Rusi u inostranstvu nemaju povjerenja u nove predsjedničke izbore: Opozicija je slomljena, već znamo ko će pobijediti

Sergej Kulikov rezervisao je prvi let dostupan iz Rusije nakon što je Kremlj u septembru 2022. objavio prinudnu regrutaciju i oštre kazne za ratne dezertere.

Kao pravnik, Kulikov je bio zabrinut zbog toga. Smatrao je da više ne postoji “pravedan sud” za traženje pravne zaštite, nakon što je Rusija isključena iz Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Sada živi u Dubaiju, sprema se da glasa na predsjedničkim izborima u Rusiji , uprkos saznanju da će to biti neregularni izbori.

Ipak, Kulikov kaže da je glasanje “jedini slobodan i efikasan način da se izrazi protest i unutar Rusije i izvan zemlje”.

“Kada se ljudi ne pojave na glasačkim mjestima, to uveliko olakšava posao falsifikovanja i krađe glasova”, dodao je on.

Kulikov je jedan od stotina hiljada Rusa koji su pobjegli iz zemlje otkako je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, povećavši populaciju ruskih državljana širom svijeta.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova navelo je da će iseljenicima – čak i onima koji su otišli u države koje se smatraju “neprijateljskim” – biti dozvoljeno da glasaju na predsjedničkim izborima od 15. do 17. marta. Centralna izborna komisija Rusije saopštila je da će se glasanje u inostranstvu održati na 288 biračkih mjesta u 144 zemlje, prenio je ruski državni medij TASS.

Tokom predsjedničkih izbora 2018. u inostranstvu je radilo 401 biračko mjesto, a glasalo je više od 475.000 ljudi, podaci su Centralne izborne komisije, a prenose RIA Novosti. Alij ove godine zatvorena su mnoga biračka mjesta u inostranstvu koja su radila 2018. Nejasno je koliko će iseljenika doći na glasanje, ali se očekuje da će taj broj biti veći zbog masovnog egzodusa iz Rusije.

CNN je razgovarao sa nekoliko stranih državljana, koji su bili jedinstveni u svom nepovoljnom mišljenju o Putinu – rekavši da je njegov režim autoritaran, propagandistički i da krši ljudska prava.

Ali, oni su rekli da imaju pomiješana osjećanja o korisnosti glasanja kada ne postoji realna i održiva alternativa.

‘Nema dobrih kandidata’

“Ovi izbori nisu izbor pravog kandidata. Svi savršeno dobro razumijemo koji će kandidat biti izabran”, rekla je Luba Zakharov, 35-godišnjakinja koja se preselila u Hamburg u Njemačku, marta 2022. Ona planira otići čak do Berlina kako bi glasala. “Najvjerovatnije ću poništiti glasački listić.”

Poništavanje glasačkog listića postalo je popularna strategija za iskazivanje nezadovoljstva, u suštini, glasanje za „ništa od gore navedenog“ netačnim označavanjem glasačkog listića.

“Na ovim izborima nema dobrog rješenja. Nema dobrih kandidata”, dodala je Zaharova.

U februaru je Centralna izborna komisija zabranila kandidovanje jedinom antiratnom kandidatu koji je otvoreno kritizirao Putinovu politiku i koji je dobio neočekivani zamah, Borisu Nadeždinu . Hiljade Rusa koji su čekali u redovima širom zemlje i inostranstva da potpišu njegovu kandidaturu, dokaz je da javnost želi alternativu.

Sva tri preostala kandidata koja se kandiduju protiv Putina na zvaničnom glasanju – Vladislav Davankov, Nikolaj Haritonov i Leonid Slucki – smatraju se pouzdano prokremljskim, ostavljajući malo opcija biračima koji traže alternativu.

Smrt ruskog opozicionara i otvorenog kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog u zatvoru prošlog mjeseca, označila je nemilosrdni obračun protiv disidentstva u Rusiji koji se ubrzao tokom njenog rata s Ukrajinom. Njegova smrt je dočekana sa izlivom tuge širom svijeta i unutar Rusije, gdje su ga mnogi vidjeli kao simbol nade u drugačiju budućnost.

Udovica Navaljnog, Julia Navalnaya, pozvala je Ruse prošle sedmice da se okupe na biračkim mjestima posljednjeg dana izbora, pokazujući prkos.

Zaharov je rekao za CNN da je nakon Navaljnove smrti, njegova motivacija za izlazak na birališta bila da izgradi veze s drugim opozicionim biračima u Njemačkoj – veze koje bi se jednog dana mogle iskoristiti za izgradnju jačeg sistema podrške Rusima, kako unutar tako i izvan zemlje.

„Važnije je demonstrirati protestne akcije nego glasati kao što bi to bilo na demokratskim izborima“, kaže je Zaharova.

„Ponekad je za solidarnost potrebno vrlo malo. Za ljude u inostranstvu nema rizika. Nemamo šta da izgubimo.”

Rekla je da joj život u inostranstvu daje slobodu da otvorenije izražava mišljenje, pa čak i pomaže političkim zatvorenicima i Rusima u zemlji koji se plaše da progovore.

‘Izbori su za predstavu’

Drugi državljani u inostranstvu, poput 35-godišnje Ane, čiji su jevrejski korijeni omogućili da se preseli u Be'er Shevu, Izrael, 2022. godine, radije bi u potpunosti odustala od glasanja.

Ana, koja je tražila da bude identifikovana samo po imenu iz straha od odmazde, rekla je da učešće u anketi samo pomaže u narativu Kremlja da je Rusija demokratska država.

Ona vjeruje da će veći broj ‘ukradenih’ glasova ukazati na očiglednu nelegitimnost izbora.

“Ako Putin osvoji 96% glasova na ovim izborima, to će očigledno biti totalitarni izbori”, rekla je Ana. „Neka daju moj glas Putinu… Želim da svjetski mediji izađu s naslovima: U Rusiji postoji totalitarni režim.

Putin se oslanja na ove izbore kako bi pokazao da njegov rat u Ukrajini ima podršku zemlje, iako ruska ekonomija posustaje pod teretom sankcija i velikih izdataka za odbranu, kaže Callum Fraser, istraživač specijaliziran za rusku vanjsku politiku u Institut Royal United Services Institute (RUSI) think tank.

“Izbori u autoritarnim režimima se često koriste kao simbolički prikaz mandata vođe da vlada”, rekao je Fraser. „Ovi izbori se spremaju da budu potencijalno najmanipulativniji u ruskoj istoriji. Iako će gotovo sigurno izlaznost biti manja od 80%, možemo očekivati ​​da će zvanična retorika pokazati brojke unutar ovog okvira.”

Slomljena opozicija

Fraser procjenjuje da je oko 10% do 15% ruske populacije “izuzetno nezadovoljno sistemom i spremno je to pokazati”, ali postoji mnogo veći, apolitičan segment društva, koji će ostati kod kuće jer vjeruje da je njihov glas besmislen.

„Pravo mišljenje mnogih Rusa ostaje u njihovim glavama“, rekao je on.

Čak ni protesti nakon smrti Navaljnog nisu dostigli nivo “nezadovoljstva koji bi zabrinuo Putina”, rekao je Frejzer, napominjući da je ruska opozicija “i dalje fragmentirana”.

Ne postoji jedinstvena strategija za glasače koji se protive Putinu, što odražava dugotrajno odsustvo konsenzusa među opozicijom.

Moderna ruska opozicija se borila da se ujedini u jedinstvenu snagu i težila je ka harizmatičnim vođama. Tim Alekseja Navaljnog trenutno se ističe kao jedno od najpopularnijih krila opozicije, ali je uglavnom djelovao samostalno.

U međuvremenu, neki od najotvorenijih kritičara Kremlja, poput opozicionih ličnosti Ilje Jašina i Vladimira Kara-Murze , zatvoreni su, dok su drugi, poput političara Borisa Nemcova i novinarke Ane Politkovske , ubijeni.

„Rusija nije demokratska država“, naglasio je Frejzer. “Izbori su samo za predstavu i pokazaće rezultat koji odgovara Putinovom narativu.”

Ali to nije odvratilo glasače u inostranstvu od nade.

„Malo je vjerovatno da će iko nešto postići“, kaže Kulikov, advokat koji je sada u Dubaiju. “Ali ovo je još uvijek prilika. U mom srcu uvijek postoji nada za čudo. Ja sam Rus i vjerujem u čuda.”