Smjernice Vlade UK-a: Koji su rizici poslovanja u Bosni i Hercegovini?
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, Odjel za poslove i trgovinu, je početkom 2024. sačinila izvještaj i dala smjernice za poslovanje u Bosni i Hercegovini koje je naslovila “Rizik poslovanja u inostranstvu: Bosna i Hercegovina”.
U detaljnoj analizi prikazan je ustroj BiH, predstavljena ekonomija, te su istaknuti remetilački faktori investiranja u BiH, ali i podcrtane prednosti.
Politički
Dejtonski mirovni sporazum, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini 1995. godine, uspostavio je složenu strukturu upravljanja i podjele vlasti.
Dva entiteta koja čine Bosnu i Hercegovinu (Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska) imaju značajnu autonomiju, a njihove administrativne i regulatorne institucije se razlikuju na više načina. Federacija je dalje podijeljena na 10 kantona. Dodatno postoji i Brčko Distrikt, jedinica lokalne samouprave.
Mnogi od izazova koji su zajednički za druge zemlje zapadnog Balkana, kao što su nerazvijene institucije, nizak kapacitet državne službe i slabo pravosuđe, prisutni su u Bosni i Hercegovini. Ovi faktori deluju kao prepreke trgovini i investicijama, iako su lokalna preduzeća tokom godina naučila kako da prevaziđu mnoge barijere u trgovini. Korupcija i nedostatak transparentnosti i dosljednosti, znači da je poslovanje u Bosni i Hercegovini posebno složeno i može predstavljati rizik.
Opći izbori održani su u oktobru 2022. Vlada na državnom nivou formirana je u januaru 2023. na osnovu političkog sporazuma između političkih stranaka usmjerenih na reforme i integraciju u EU. Ipak, politički odnosi su i dalje krhki i jedan broj političkih lidera i dalje prijeti da će blokirati širi rad parlamenata i skupština radi stranačkih političkih ciljeva. Kao dio svoje secesionističke agende, visoki političari u Republici Srpskoj usvojili su političke ciljeve usmjerene na povlačenje zakonodavne i nadzorne nadležnosti iz ključnih institucija, dodatno smanjujući pravnu sigurnost za preduzeća.
Ekonomija
Bosna i Hercegovina je relativno mala i otvorena tranziciona ekonomija sa jakim uvoznim potrebama, koju Svjetska banka službeno klasifikuje kao ‘više-srednji prihod’.
U 2022. godini nominalni bruto domaći proizvod ( BDP ) zemlje iznosio je 23,3 milijarde eura, sa procijenjenim realnim godišnjim rastom BDP- a koji će se usporiti na oko 2% u 2024. (procjene Međunarodnog monetarnog fonda ( MMF )) uz smanjenje realnih raspoloživih prihoda domaćinstava i ekonomiju opterećenu negativnim šokovima cijena hrane, ekonomskim usporavanjem u Evropi i tekućim domaćim političkim tenzijama.
Ekonomija Bosne i Hercegovine raste tempom koji je tipično ispod uspješnijih zemalja jugoistočne Evrope, uglavnom kao posljedica političke disfunkcije, široko rasprostranjenog pokroviteljstva i političkog zarobljavanja, institucionalnih slabosti, loše infrastrukture i niskog nivoa ulaganja.
Stopa inflacije bila je najviša među zemljama Zapadnog Balkana tokom 2022. godine, podstaknuta većim rastom cijena hrane od očekivanog (22,3%) i cijena energije (16,5%). Ukupna stopa je u oktobru 2022. dostigla vrhunac od 17,4% svih vremena. Inflatorni pritisci su ozbiljno umanjili kućne budžete i njihovu kupovnu moć, ali i podstakli povećanje budžetskih prihoda na svim nivoima vlasti. Inflatorni pritisci su oslabili tokom 2023. godine, ali su ostali povišeni, u prosjeku po visokoj stopi od 6,6% na godišnjem nivou. Predviđeno je njihovo dalje smanjenje na oko 3% u 2024.
Postoji ekstenzivna neformalna ekonomija. Realna nezaposlenost u formalnom sektoru ostaje visoka i iznosi oko 17%, što predstavlja ograničenje za potrošnju. U 2023. prosječna neto mjesečna plata iznosila je oko 552 funti. Zbog složenog političkog i institucionalnog uređenja, državna potrošnja je velika, oko 42% BDP-a , ali uglavnom neefikasna, jer ne uspijeva da se prevede u visokokvalitetne javne usluge ili investicije.
Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata za članstvo u EU u decembru 2022. Trenutni fokus EU na Bosnu i Hercegovinu naveden je u Mišljenju Evropske komisije iz 2019. u kojem su prioritet demokratija, politička funkcionalnost, vladavina prava, ljudska prava i reforma javne uprave. EU je ponudila novi plan rasta, uz određene uslove između zemalja zapadnog Balkana.
Socio-ekonomske reforme bile su uslovi za potencijalni aranžman proširenog fonda sa MMF- om 2021. Međutim, zbog nedostatka političke volje da se preduzmu reforme u oblasti energetike, digitalizacije i transparentnosti, pregovori sa MMF-om su propali i aranžman nije dogovoren. Novi paket MMF-a ostaje mogućnost.
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju ( SSP ) između EU i Bosne i Hercegovine iz 2015. godine uspostavlja se bliže partnerstvo između EU i Bosne i Hercegovine; produbljuje političke, ekonomske i trgovinske veze neophodne za povećanje povjerenja međunarodnih i domaćih investitora. To je glavni okvir za ekonomske i trgovinske odnose između EU i Bosne i Hercegovine. U 2022. godini EU je činila 57% uvoza i 74% izvoza. Kako bi ispunila svoje zakonske obaveze iz SSP-a , Bosna i Hercegovina još uvijek treba da razvije nacionalni program za usvajanje acquisa EU, kako je navedeno u Mišljenju Evropske komisije.
Bosna i Hercegovina je važan partner za Veliku Britaniju i mi radimo sa bosanskohercegovačkim kolegama na potpisivanju sporazuma o trgovinskoj saradnji kako bi se reproducirali efekti SSP -a , s ciljem da krenemo dalje čim budu postignuti sporazumi sa drugim zemljama dalje napredovao.
Investicije
Iako je investitorima zagarantovan slobodan transfer kapitala, kao i repatrijacija profita, direktna strana ulaganja su i dalje skromna i otežana su prevelikim slojevima birokratije i korupcije.
Prema podacima Centralne banke, najviše stranih direktnih investicija između 1994. i 2022. godine stiglo je iz 1. Austrije, 2. Hrvatske, 3. Srbije, 4. Slovenije i 5. Velike Britanije. U avgustu 2023. godine, Standard & Poor's ( S&P ) je povećao suvereni kreditni rejting Bosne i Hercegovine sa ‘B’ na ‘B+’, zadržavajući pritom stabilne izglede zemlje. Kako navodi S&P , poboljšanje i stabilni izgledi odražavaju stavove o otpornom ekonomskom učinku Bosne i Hercegovine, uprkos preovlađujućim vanjskim preprekama, kao i njenu povoljnu fiskalnu poziciju za koju se očekuje da će trajati tokom 2024-2026. To također ilustruje stav S&P-a da će se nedavna domaća politička eskalacija ublažiti, iako budući napadi konfrontacije ostaju rizik s obzirom na složene domaće institucionalne aranžmane u Bosni i Hercegovini.
Ekonomija je podržana konvertibilnom valutom sa fiksnim paritetom prema euru. Kao rezultat toga, konvertibilna marka je jedna od najstabilnijih valuta u jugoistočnoj Evropi. Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini ostaje prilično likvidan i dobro kapitaliziran. Strane banke učestvuju sa preko 90% ukupne aktive u finansijskom sistemu, ali bankarski sektor nije bio predmet velikih odliva kredita u matične banke.
Što se tiče eksternog finansiranja, MMF je na osnovu generalne alokacije specijalnih prava vučenja u 2021. Bosni i Hercegovini dodijelio oko 300 miliona eura. Osim toga, Evropska komisija je prebacila prvu tranšu makroekonomskih sredstava vrijednu 124 miliona eura. sredstva finansijske pomoći (250 miliona eura), na osnovu potpisanog Sporazuma o kreditnoj liniji između EU i Bosne i Hercegovine. U 2023. godini EU je Bosni i Hercegovini dodijelila bespovratna sredstva u vrijednosti od 70 miliona eura, s ciljem ublažavanja posljedica energetske krize za najugroženija domaćinstva i mala i srednja preduzeća.
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva može obezbijediti finansije ili osiguranje kredita posebno za podršku izvozu iz UK preko UK Export Finance ( UKEF ) – britanske agencije za izvozne kredite. U sklopu vladine ambicije da podstakne trgovinu, UKEF je u novembru 2020. povećao svoj limit za Bosnu i Hercegovinu sa 250 miliona funti na 2 milijarde funti. Za najnovije informacije o dostupnoj podršci za pojedine zemlje pogledajte UKEF -ovu politiku pokrivanja zemlje i indikatore .
Česti politički zastoji i rezultirajuća niska predvidljivost za investitore imaju negativan uticaj na poslovno okruženje. Ovo je dodatno otežano lošom vladavinom prava, znatnim birokratijama, političkom korupcijom i dugim i složenim administrativnim procedurama. Investitori bi trebali biti svjesni potencijalne pravne nesigurnosti u vezi sa ‘državnom/nepokretnom imovinom’ koju trenutno osporava političko rukovodstvo entiteta Republika Srpska, a koja podliježe izvršnoj zabrani raspolaganja imovinom koju je nametnuo Visoki predstavnik. U nekim okolnostima, ovo se može proširiti i na takozvana ‘javna dobra’ kao što su šumarstvo i poljoprivredno zemljište. Preporučujemo da svi potencijalni investitori ili drugi koji posluju u Bosni i Hercegovini potraže mjerodavan pravni savjet o svim rizicima koji proizlaze iz ove neizvjesnosti.
Pored visoke nezaposlenosti, postoji i visok nivo emigracije, što u kombinaciji sa ubrzanim starenjem stanovništva i padom nataliteta, predstavlja značajnu prijetnju ekonomskom rastu i socijalnoj stabilnosti. Odljev mozgova, posebno među mladima, ostaje jedan od najznačajnijih izazova za zemlju, jer je stopa emigracije iz Bosne i Hercegovine sada jedna od najviših u svijetu. Izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma za 2018. otkrio je da su samo Haiti i Venecuela imali veće stope izgubljenih talenata. Istraživanje Fonda Ujedinjenih nacija za stanovništvo (UNFPA) iz 2021. pokazalo je da 47% mladih ljudi želi napustiti zemlju.
Poslovanje i ljudska prava
Uspostavljen je pravni i institucionalni okvir ljudskih prava, a glavni elementi međunarodnih zakona o ljudskim pravima su ugrađeni u pravni sistem. Što se tiče radničkih i sindikalnih prava, zakoni predviđaju pravo radnika u oba entiteta da osnivaju nezavisne sindikate i da se pridruže njima. U oba entiteta iu Brčko Distriktu zakon predviđa pravo na štrajk. U 2016. godini usvojeni su zakoni o radu i u Federaciji iu Republici Srpskoj, s ciljem uvođenja ‘flexi-sigurnosti’ u sistem.
Fragmentacija pravnog okvira u cijeloj zemlji ostaje problem, posebno u pogledu ekonomskih i socijalnih prava.
Kršenja prava radnika i dalje su niži prioritet za inspektore rada, koji se umjesto toga fokusiraju na neprijavljene radnike i poslodavce koji ne plaćaju poreze. Iako nikakve pravne ili tehničke prepreke ne sprečavaju zaposlenog da podnese tužbu protiv poslodavca, visoka nezaposlenost u kombinaciji sa strahom od gubitka posla, zaostacima u sudskom sistemu i nedostatkom pravne zaštite za veliki dio radne snage koji radi u neformalna ekonomija i dalje destimuliše podnošenje žalbi.
Osobe sa invaliditetom se suočavaju sa posebnim problemima. Postoji zakon o zabrani diskriminacije, u kojem je invalidnost pokrivena, ali je implementacija slaba i ne postoji poseban državni zakon koji se odnosi na invalidnost. Zakonodavstvo ne obezbjeđuje ovu kategoriju jednakih mogućnosti za rad. Pojedinci sa invaliditetom, posebno oni sa težim oštećenjima, generalno nisu u poziciji da nađu posao na otvorenom tržištu rada. Malo je kompanija koje se fokusiraju na zapošljavanje osoba sa invaliditetom, a one koje rade aktivne su samo u većim urbanim centrima.
Zakonske odredbe koje garantuju ženska prava i rodnu ravnopravnost su na snazi. Iako malo žena zauzima položaje sa značajnim ekonomskim ili političkim moćima, one su zastupljene u većini profesija. Međutim, istraživanja su pokazala da žene nemaju veći udio u zapošljavanju od muškaraca u bilo kojem formalnom ekonomskom sektoru. Postoje poboljšanja u zakonodavstvu u vezi sa zaštitom jednakih mogućnosti za LGBT osobe, ali su konzervativne vrijednosti preovlađujuće, a marševi ponosa su se pokazali nemogućim prije 2019. godine.
Mito i korupcija
Podmićivanje je nezakonito u Bosni i Hercegovini i Ujedinjenom Kraljevstvu. Podmićivanje bilo gdje u svijetu predstavlja prekršaj za britanske državljane ili nekoga ko ima uobičajeno prebivalište u Ujedinjenom Kraljevstvu, tijelu koje je osnovano u UK ili škotskom partnerstvu. Osim toga, komercijalna organizacija koja posluje u Ujedinjenom Kraljevstvu može biti odgovorna za ponašanje osobe koja nije ni državljanin Ujedinjenog Kraljevstva ni rezident Ujedinjenog Kraljevstva niti tijelo koje je osnovano ili osnovano u UK. U ovom slučaju nije važno da li se radnje ili propusti koji čine dio krivičnog djela dešavaju u UK ili drugdje.
Zakon o podmićivanju iz 2010. postao je zakon 1. jula 2011. godine, signalizirajući zajednički napor Ujedinjenog Kraljevstva da bude među vodećim državama u međunarodnim naporima za borbu protiv korupcije. Ministarstvo pravde Ujedinjenog Kraljevstva objavilo je Vodič za poslovanje 30. marta 2011. kako bi pomoglo kompanijama da se upoznaju sa Zakonom prije nego što on postane zakon.
Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji ukazuje da je borba protiv korupcije i organiziranog kriminala otežana neusklađenošću zakonodavstva u cijeloj zemlji i slabom institucionalnom saradnjom i koordinacijom. Korupcija je široko rasprostranjena i svi nivoi vlasti pokazuju znakove političkog zarobljavanja koji direktno utiče na svakodnevni život građana, posebno u zdravstvu, obrazovanju, zapošljavanju i pitanjima javnih nabavki.
Politički, institucionalni i pravni okvir za sprečavanje korupcije je fragmentiran i ima značajne nedostatke. Agencije za provođenje zakona su osjetljive na političko uplitanje. Tužioci nisu dovoljno proaktivni. Finansijske istrage i zapljene imovine su uglavnom neefikasne. Borbu protiv pranja novca potrebno je pojačati.
Transparency International ima podružnicu u Bosni i Hercegovini. Indeks percepcije korupcije Transparency International-a za 2022. svrstao je Bosnu i Hercegovinu na 110. mjesto od 180 (zajedno sa Albanijom, Mongolijom, Malavijem i Tajlandom), što je pad sa 89. mjesta u 2018. Njen rezultat od 34 je 8 niži od 2013. godine.