I Barselona u zamci turizmofobije, sve više lokalnog stanovništva u Evropi negoduje zbog prekomjernog broja turista u njihovim zemljama

Turizam je jedna od privrednih grana, na koju svaka zemlja sa ozbiljno razrađenom razvojnom strategijom može da se osloni kada je riječ o stvaranju novih vrijednosti, povećanju zaposlenosti, rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP), povećanju izvoza i tako dalje. Ukupno 330 miliona radnih mjesta u svijetu obezbjeđuje turistička djelatnost, čime globalnom BDP-u doprinosi sa 10% ili 8,9 milijardi dolara.

Zemlje koje svoju ekonomiju jačaju turizmom

Prema podacima Svjetskog vijeća za putovanja i turizam, više od 15 posto radnih mjesta u čak 44 zemlje pripada turističkoj grani. Na Novom Zelandu naprimjer  479.000 radnih mjesta stvara ova industrija, dok u Kambodži ona obezbjeđuje 2,4 miliona radnih mjesta.

Hrvatska je također zemlja koja svoju ekonomiju konsolidira oslanjajući se na prihode od turizma. Podsjetimo samo da je ona 2019-godine generirala prihode od turizma u iznosu od 13 milijardi američkih dolara.

S populacijom od preko četiri miliona ljudi, putovanja i turizam čine 25% njene radne snage. Ne zaboravimo Ameriku, čijoj ekonomiji turizam donosi više od 1,8 triliona dolara, što čini 8,6% njenog BDP-a.

U Španiji je turizam na trećem mjestu po doprinosu ekonomiji zemlje, a Barcelona jedan od njenih najatraktivnijih turističkih gradova na svijetu. Iza Barselone tek slijede Madrid i Sevilla.

Jezikom novca to znači da je 2022. godine, u periodu od aprila do septembra grad Barselona zaradio blizu 25 miliona eura samo od turističkih taksi. A, kada su ih uvodili, nakon Venecije i Valensije, mnogi su bili skeptični kako će naplata ulaska u grad imati negativne efekte na turističku djelatnost. Međutim, to se nije desilo. Barselona je i dalje jedan od najposjećenijih gradova svijeta, u koji godišnje dolazi oko osam miliona turista.

Sve su glasnije pritužbe lokalaca na broj turista

Međutim, ekonomske računice ne znače pretjeranu sreću za lokalno stanovništvo, koje otvoreno negoduje zbog prekomjernog dolaska turista u nihov grad zbog čega je izraz turizmofobija postao uobičajen.

Turisti koliko god donose novca njihovoj ekonomiji, oni također, prema mišljenju stanovnika Barcelone narušavaju komoditet njihovog svakodnevnog života. Sve su glasnije pritužbe lokalaca kako je u njihovm gradu zbog turista sve postalo skuplje, da je javni prijevoz pretrpan, a kao neke od negativnih strana prevelikog broja turista navode i to kako ne mogu više da uživaju u sopstvenom gradu, da je sitni kriminal u porastu, kao i prevara turista.

“Turisti van”, “Ne masovnom turizmu”, samo su neki od grafita koji se mogu pročitati. Zbog svega navedenog, gradsko vijeće Barselone osmislilo je strategiju za pomoć stanovnicima koje muči prenapučenost stranim turistima. Riječ je o planu nazvanom “Plan Clima Escola Barselona” (Školski klimatski plan u Barseloni) zahvaljujući kojem će sve javne škole u gradu biti opremljene aerotermalnim sistemom klimatizacije, a sve u cilju doprinosa smanjenju šteta izazvanih klimatskim promjenama. Plan se sastoji od postavljanja fotonaponskih panela koji će proizvoditi električnu energiju za rad novog aerotermalnog sistema klimatizacije, koji će zamijeniti plinske instalacije i povećati energetsku efikasnost.

100 miliona eura koje se prikupljaju od turističkih taksi bit će preusmjereno za financiranje „Školskog klimatskog plana Barcelone“. Na ovaj način lokalna vlast pokušat će ublažiti percepciju stanovnika grada o stranom turizmu.

Jordi Valls, voditelj Barselonine ekonomske i turističke promocije, za South China Morning Post pojašnjava kako su gradske vlasti ranije taj novac koristile kako bi ublažile posljedice koje turizam ostavlja na usluge poput čišćenja, sigurnosti i javnog prijevoza.

“Ove godine smo odlučili otići korak dalje i porez usmjeriti na finansiranje javnih usluga iz klimatskog domena. Plan će se provoditi u 148 škola i bit će podijeljen u dvije trogodišnje faze, s 83 centra od 2024. i 2026. i 87 od 2027. i 2029. Očekuje se da će zahvaljujući ovoj strategiji 55.519 učenika u gradu imati koristi”, kaže Valls.

Halštat je već uveo dnevna ograničenja broja autobusa

Više od 1,6 miliina turista je pojetilo Bosnu i Hercegovinu 2023. godine, podaci su ovo Agencije za statistiku naše zemlje koji su izvedeni na osnovu prijavljenih gostiju i plaćenih boravišnih taksi.

Veliki je broj, međutim, onih koji nude smještajne kapacitete koji nisu prijavljeni i koji zaobilaze plaćanje boravišnih taksi, a nisu ni prijavili djelatnosti, zbog čega je teško kristalizirati jasnu sliku o stvarnom utjecaju turističke djelatnosti na ekonomiju BiH.

Turizmofobija ne muči samo stanovnike Barselone. Još je nekoliko popularnih odredišta u Evropi, uglavnom onih koja su proglašena svjetskom kulturnom baštinom, sve manje otvoreno za posjetioce, upravo iz razloga što je prevelik broj posjetilaca opteretio ta mjesta, a lokalno stanovništvo se žali na buku i ograničen prostor za šetnju.

Kako bi suzbio turizam, Halštat je već uveo dnevna ograničenja broja autobusa i automobila koji mogu ući u grad. U Parizu na svakog stanovnika dolazi devet turista, dok je u Marseilleu na snagu stupilo ograničenje broja posjetilaca.

Italijanski Portofino ima samo 400 stanovnika i hiljade turista, i već je počeo uvoditi određene mjere poput označavanja zona na kojima je zabranjeno fotografisanje, dok su za nepoštivanje ovih propisa uveli kazne do 270 eura.

Venecija, u kojoj na jednog stanovnika dolazi 27 turista, zbog sve očitijih ekoloških problema s kojima se grad suočava uvela je restrikcije u pogledu saobraćanja kruzera.

I spisak gradova koji imaju svoje politike vezano za turizam se ovdje ne završava.

Gdje je BiH u odnosu na over turizam?

“Niko nije sretan sa neodrživim turizmom, osim možda onih koji imaju direktnu korist, ali i to je kratkoročno, jer neodrživi turizam prouzrokuje ozbiljne okolišne, socio-ekonomske, kulturološke i na kraju priče finansijske posljedice po destinacije”, kaže Nataša Musa, predsjednica Fondacije Sarajevo Navigator i pokretačica Inicijative „Odmori u BiH“, koja je svoj radni vijek posvetila turističkoj djelatnosti i promociji turističkih ljepota u BiH.

Ona naglašava da je za over turizam (prekomjerni turizam) odgovorna država kao i za nerazvijeni turistički sektor.

“Tokom pandemije smo imali šansu da se svi kolektivno preorijentiramo na održivi turizam, ali nismo, pa sad se neke destinacije hvataju za glavu jer štetne efekte turizma osjećaju stanovnici tih destinacija, a samim tim i vlade tih zemalja.”

Suština rješenja je, naglašava ona, u razvijanju isključivo održivog turizma koji uzima u obzir sva četiri stuba održivosti (finansijski, socijalni, kulturološki i okolišni).

“Bosna i Hercegovina u ovom trenutku nema problem sa over turizmom, ali imamo probleme koje model masovnog neodrživog turizma prouzrokuje kao što je npr. sezonalnost, prevelika koncentracija na malom prostoru (velika većina posjetitelja u BiH se zadržava u Sarajevu i Mostaru sa nekom manjom turističkom špicom u određenim atrakcijama) I nemamo održivi koncept turistickog lanca vrijednosti pa se određeni čimbenici favorizuju u odnosu na one za koju su potrebna značajnija javna ulaganja” govori Musa i dodaje:

BiH je turistički nerazvijena zemlja, ali obzirom na stanje naše turističke infrasktrukture i generalnu zapuštenost atrakcija (jer niko ne dolazi radi hotela niti da se voza finim autobusom) over turizam bi bio izrazito loš po našu ekonomiju. Odnosno koštao bi nas više nego što bi nam doprinio. (Ovdje treba uzeti u obzir i činjenicu da je ulaganje u turističku infrastrukturu razplinjeno do te mjere da se u nekim destinacijama ništa ne ulaže, a u nekim samo u određene dijelove turističkog lanca vrijednosti i to previše”, kaže Musa.