lijekova za liječenje cistične fibroze, bolesti srca, rijetkih genetskih stanja, pa čak i nekih karcinoma.
Dok je vakcina mRNA za viruse kao što je COVID-19 osmišljena da spriječi bolest upućivanjem stanica da proizvode bezopasni virusni protein koji obučava imunološki sistem da prepozna virus i brani se od njega u budućnosti, mRNA vakcina protiv raka, piše Forbes je terapeutska i namijenjena osobama koje već imaju rak.
Vakcina razotkriva ćelije raka koje se vješto skrivaju u tijelu
mRNA, skraćenica za messenger ribonucleic acid, vrsta je informacijske molekule koja nosi upute stanicama o tome kako napraviti proteine, uključujući antigene koji mogu stimulirati imunološki sistem.
Svaka vakcina razvijena je korištenjem uzoraka paijentovog raka i prilagođena pojedinom pacijentu korištenjem genetskog sekvencioniranja i umjetne inteligencije, pripremajući imunološki sistem da prepozna jedinstvene mutacije ili stanice raka i napadne ih ako ih ima ili se ponovo pojave.
Pojednostavljeno, u praksi bi njihovo djelovanje izgledalo tako da baš kao i kod konvencionalnih vakcina, i ova vakcina bi poticala imunološki sistem da traži neprijatelja, u ovom slučaju pacijentov rak.
Vakcina se ponaša tako da razotkriva ćelije raka koje se vješto skrivaju u tijelu da bi kasnije ponovo izašle na površinu. Cilj je stoga da vakcina pripremi pacijentov imunološki sistem da pronađe i uništi bilo kakve preostale tragove raka, i tako poboljša šanse da živi život bez raka u godinama koje dolaze.
“Mislim da je ovo nova era”, kazala je dr. Victoria Kunene, koja vodi ispitivanje u bolnici Queen Elizabeth u Birminghamu za BBC i dodala da se nada da će jednog dana vakcina postati standard medicinske skrbi i da će pomoći pacijentima da smanje rizik od recidiva raka.
Kojom brzinom će se razvijati nova terapija zasnovana na mRNK tehnologiji, zavisit će i o naučnim istraživanjima kao i regulativama. U ovom trenutku iako postoji veliki optimizam u pogledu potencijala mRNA vakcine za liječenje raka, ona su u eksperimentalnoj fazi i dostupna su samo kao dio kliničkih ispitivanja.
Tretmani moraju, piše Forbes, prijeći dug put do ulaska u mainstream kliničku praksu. Do odobrenja, tretmani će biti dostupni kao dio kliničkih ispitivanja, za koja se već regrutiraju pacijenti širom svijeta.
Ujedinjeno Kraljevstvo već je najavilo plan Cancer Vaccine Launch Pad za testiranje tehnologije širom zemlje i do sada se prijavilo 30 bolnica.
Osim melanoma, ispitivanja personaliziranih cjepiva već su planirana ili su u toku i za druge vrste raka: glave i vrata, pluća, gušterače, mjehura i bubrega. Stručnjaci kažu da bi mogli promijeniti pravila igre, nudeći stvarnu nadu u izlječenje raka.
U svijetu oboli između dva i tri miliona ljudi od melanoma
“Vjerujemo da bi u nekim zemljama proizvod mogao biti lansiran uz ubrzano odobrenje do 2025.”, rekao je za AFP, Krajem prošle godine, izvršni direktor Moderne Stéphane Bancel opisujući vakcinu kao “Imunoterapiju 2.0”.
Kada će ova vrsta vakcine biti dostupna u našoj liječničkoj praksi teško je i prognozirati. Personalizirani tretmani protiv raka postaju realnost kao nova grana medicine.
Kako je prošle godine pisala Politika, Srbija je prva zemlja u Evropi po smrtnosti od melanoma, u kojoj svake godije od ove vrste tuora oboli oko 600 ljudi, a trećina njih izgubi život. Na posljednjoj regionalnoj konferenciji o prevenciji i liječenju melanoma, održanoj u Sarajevu, Udruženja oboljelih iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije iznijeli su zajednički problem, a to je tretman ove bolesti. U jednom bh. entitetu FBiH postoji toliko duga lista čekanja da je pacijenti nazivaju listama smrti, što dodatno opisuje stanje u ovoj oblasti. U drugom entitetu također ne postoji evidencija o broju oboljelih od melanoma, jer ne postoji zvanični registar koji bi bilježio brojke. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od nekog oblika raka kože godišnje oboli između dva i tri miliona ljudi.