Austrijanci i dalje plešu svoj valcer, od svih 27 zemalja EU oni su najzadovoljniji životom, a šta je sa Bosnom i Hercegovinom?
Šta znači biti zadovoljan životom, i koji su to elementi kao bitna odrednica sreće? Na ovo pitanje ne postoji jedinstven odgovor. Nekome zadovoljstvo pričinjava to što je uspio da obezbijedi uslove za ispunjavanje elementarnih životnih potreba (hrana, posao, krov nad glavom), dok su drugima hedonistički zahtjevi ipak malo viši i nadilaze regularne mjerne elemente sreće i zadovoljstva.
Koliko su zadovoljni svojim životom stanovnici zemalja Evropske unije, pitanje kojim se svake godine bavi Eurostat, statistička agencija EU o prihodima i životnim uslovima (EU-SILC). U njihovom istraživanju građani ocjenama od 0 do 10 ocjenjuju svoje ukupno zadovoljstvo životom. ( 0 -vrlo nezadovoljan, 10 -vrlo zadovoljan).
Bugari, najmanje zadovoljni životom
U posljednjem izvještaju, objavljenom sredinom januara ove godine navodi se da je prosječna ocjena kojom su stanovnici 27 zemalja EU ocijenili stepen zadovoljstva svojim životom iznosila 7,1 bod. Za 18 od 27 zemalja EU-a opće zadovoljstvo životom ocijenjeno je iznad ili jednako kao prosjek EU-a.
Kvalitetom svog života najviše su zadovoljni Austrijanci (7,9), potom Finci, Poljaci i Rumuni (svaka od navedenih zemalja po 7,7 bodova). Nakon njih na ljestvici zadovoljnih su Belgijanci i Nizozemci (obje zemlje po 7,6 bodova), dok su najmanje zadovoljni životom građani u Bugarskoj (5,6), Njemačkoj (6,5) i Grčkoj (6,7 bodova).
U svim zemljama osim u Bugarskoj, navodi se u izvještaju, prosječne ocjene zadovoljstva životom bile su iznad šest, što znači da se većina ljudi u EU izjasnila zadovoljnom, a ne nezadovoljnom.
Američki psiholog David Guy Myers sreću definira kao opći osjećaj osobe da je njen život dobar, što znači ispunjavajući, smislen i ugodan. Pri tome sreća nije kratkotrajna euforija, nego duboki i trajni osjećaj da je, bez obzira na moguću trenutnu nesreću i bol u našem životu, ipak sve dobro ili će dobro biti.
Za papu Austrija je bila sretni otok
Austrija, za koju je papa Pavao VI 1971. godine rekao da je sretni otok, godinama drži dobar standard života. Osim ekonomske stabilnosti, život stanovništva oblikuje i bogata kulturna baština Habsburškog carstva, ali ne zaboravimo ni najbolja klasična muzika na svijetu. Bečani i dalje plešu valcer, piše The Economist, ali kod određenog broja njih postoji bojazan da bi muzika, usljed globalnih dešavanja uskoro mogla prestati.
Austrija se ubraja u najjače globalizirane zemlje svijeta, pokazuje to indeks globalizacije „KOF Globalisierungsindex 2018“ renomirane švicarske Visoke tehničke škole Eidgenössischen Technischen Hochschule ETH iz Züricha. Svake godine njime se mjeri ekonomska, socijalna i politička dimenzija globalizacije u 185 država i Austrija zauzima peto mjesto, iza Belgije, Nizozemske, Švicarske i Švedske.
Austrija također, važi kao jedna od najugodnijih poslovnih sredina, zbog čega više od 1.000 svjetskih firmi koordinira svoje aktivnosti u Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi upravo iz Austrije.
Budući da Eurostatovo istraživanje obuhvata samo zemlje EU, relevantni podaci kojima bi se ocijenilo zadovoljstvo životom stanovnika BiH nama u ovom trenutku nisu dostupni. Što se naših susjeda tiče, hrvatski stanovnici zadovoljstvo životom su ocjenili sa 6,8 bodova, a Slovenci sa 7,5.
