Aida Redžepagić u BiH dovodi velika imena iz svijeta fotografije: Na SPF-u ove godine i dobitnici World Press Photo i finalisti Pulitzera
Od 30. maja do 02.juna u Sarajevu će biti održan treći po redu Sarajevo Photography Festival (SPF). I ove godine Festival, kao važan dio kulturnog kalendara, ponudit će raznovrstan program koji uključuje izložbe, radionice, predavanja, panel diskusije i druge aktivnosti vezane za fotografiju. Osnivač i direktor Festivala, poznata bh. fotografkinja Aida Redžepagič za Forbes BiH kaže, da je ovo prilika za posjetitelje i ljubitelje fotografije da pogledaju različite žanrove i stilove fotografije, od dokumentarne i portretne, do modne, pejzažne i apstraktne fotografije.
U nastavku kroz najvažnija poglavlja Sarajevo Photography Festivala, Redžepagić pojašnjava kako je nastala i razvijala se ova izuzetno važna priča kada je o fotografiji kao mediju riječ i njegovoj umjetničkoj i kulturnoj dimenziji u našoj zemlji. Osim što je postavila dobre temelje Festivala, koji se danas održava na renomiranim adresama kulturnih institucija BiH, Redžepagić sa timom saradnika učinila ga je dostupnim i u drugim bh. gradovima.
Kako je izgledala prva godina Sarajevo Photography Festivala
“Sarajevo Photography Festival je nastao iz želje da se pruži platforma za promociju fotografije kao umjetnosti, ali i kao sredstva za društvenu promjenu i angažman. Ideja je potekla iz prepoznavanja bogatog talenta i kreativnosti u oblasti fotografije u Sarajevu i širem regionu, ali i nedostatka adekvatnih prostora i platformi za prezentaciju i razmjenu ideja. Kao fotografkinja i zaljubljenica u fotografiju, osjetila sam potrebu da se kroz festival stvori prostor gdje e se umjetnici, fotografi, kustosi i ljubitelji fotografije mogu okupiti, te razmijeniti iskustva.
Već prvu godinu smo imali više stotina fotografa iz cijelog svijeta koji su poslali svoje radove na takmičenje u sklopu festivala. Program je bio dosta skromniji nego što je to danas, ali od prve godine je kvaliteta programa bila prioritet. Danas festival ima osim takmičenja i predavanja, mnogobrojne radionice, panel diskusije, promocije knjiga, te mnogobrojne izložbe.
Prvi koraci u organizaciji su bili izazovni, za mene je to bilo prvo iskustvo ovakve vrste, ali već prva godina festivala je bila izuzetno dobro prihvaćena i dala mi je volju da nastavim dalje. Druge godine su se timu pridružili ljudi bez kojih sada ne mogu zamisliti festival.”
Koja je priča iza ovogodišnjeg tematskog koncepta festivala
Intersection kao glavna tema ovogodišnjeg izdanja festivala se odnosi na mjesto susreta, ukrštavanje razliitih puteva, ideja, stilova ili perspektiva. U kontekstu fotografije, ova tema simbolizuje sastajanje različitih vizuelnih i narativnih pristupa unutar jednog umjetničkog djela. Kroz selekciju programa ovo se manifestuje kroz radove koji istražuju različite kulturne, društvene, i lične perspektive.
Festival se fokusira na spajanje različitih vizija, stilova i perspektiva, sa ciljem da ojačamo veze unutar lokalne zajednice, izgradimo mostove između lokalnih i međunarodnih autora, i povećamo međusobnu povezanost koja je temelj našeg festivala od samog početka.
O ovogodišnjim učesnicima, programu i dijalogu fotografa i publike
Ove godine, SPF će ugostiti impresivan niz poznatih ličnosti iz oblasti vizualnih umjetnosti, od uglednih članova žirija do voditelja radionica i predavača. Ove godine nam se na festivalu pridružuje tim Vogue Adria: Filip Kuludrović, kreativni urednik Vogue Adria će raditi pregled portfolija, a Petar Trbović, modni urednik Vogue Adria je član žirija u modnoj kategoriji. Uz njih, tu je i bosanskohercegovačka, a svjetski poznata, konceptualna umjetnica Selma Selman, zatim dokumentarna fotografkinja Tanya Habjouqa, dobitnica nagrade World Press Photo, Nanna Heitmann, dokumentarna fotografkinja čiji rad krase stranice vodećih svjetskih novinskih časopisa i koja je ujedno i Magnumova fotografkinja, te finalistkinja Pulitzerove nagrade. Pored toga, festival će ugostiti Larsa Lindemanna, istaknutog kustosa, izlagača i kreativnog direktora iz Hamburga, i mnoge druge. Kuriraćemo čak šest izložbi. Uz glavnu izložbu pobjednika i finalista ovogodišnjeg izdanja, učesnici imaju priliku posjetiti izložbe kao što su “Occupied Pleasures” Tanje Habjouqa i “U prolazu” Katarine Marković naglašavaju duboke lične i kolektivne narative koje fotografija može prenijeti, dok saradnja s Kranj Foto Fest-om predstavlja radove šest nagrađenih autora Tilyen Mucik, Nisreen Nader, Marije Oliveira, Kaya & Blank, Andrea Alkalaya i Amina Kadousa. U teen programu ove godine predstavljamo i radove četrnaestogodišnje Asye Isović.
Kompletan program festivala je besplatan. Od samog početka moja vizija je bila da sadržaj bude dostupan svima. Do sada smo to postizali prije svega tako što većina ekipe na festivalu radi volonterski, a izložbe smo organizovali uz pomoć Grada Sarajeva, Ministarstva kulture i sporta KS, te partnera i prijatelja festivala koji su od samog početka prepoznali viziju koju smo imali.
Izbor učesnika i članovi žirija
Takmičarski dio festivala ima osam kategorija, a mi smo pomno birali članove žirija, eksperte u tim oblastima, a onda smo njima prepustili donošenje odluke o finalistima i pobjednicima. Kategorije u kojima su se takmičili fotografi su: Dokumentarna, Life, Portret, Moda, Konceptualna fotografija, Mobilna, Vjenčanja i Pejzaž.
Žiri kategorije Life jedan je od osnivača Hamburg Portfolio Review, kustos i urednik Lars Lindemann. Za portretnu fotografiju zadužena je češka fotografkinja Hana Knizova, čiji intimni pristup portretu godinama nalazi svoje mjesto u najprestižnijim magazinima poput Harpers Bazaara, Elle, i Voguea.
Zatim Magnumova fotografkinja Nanna Heitmann, koja je ocjenjivala kategoriju dokumentarne fotografije. Modni direktor Vogue ADRIA Petar Trbović ocjenjivao je kategoriju Moda. Jedna od najznačajnijih umjetnica mlađe generacije sa naših prostora Selma Selman ocjenjivala je kategoriju konceptualne fotografije, dok je mobilnu fotografiju ocjenjivao direktor Belgrade Photo Month David Pujado. Kategoriju vjenčanja ocjenjivala je Natali Grace Levine, glavna i odgovorna urednica Wezoree magazina. Žiri u kategoriji Pejzaž bio je Luca Venturi, osnivač i umjetnički direktor Siena International Photo Awardsa.
Uloga i misija fotografije danas globalno
“Misija fotografije danas je višestruka. Prvo, ona ima zadatak dokumentirati i arhivirati trenutke koji bi inače mogli biti zaboravljeni. Drugo, fotografija može poslužiti kao sredstvo za društvenu kritiku i podizanje svijesti o važnim društvenim pitanjima, bilo da se radi o pitanjima pravde, ekologije ili ljudskih prava. Na kraju, fotografija također ima ulogu u inspiriranju ljepote, umjetničkog izraza i kreativnosti, podsjećajući nas na složenost i ljepotu svijeta oko nas. U konačnici, najveća snaga fotografije danas je njena univerzalnost i sposobnost da komunicira preko svih barijera – jezičnih, kulturnih i geografskih. U današnjem svijetu, gdje smo bombardovani vizualnim sadržajem na svakom koraku, fotografija je zaista postala neizostavan dio našeg svakodnevnog iskustva. Ona je postala način komuniciranja, dokumentiranja života, stvaranja identiteta i izražavanja identiteta. Za mene, fotografija je način sagledavanja svijeta iz nove perspektive, kada kroz objektiv posmatrate stvari ispred sebe, kao da izlazite iz svoje subjektivne uloge “učesnika” i odjednom dobijate mogućnost da stvari sagledavate sa distance, objektivno, kroz vizir. U svakodnevnim situacijama kroz ulogu fotografkinje ponekad uspijevam dublje razumjeti situacije ispred sebe. Za mene je to vizualni jezik koji prenosi emocije, ideje, priče i perspektive na način koji može biti istovremeno intiman i univerzalan.
Održivost, finansiranje i logistika festivala
Kao direktorica Sarajevo Photography Festivala, svjesna sam da je održivost ključna za uspjeh svakog projekta, uključujući naš festival. Financiranje je jedan od najvećih izazova za svaki festival. Osim tradicionalnih sponzorstava i donacija, aktivno tražimo saradnju s različitim kulturnim institucijama, nevladinim organizacijama i privatnim sektorom. Festival još uvijek nema stabilan izvor prihoda niti ozbiljnu institucionalnu podršku koja bi mogla pokriti sve troškove organizacije većih izložbi, ali nadamo se da kvaliteta programa koje smo pokazali u prethodnim izdanjima, te ozbiljnost rada povećati podršku koju za sada imamo, te nam pomoći da ostvarimo nove.
Tim koji realizira Festival
Pored mene, tim festivala čine Jelena Janković, direktorica programa, moja kolegica, ali i prijateljica. Grafički dizajn od samo početka radi Ana Lukenda koja sjajno prenosi “vajb” festivala kroz naše vizuale, a ona je osmislila i naš prepoznatljivi logo.
Jedan od najvažnijih članova našeg tima je svakako i Armin Ćosić, dizajner svih izložbi koje vidite na festivalu, kreativni konsultant i drug.
Pored njih tu je i Livina Tanović koja je zadužena za koordinaciju gostiju i jedan dio produkcije.
Energija koja vlada organizacijski je snažna, nepokolebljiva, uporna, vrlo često tvrdoglava i nema te prepreke koju do sada nismo uspjeli prevazići zajedno.
Festival i u drugim gradovima BiH
Od početka sarađujemo sa kulturnim institucijama. Program Festivala se do sada održavao na Akademiji likovnih umjetnosti, u muzejima i galerijama: Ars Aevi, Umjetnička galerija, Historijski muzej, Europe House, Goethe institut, Vijećnica itd. Kroz ove saradnje, SPF ne samo da obogaćuje kulturnu scenu Sarajeva, već jača veze između festivala i šire umjetničke zajednice.
Predstavljanje Sarajevo Photography Festivala u drugim gradovima Bosne i Hercegovine bilo je izuzetno važno meni lično prije svega. Svima nam je jasno da je Sarajevo grad u kojem se sve izložbe predstave, festivali i drugi kulturni događaji dešavaju, dok manja mjesta veoma često ostaju uskraćena. Izlaganje u gradovima poput Kaknja, Srebrenice, Bihaća i drugih imale su za cilj da približe fotografiju široj publici, ali i da doprinesu kulturnom životu u tim zajednicama.
Budući smjer Festivala
Planovi za budućnost uključuju dalje širenje festivala i predstavljanje u još više gradova širom Bosne i Hercegovine. Cilj nam je da još većem broju ljudi omogućimo pristup izložbama koje prethodno realiziramo u Sarajevu, ali i da podstaknemo razmjenu ideja i iskustava među fotografskim zajednicama u različitim dijelovima zemlje. Smatram da je važno da Sarajevo Photography Festival bude dostupan i relevantan za sve ljubitelje fotografije, bez obzira na to gdje se nalaze. Ono što bih voljela istaknuti za ovu godinu je i činjenica da je festival ostvario saradnju sa još nekoliko drugih festivala u regiji i Evropi, te već od ove godine planiramo razmjenu sadržaja sa nekima od njih, pa će tako izložbe iz Sarajeva putovati ove godine u Kranj (Slovenija), dok će Kranj foto fest nama poslati dvije svoje izložbe.
Šta mladi ili neafirmirani fotografi mogu očekivati od SPF-a
SPF nudi bogat program osmišljen kako bi im pomogao da steknu znanja, vještine i kontakte potrebne za uspjeh u svijetu fotografije. Jedan od ključnih aspekata naše podrške je organizacija radionica i masterklasa koje vode priznati profesionalci iz oblasti fotografije. Ove edukativne sesije omogućavaju mladim fotografima da uče od iskusnih mentora, razvijaju svoje tehnike i umjetničke vještine te dobijaju konstruktivne povratne informacije o svom radu.
Također, Sarajevo Photography Festival nudi mogućnosti za umrežavanje kroz panel diskusije, okrugle stolove i neformalne događaje. Ovi događaji omogućavaju mladim fotografima da se povežu s iskusnijim kolegama, predstavnicima galerija, kuratorima i drugim ključnim akterima u svijetu fotografije. Umrežavanje je ključno za izgradnju karijere i otvaranje novih profesionalnih prilika.
Kontinuirano se trudim koristiti fotografiju kao sredstvo za poticanje promjena
Aidin rad kao fotografkinje je prepoznat i izvan granica BiH. Nagrada za Fotografiju godine BiH 2014 u kategoriji Grad, drugo mjesto na Sarajevo Fotomaratonu, zlatne i srebrene PSA medalje na internacionalnim takmičenjima…, neke su od nagrada koje su joj obezbijedile poziciju jede od najnagrađivanijih fotografkinja s ovih prostora.
Aidin fotografski rad publika je imala priliku vidjeti koz grupne i samostalne izložbe te brojne magazine u cijeloj ex-Yu regiji. Za Forbes BiH pojašnjava i koliko se njen pristup fotografiji promijenio od vremena kada je počinjala do danas.
“Na početku fotografija je za mene bila primarno sredstvo izražavanja i dokumentiranja stvarnosti. Fokusirala sam se na tehničke aspekte i usavršavanje svojih vještina kako bih što bolje prenijela ono što vidim. S vremenom, kako sam sticala više iskustva i širila svoje horizonte, moj pristup fotografiji se značajno promijenio. Postala sam svjesnija snage fotografije kao alata za komunikaciju i promjene. Počela sam istraživati dublje teme i priče koje su imale veći društveni i emocionalni utjecaj.
Danas, moja fotografija je refleksija mog putovanja, rasta i učenja. Kontinuirano se trudim koristiti fotografiju kao sredstvo za poticanje promjena, izazivanje razmišljanja i stvaranje povezanosti među ljudima. Svaki projekt je prilika za dublje istraživanje i izražavanje, te se radujem svakoj novoj prilici da kroz svoj rad doprinesem umjetničkoj zajednici i društvu u cjelini.