Više od polovine onih koji su diplomirali radi poslove ispod svojih kvalifikacija i slabije su plaćeni
Više ljudi nego ikada pre dovodi u pitanje vrijednost fakultetskog obrazovanja, jer cijena četvorogodišnje diplome vrtoglavo raste, a poslodavci smatraju da alternativne mjere zapošljavanja i pitanja višeg obrazovanja postaju još jedan politički obračun.
Prema Galupu, samo 36 posto Amerikanaca prošle godine imalo je povjerenje u visoko obrazovanje, što je nagli pad sa 57 posto u 2015.
Malo je vjerovatno da će novi izvještaj ojačati njihovu vjeru. Prema novom istraživanju neprofitnih organizacija Burning Glas Instituta i Strada Instituta za budućnost posla, oko 52% diplomiranih studenata je „nezaposleno“ godinu dana nakon diplomiranja.
To znači da rade posao koji uopšte ne zahtijeva ili ne zahtjieva „smisleno korištenje” njihove diplome. Dugoročni rezultati nisu previše ohrabrujući: 73% onih diplomaca koji su bili nedovoljno zaposleni godinu dana nakon školovanja, ostali su isto tako i deceniju kasnije, navodi se u izvještaju.
„Ovo je uporan, sistemski izazov koji ne nestaje – i neće nestati bez dugoročnih napora da se promijeni sistem“, kaže Endru Hanson, viši direktor istraživanja u Stradi i koautor izvještaja, koji je analizirao liste poslova i podatke firme za analizu tržišta rada Lajtkast, kao i podatke američkog Biroa za statistiku rada, Odjeljenja za obrazovanje i Biroa za popis stanovništva.
Strada i Burning Glas su uradili slično istraživanje prije šest godina, otkrivši u to vrijeme da je 43% diplomaca bilo nedovoljno zaposleno na svom prvom poslu. Ova dva izvještaja nisu direktno uporediva zbog upotrebe različitih izvora podataka i uzorka, ali Hanson kaže da je nivo nedovoljne zaposlenosti koji su istraživači otkrili ove godine bio tvrdoglavo uporan i „veći nego što smo ranije mislili“.
Uprkos burnim pričama o „zapošljavanju zasnovanom na vještinama“ zbog kojih poslodavci poput Volmarta i IBM-a odbacuju četvorogodišnje diplome za mnoge poslove, mnogi drugi još traže kandidate sa diplomama.
Čak i ako diplome i dalje budu poželjne za mnoge pozicije, oni koji traže posao poslije diplomiranja i dalje su nedovoljno zaposleni, jer mnogi biraju smjerove sa nejasnim putevima. Ni univerziteti ne čine dovoljno da pripreme studente za potrebe poslodavaca, kažu koautori izvještaja.
Zaista, da li će diplomac biti nedovoljno zaposlen ili ne, zavisi prije svega od dvije stvari. Na prvom mjestu je njegov izbor specijalnosti, a drugom da li je student imao praksu u srodnoj oblasti tokom fakulteta, navodi se u analizi. To je pozitivno, kaže Hanson, „jer možete promijeniti obje stvari. Mi zapravo možemo uticati na [njih] dobijanjem bolje obuke i povećanjem mogućnosti za učenje na poslu”.
Diplomci koji su prijavili da su imali stažiranje tokom fakulteta imaju 49% manje šanse da postanu nedovoljno zaposleni nakon diplomiranja, navodi se u izveštaju.
„Intuitivno, svi vjerujemo da stažiranje pomaže diplomcima ne samo da se zaposle, već i da se zaposle u oblastima do kojih im je stalo“, kaže Karlo Salerno, generalni direktor Instituta Burning Glas i koautor izvještaja. „Ali mislim da smo bili iznenađeni veličinom efekta“.
Izvještaj, što nije iznenađujuće, otkriva da studenti koji studiraju kvantitativne smjerove kao što su matematika, inženjerstvo i računarstvo imaju najniže stope nedovoljne zaposlenosti – svaki sa stopama manjim od 37%. Diplomci iz oblasti javne bezbijednosti i bezbijednosti, marketinga i rekreacije suočavaju se sa najvišim nivoom nedovoljne zaposlenosti – svaki od 57% ili više.
Uticaj nedovoljne zaposlenosti nije samo na ego, već i na novčanik: radnici sa fakultetskim poslovima, kao cjelina, zarađuju 33% više od svojih kolega koji su nedovoljno zaposleni, navodi se u izvještaju. Oni koji imaju poslove nakon diplomiranja koji odgovaraju njihovom nivou studija zarađuju 88% više od onih koji imaju diplomu srednje škole. U međuvremenu, nedovoljno zaposleni diplomci zarađuju samo 25% više od maturanata.
Hansonov savjet za one koji žele da se bave smjerom koji vole, bez obzira na izglede za karijeru? Barem zaradite kvantitativno manje, sertifikat ili prisustvujte obukama, da biste naučili tražene vještine i dodajte ih u svoju biografiju. „Trenutno živimo u svijetu zaista bogatom podacima“, kaže on. „Te vještine će i dalje biti veoma tražene“.
Za većinu mladih od 18 do 22 godine, na kraju krajeva, odluke o smjerovima imaju mnogo više veze sa onim što vole i onim što žele da rade nego sa onim „gdje su praznine u potražnji i ponudi na tržištu rada“, kaže Salerno. „Ljudi donose odluke o zapošljavanju na osnovu stvari koje su mnogo sofisticiranije od onoga što je potrebno privredi“.
Emi Lukas, novinarka Forbes
