Palestinske ekonomije više nema, izraelska trpi teške posljedice: “Samo nam čudo može pomoći”

Više od šest mjeseci nakon razarajućeg rata u Gazi, njegov utjecaj na izraelsku i palestinsku ekonomiju bio je ogroman.

Gotovo sva ekonomska aktivnost u Gazi je izbrisana, a Svjetska banka kaže da je rat teško pogodio i palestinska preduzeća na okupiranoj Zapadnoj obali.

Izraelci, toliko hvaljena “start-up nacija” također pokušava da ostane atraktivna ponuda za investitore.

Ulice jerusalimskog Starog grada jezivo su tihe. Nema dugih redova za posjetu svetim mjestima – barem onih koji ostaju otvoreni.

Neposredno nakon Uskrsa i Ramazana i tačno usred Pesaha, sve četiri četvrti Starog grada trebale bi da vrve od posjetitelja.

Samo 68.000 turista stiglo je u Izrael u februaru, prema podacima Državnog zavoda za statistiku zemlje. To je znatno manje u odnosu na 319.100 posetilaca u istom mjesecu prošle godine.

Iako može biti iznenađujuće da bilo koji posjetilac prolazi kroz Jerusalim u vrijeme takve napetosti, mnogi od njih su religiozni hodočasnici iz cijelog svijeta koji će platiti svoja putovanja unaprijed.

“Nema stvarnih ljudi. Prošle sedmice, nakon eskalacije Irana i Izraela, posao je ponovo pao. Tako da se samo nadamo da će se dogoditi neko veliko čudo.”

Nije im samo u starom gradu Jerusalema potrebno čudo.

Nekih 250 km (150 milja) dalje na sjever, na nestabilnoj granici Izraela s Libanom, gotovo svakodnevna razmjena vatre s Hizbullahom od početka rata u Gazi primorala je izraelsku vojsku da zatvori veći dio područja, a 80.000 stanovnika je evakuirano južnije. Sličan broj Libanonaca bio je primoran da napusti svoje domove s druge strane granice.

Poljoprivreda u ovom dijelu Izraela je još jedan ekonomski sektor koji je teško pogođen.

Oferu “Poshku” Moskovitzu zaista nije dozvoljeno da uđe u svoj voćnjak avokada u kibucu Misgav Am zbog njegove blizine granice. Ali povremeno se ipak usuđuje da uđe, šetajući među drvećem, kako bi zagledao sav svoj “novac koji pada na zemlju”.

„Moram da idem da berem u voćnjaku jer je to veoma važno za sljedeću sezonu“, kaže Poško. “Ako ne uberem ovo voće, sljedeća sezona će biti vrlo loša.”

Kaže da gubi mnogo novca jer ne može da ubere avokado – oko 2 miliona šekela (530.000 dolara; 430.000 funti) ove sezone.

Iako pružaju život hiljadama ljudi, poljoprivreda i turizam čine relativno male dijelove i izraelske i palestinske ekonomije.

Dakle, šta pokazuje šira slika?

Prošle sedmice rejting agencija S&P Global snizila je dugoročne rejtinge Izraela (na A-plus sa AA-minus) odražavajući gubitak povjerenja tržišta nakon povećanih tenzija između Izraela i Irana i zabrinutosti da bi se rat u Gazi mogao proširiti na širi Bliski istok.

Taj gubitak povjerenja odrazio se i na pad izraelskog BDP-a – ukupne vrijednosti roba i usluga proizvedenih u privredi – koji je pao za 5,7% u posljednjem kvartalu 2023. Mnogi Izraelci ipak kažu da je zemlja poznata visokotehnološka i start-up sektor se pokazao “otpornijim na rat” nego što se očekivalo.

Porodice iskorištavaju rano ljetno sunce u Tel Avivu kako bi se zaigrale na surfanju, parovi ručaju u brojnim restoranima na plaži na otvorenom, a mladi ljudi na gitarama šetaju po zelenim površinama između obalne ceste i Mediterana.

Pozadina je grad koji je ekonomski aktivan i fizički brzo raste.

“Šali se da bi izraelska nacionalna ptica trebala biti ždral – mehanička vrsta!” kaže Jon Medved, osnivač i izvršni direktor globalne online platforme za rizično ulaganje Our Crowd.

Zanimljiv lik sa izuzetno optimističnim pogledom na svoj svijet, Medved za BBC kaže da je, “u prvom kvartalu ove godine, skoro 2 milijarde dolara uloženo u izraelske start-upove… Imamo jednu od najboljih godina koje smo ikada imali ljudi koji su angažovani s Izraelom ne odustaju.”

Medved insistira da je, uprkos svemu, Izrael i dalje “start-up nacija” i dobra opcija za buduće investitore.

“Postoji 400 multinacionalnih korporacija koje posluju ovdje. Nijedna multinacionalna kompanija nije zatvorila svoje poslovanje u Izraelu od rata.”

Elise Brezis se u određenoj mjeri slaže sa ocjenom Medveda.

Profesor ekonomije na Univerzitetu Bar-Ilan u blizini Tel Aviva priznaje da uprkos podacima o BDP-u iz posljednjeg kvartala, izraelska ekonomija ostaje “izuzetno otporna”.

“Kada je turizam u pitanju, da, imamo smanjenje izvoza. Ali smo imali i smanjenje uvoza”, kaže Brezis. “Dakle, u stvari, platni bilans je još uvijek u redu. To je ono što je toliko problematično da iz podataka ne osjećate da je tako užasna situacija u Izraelu.”

Ali profesor Brezis otkriva širu bolest u izraelskom društvu koja se ne odražava u ekonomskim podacima.

“Izraelska ekonomija je možda snažna, ali izraelsko društvo trenutno nije snažno. To je kao da gledate u osobu i kažete: ‘Vau, njegova plata je visoka,’ […] ali u stvari je depresivan. I razmišlja, ‘ Što ću sa svojim životom?’ – To je upravo Izrael danas.”

Ako su pogledi na Izrael mješoviti, onda je preko razdjelne barijere koja dijeli Jerusalim i Betlehem pogled s palestinske strane u velikoj mjeri sumaran.

Turizam je posebno važan za privrede gradova poput Betlehema na okupiranoj Zapadnoj obali.

Dok neki ljudi još uvijek idu na mjesta u Jerusalemu, u mjestu gdje kršćani vjeruju da je Isus rođen, turizam je “odmah prestao” nakon 7. oktobra prošle godine, kaže dr. Samir Hazboun, predsjednik Betlehemske trgovinske i industrijske komore.

Ovdje postoji ogromna ovisnost i oslanjanje na izraelsku ekonomiju – ali Izrael je praktično zatvorio Zapadnu obalu bez izlaza na more nakon 7. oktobra i to je imalo katastrofalan utjecaj na život i rad mnogih Palestinaca, kaže dr Hazboun.

„Betlehemska gubernija je trenutno zatvorena“, kaže on. “Postoje oko 43 kapije [u izraelskoj sigurnosnoj barijeri], ali su samo tri otvorena. Dakle, sa između 16.000 i 20.000 palestinskih radnika iz našeg područja koji rade u Izraelu, odmah su izgubili prihod.”

Privredna komora kaže da su prihodi od lokalnih Palestinaca koji rade u Izraelu iznosili 22 milijarde šekela (5,8 milijardi dolara) godišnje.

“Možete zamisliti utjecaj na ekonomiju”, kaže dr. Hazboun, koji je posebno zabrinut za izglede za mlađe Palestince što duže traje rat i što se više ekonomije Izraela i Zapadne obale razdvajaju.

„Mlađa generacija je sada bez posla, ne radi. Mnogi od njih su talentovani ljudi“.

„U junu očekujem oko 30.000 novih diplomaca sa palestinskih univerziteta. Šta će oni raditi?

U samoj Gazi ekonomija je potpuno uništena u šestomjesečnom ratu. Izraelsko nemilosrdno zračno bombardiranje i kopnene operacije ubile su 34.183 osobe, uglavnom žene i djecu.

Za razliku od nekih dijelova Izraela, gdje postoji optimizam da se može prebroditi oluju i nastaviti privlačiti investitore, na Zapadnoj obali i Gazi postoji mala nada da će se stvari vratiti na bilo koji način.