Scenarij sličan bosanskom: Inercija međunarodne zajednice, a onda milijarde vrijedna obnova poslije rata
Rat u Gazi izazvao je nezapamćenu razinu materijalnog uništenja koja će zahtijevati desetine, ako ne i stotine milijardi dolara i desetljeća da se donekle izgradi, izjavila je UN-ova organizacija za trgovinu i razvoj UNCTAD u ovogodišnjem izvještaju.
Preliminarna procjena društvenih i ekonomskih uticaja sukoba istražuje gubitke bruto domaćeg proizvoda (BDP), vremenske okvire za oporavak i trajne učinke na siromaštvo i troškove kućanstava. Procjenjuje se da je godišnji BDP Gaze prošle godine opao za 655 miliona dolara, odnosno oko 24 posto.
“Ako svijet želi da Gaza ponovno uspostavi održivu ekonomiju, vojni napadi na Pojas bi trebali odmah prestati, a obnova bi započeti ozbiljno i bez odgode. Međunarodna zajednica treba djelovati sada, prije nego bude prekasno, ako već nije”, preporučuje izvještaj.
Ubrazan ekonomski pad
Gaza je pod blokadom od 2007. godine, nakon što je Hamas preuzeo vlast, imala je prosječnu stopu rasta od 0,4 posto do 2022. godine. UNCTAD je procijenio da je ekonomija već padala za 4,5 posto u prva tri tromjesečja 2023. godine. Izvještaj navodi da bi, ako bi se borbe zaustavile odmah uz početak obnove, za vraćanje BDP na razine iz 2022. godine, trebala bi desetljeća. Tačnije do 2092. godine. Dvije generacije ga ne bi doživjele.
“Međutim, čak i uz najoptimističniji scenarij da bi BDP mogao rasti po stopi od 10 posto godišnje, Gaza bi trebala do 2035. godine vratiti BDP na preblokadnu razinu iz 2006. godine.”
“Bosanski scenarij”
Devedesete godine i inercija međunarodne zajednice da zaustavi sukobe u Bosni i Hercegovini, razaranja i genocid, ostat će zabilježeni kao najveći zločin protiv čovječnosti na evropskom tlu poslije Drugog svjetskog rata. Nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, međuarodna zajednica je počela ulagati milijarde dolara u zemlju, ističući dugotrajne posljedice sukoba i propadanje ekonomije.
Nakon završetka rata, BiH se suočila s dugotrajnom stagnacijom i nestabilnošću, dok su infrastruktura, ekonomija i socijalne institucije bile gotovo u potpunosti uništene. Međunarodna zajednica, prepoznajući potrebu za obnovom, kasno je reagirala, ostavljajući BiH bez adekvatne podrške u ključnim godinama nakon rata. Kroz razne programe i projekte, milijarde dolara su usmjerene u izgradnju infrastrukture, obnovu ekonomije i podršku društvenom razvoju.
Ovi programi su obuhvatili širok spektar aktivnosti, uključujući izgradnju cesta, obnovu škola i bolnica, podršku ekonomskom razvoju i zapošljavanju, te jačanje vladinih institucija. Međutim, iako su ulaganja doprinijela poboljšanju stanja u BiH, još uvijek postoje brojni izazovi s kojima se zemlja suočava, uključujući političku nestabilnost, korupciju i etničke podjele.
Kroz kontinuiranu podršku i angažman međunarodne zajednice, BiH se polako oporavlja od posljedica rata i stvara temelje za održivi razvoj. Ipak, potrebno je dugoročno i dosljedno ulaganje kako bi se osiguralo stabilno i prosperitetno budućnost za sve građane BiH. Iako smo već tri decenije dalje.
Katastrofalni socioekonomski uvjeti Gaze
Uvjeti su već bili katastrofalni u Gazi, koja je jedno od najgušće naseljenih mjesta na planeti, s više od dva miliona Palestinaca zatvorenih u 365 kvadratnih kilometara.
Većina, 80 posto, oslanjala se na međunarodnu pomoć; dvije trećine stanovništva živjelo je ispod granice siromaštva, a nezaposlenost je iznosila 45 posto prije rata. Nedostajalo je adekvatnog pristupa čistoj vodi, električnoj energiji i pravilnom sistemu za odvodnju. Osim toga, veći dio štete od prethodnih izraelskih vojnih operacija ostao je nepopravljen.
Obnova socioekonomskih uvjeta prije sukoba trajat će desetljećima i zahtijevati znatnu stranu pomoć, rekao je UNCTAD, napominjući da je trenutna vojna operacija raselila 85 posto stanovništva Gaze. Ekonomski sektor je stao, a siromaštvo i nezaposlenost su se produbili.
“Gaza, u kojoj su polovina stanovništva djeca, sada je gotovo neupotrebljiva, jer ljudi nemaju adekvatne izvore prihoda, pristup vodi, sanitaciji, zdravstvenoj zaštiti ili obrazovanju”, rekao je UNCTAD.
Prekinuti “začarani krug”
UN-ova agencija upozorila je da nova faza ekonomske rehabilitacije ne može jednostavno značiti povratak na prethodno stanje prije sukoba i da “začarani krug uništenja i djelimične obnove” mora biti prekinut.
“Ekonomska ograničenja, ukorijenjena u 56 godina okupacije i 17 godina blokade, zahtijevaju temeljno razumijevanje i realne strategije za otključavanje njenog potencijala za rast putem mjera koje uključuju obnovu Međunarodnog aerodroma Gaza (koji danas ne radi), omogućavanje palestinskoj vladi da razvije prirodna naftna polja otkrivena 1990-ih u Sredozemnom moru uz obalu Gaze kako bi pomogla u finansiranju obnove infrastrukture”, rekao je izvještaj.
Izvještaj je također naglasio važnost pružanja neposredne podrške Palestinskoj vladi u naporima za sprečavanje šireg kolapsa, napominjući da je strana pomoć opala s ukupno 2 milijarde dolara, ili 27 posto BDP-a, 2008. godine, na 550 miliona dolara 2022. godine, ili manje od tri posto BDP-a.