Istraga britanskog Earthsighta: Kako je odjeća iz Zare i H&M-a povezana sa uništavanjem šuma Cerrado u Brazilu?
Prije dvije godine rekordna sječa šuma u Amazoniji, koja je dovela do uništenja regije pet puta veće od New Yorka, bila je glavna tema rasprava na području klimatskih promjena. Međutim, ove godine najveća prašuma svijeta je u drugom planu. Britanska neprofitna organizacija Earthsight u svom izvještaju fokus stavlja na Cerrado, jedan od najbogatijih bioma na Zemlji. Ovo golemo geografsko područje nalazi se južno od Amazonije i dom je 161 vrste sisavaca. Osim biljnog i životinjskog svijeta, o njegovim šumama ovise i milioni ljudi.
Korporacije i potrošači saučesnici uništenja Cerrada na potpuno novi način
Međutim, ovaj zeleni raj se prema zaključcima spomenutog izvještaja uništava, gdje se hiljade hektara šume uništava u korist velikih polja pamuka. U 2023.godini u poređenju sa godinom ranije, krčenje šuma u Cerradu je poraslo za 43 posto.
Radi boljeg razumijevanja; kada drveće raste, ono upija ugljični dioksid iz atmosfere, dok sječa odnosno mrtvo drveće ga ponovo oslobađaju. Oslobađanjem ugljika, zagrijava se atmosfera i potiču klimatske promjene.
U svom istraživanju “Modni zločini. Evropski divovi povezani s brazilskim pamuk skandalom”, objavljenom u četvrtak 11. aprila, Istraživačka nevladina organizacija Earthsight sa sjedištem u Velikoj Britaniji, ističe nedostatke intenzivnog uzgoja pamuka, koji se iz Brazila izvozi u Aziju za izradu odjeće s etiketom Zare i H&M-a. Earthsight u svom jednogodišnjem istraživanju otkriva da korporacije i potrošači u Evropi i Sjevernoj Americi pospješuju uništenje Cerrada na potpuno novi način; kako kažu, ne time što jedu već što nose.
Navode kako je proizvodnja pamuka koji koriste divovi fast fashiona (brze mode) H&M i Zara u brazilskom Cerradu povezana s velikim krčenjem šuma, otimanjem zemlje, kao i kršenjem ljudskih prava.
Naime, Cerrado, koji se prostire na gotovo četvrtini područja Brazila, dom je pet posto svjetskih vrsta i trećini biološke raznolikosti Brazila. Ali samo je država Bahia izgubila gotovo četvrtinu svog Cerrada – područja veličine Walesa, zbog poljoprivredne ekspanzije u posljednjim desetljećima. Visoke visoravni koje su nekada vrvjele plavim arama i jaguarima sada su, podsjeća Earthsight, ogromna polja pamuka i soje. Gotovo petina vrsta Cerrada, uključujući grivastog vuka i plavooku golubicu, suočava se s izumiranjem zbog gubitka staništa.
Lokalno stanovništvo pokazalo je istraživačima Earthsighta suha riječna korita i izvore. Poljoprivredna društva u zapadnoj Bahiji crpe gotovo dvije milijarde litara vode dnevno, a za uzvrat svake godine bace 600 miliona litara pesticida na Cerrado.
Krčenje vegetacije Cerrada za poljoprivrednu proizvodnju stvara onoliko ugljika godišnje koliko i godišnja emisija 50 miliona automobila. Velikom upotrebom pesticida u proizvodnji pamuka, oslobađaju se ogromne količine ugljka, što samo svjedoči kakve posljedice ostavlja na klimu.
Ilegalne sječe šuma i kršenja okoliša u zapadnoj Bahiji
“Lokalno stanovništvo izjavilo je našim istražiteljima da je teško pronaći jednu veliku farmu pamuka ili soje u cijeloj zapadnoj Bahiji koja nije rezultat otimanja zemlje. Ovaj izvještaj će pokazati da su korupcija, nasilje i zanemarivanje vlade pomogli transformirati Cerrado u Bahiji u neodrživo, nasilno žarište agrobiznisa tokom posljednjih 25 godina”, navode u Earthsightu.
U svom istraživanju zaključili su da dva velika brazilska proizvođača pamuka, Grupo Horita i SLC Agricola, čiji pamuk je jedan od sastava odjeće koja se prodaje pod markom Zara i H&M, profitiraju od ilegalne sječe šuma u zapadnom dijelu države Bahia, podsjećajući kako je 2014., Agencija za okoliš ove države procijenila da je 25.153 hektara koje je Horita iskorištavala uključivalo ilegalnu sječu šuma. Šest godina kasnije, 2020., ista agencija je procijenila da 11.700 hektara koje je kompanija iskrčila između 2010. i 2018. nije bilo podvrgnuto nikakvom odobrenju, te da je Horiti između 2010. i 2019. (izrečeno ukupno 4,5 miliona dolara) za ekološke prekršaje.
“Naši tajni istražitelji predstavljajući se kao strani investitori pregledali su hiljade zapisa o isporukama, izvještaje kompanija, popise dobavljača i web stranice. Otkrili su surovu stvarnost: pamuk “inficiran” krčenjem šuma, otimanjem zemlje i nasiljem nad tradicionalnim zajednicama, završava u opskrbnim lancima dva najveća svjetska modna maloprodajna lanca: Zare i H&M-a”, navodi Earthsight i dodaje da su u periodu od 2014. do 2023. godine Horita Group i SLC Agrícola na strana tržišta direktno izvezle najmanje 816.000 tona pamuka iz Bahije.
Drugi izvori informacija sugeriraju da je stvarni ukupni izvoz dviju firmi tokom tog razdoblja bio znatno veći od 1,5 miliona tona, a razlika se izvozi preko posrednika.
Kako zaključuje Earthsight, H&M i Zara ne kupuju ovaj pamuk direktno, već poput većine zapadnih modnih divova, svoju odjeću uglavnom nabavljaju od dobavljača iz Azije.
“Identificirali smo osam azijskih proizvođača odjeće koji koriste pamuk Horita i SLC dok su u isto vrijeme opskrbljivali H&M i Zaru milionima gotovih pamučnih odjevnih predmeta. To uključuje PT Kahatex u Indoneziji, najvećeg kupca Horita i SLC pamuka, H&M je drugi najveći kupac indonezijske kompanije od koje je kupio milione pari pamučnih čarapa, kratkih hlača i hlača. Ovi artikli se mogu pronaći u H&M trgovinama u SAD-u, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Švedskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Španiji, Francuskoj, Poljskoj, Irskoj, Italiji i drugim zemljama u Evropi i drugdje.
Još jedan kupac Horita i SLC pamuka je Jamuna Group, jedan od najvećih industrijskih konglomerata Bangladeša. Do augusta 2023. Zara prodavnice u Evropi prodale su farmerice i drugu odjeću od jeansa, izrađenu od pamuka, u vrijednosti od 235 miliona eura, koju proizvodi Jamuna u Bangladešu, što je oko 21.500 pari dnevno.
Inditex uvozi artikle koje proizvodi Jamuna u Španiju i Nizozemsku, odakle ih distribuira u svoje trgovine Zara, Bershka i Pull&Bear širom Evrope. Klijent Horite i SLC-a u Pakistanu, Interloop, isporučio je prošle godine oko 30 miliona pari pamučnih čarapa H&M-u u Njemačku, Švedsku, SAD, Belgiju, Španiju, UK, Italiji i Nizozemskoj”, navodi se u izvještaju.
Nadalje, Earthsight napominje, kako se u svojim naporima za održivost, H&M i Zara oslanjaju na temeljno pogrešan etički sistem certificiranja opskrbnog lanca pod nazivom Better Cotton (BC). Obje marke navode da njihov pamuk potječe samo iz održivijih izvora, uključujući certificirani organski, reciklirani i bolji pamuk. Certificirani organski pamuk čini otprilike 1,4 posto ukupne proizvodnje pamuka, prema Textile Exchange. Za reciklirani pamuk udio je 1 posto. Kako bi popunili prazninu, više od 320 robnih marki koje žele poboljšati svoj ekološki profil okrenulo se Better Cottonu, koji se uzgaja u 22 zemlje i činio je 22 posto globalne proizvodnje pamuka u sezoni 2021.-2022. (Brazil proizvodi najveću količinu Better Cotton licenciranih vlakana na svijetu, što čini 42 posto globalne količine).
Pokrenut 2009. godine od strane modne industrije i organizacija kao što je WWF, Better Cotton stvorio je pečat za potvrdu sigurnog porijekla sirovina. Ovaj programa sa sjedištem u Ženevi i Londonu, promovira održiviji uzgoj pamuka s manje vode, manje pesticida i zdravije prinose za poljoprivrednike.
“Pamuk koji smo povezali s pravima na zemljište i uništavanjem okoliša u Bahiji nosio je oznaku Better Cotton”, navodi se u Earthsight izvještaju.
Dok Better Cotton uvodi nove standarde i procedure, shema će i dalje patiti od nekoliko slabosti. Zahtjevi prema kojima se proizvođač mora pridržavati lokalnih zakona suviše su nejasni, navodi se u izvještaju.
H&M je opisao početne nalaze Earthsighta kao “vrlo zabrinjavajuće” i rekao da je zatražio od Better Cottona da provede istragu treće strane – čije rezultate je glasnogovornik Better Cottona rekao da organizacija još uvijek analizira.
Inditex kao odgovor na istragu zahtijevao više transparentnosti od Better Cottona u vezi sa certifikacijom, pozivajući ga da poduzme sve potrebne mjere kako bi osigurao održivu certifikaciju pamuka koja podržava najviše standarde.
“Optužbe Earthsighta predstavljaju ozbiljno kršenje povjerenja u proces certifikacije Better Cottona od strane naše grupe i naših dobavljača proizvoda”, rekao je Javier Losada, Inditexov voditelj održivosti, izvršnom direktoru Better Cottona Alanu McClayu u pismu od 8. aprila dodajući: “Povjerenje koje imamo u takve procese koje su razvile neovisne organizacije, poput vaše, ključno je za našu strategiju kontrole opskrbnog lanca.”
BC je ranije ovog mjeseca priopćio da je zaključio reviziju treće strane triju farmi koje je umiješao Earthsight i planira objaviti svoje nalaze. Dodao je da njegov strateški partner u Brazilu, brazilsko udruženje proizvođača pamuka, revidira elemente svojih standarda kako bi se uskladili s onima Better Cottona.
Za istraživače iz Earthsighta pozivanje na odgovornost dio je rješenja za zaustavljanje krčenja šuma, te da je neophodno regulirati potrošnju pamuka i odvojiti ga od negativnih utjecaja na okoliš i čovjeka.
“Šokantno je vidjeti te veze između vrlo prepoznatljivih svjetskih brendova koji očito ne ulažu dovoljno truda da imaju kontrolu nad tim opskrbnim lancima. Da znaju odakle dolazi pamuk i kakve posljedice uzrokuje”, kaže za DW Rubens Carvalho.
Tokom posljednjeg desetljeća brazilski pamuk stekao je istaknuto mjesto na globalnom modnom tržištu. Zemlja je sada drugi najveći svjetski izvoznik i očekuje se da će prestići SAD kao dobavljača pamuka broj jedan do 2030. U desetljeću do 2023. brazilski se izvoz više nego udvostručio. Gotovo sav ovaj pamuk uzgaja se u Cerradu.
Brojne modne kolekcije
Earthsight je i ranije ispitivao odgovornost robnih marki u uništavanju prirodnog okoliša. Podsjećanja radi, 2021. godine istraživala je drvo koje koristi Ikea i oznaku FSC koja bi trebala garantirati održivo gospodarenje šumama.
Nakon naftne industrije, modna industrija je najveći zagađivač na svijetu, a šteta raste paralelno s neprestanim razvojem neodržive modne industrije. Industrija odjeće i obuće zajedno čini više od osam posto globalnog klimatskog utjecaja. Također, poslovni model fast fashion-a doveo je do enormnog povećanja količine odjeće koja se proizvodi, prodaje i odbacuje.