Kako broj ubijenih u Gazi raste, Izrael je sve više izoliran. Do kada će imati podršku SAD-a?

Izraelska vlada i premijer Benjamin Netanyahu su sve više “izolovani” uslijed globalnog pritiska da se zaustavi rat u Gazi, ali to nije natjeralo vladu da zaustavi svoju vojnu kampanju jer ona i dalje ima podršku Sjedinjenih Američkih Država, piše New York Times.

Međutim, navodi se da sada SAD pripremaju rezoluciju u Vijeću sigurnosti u kojoj pozivaju na privremeni prekid vatre “što prije moguće”, a izraelski zvaničnici su svjesni da bi narušavanje odnosa sa SAD-om predstavljao mnogo veći problem za njih.

Kada je David Ben-Gurion, jedan od očeva osnivača Izraela, 1955. godine upozoren da će njegov plan zauzimanja pojasa Gaze od Egipta izazvati reakciju u Ujedinjenim nacijama, on je slavno ismijavao UN, piše NYT.

Skoro 70 godina kasnije, Izrael se suočava s još jednim valom osuda u Ujedinjenim nacijama, Međunarodnom sudu pravde i desetinama zemalja zbog svoje vojne operacije u Gazi, u kojoj je ubijeno više od 29.000 Palestinaca, od kojih su mnogi žene i djeca, i koja je ostavila veliki dio teritorije u ruševinama.

“Netanyahu više ne može uzimati američku zaštitu zdravo za gotovo”

Ogroman porast globalnog pritiska ostavio je izraelsku vladu i njenog premijera Benjamina Netanyahua duboko izolovanima. Ipak, Izrael nije pokleknuo pred tim pritiscima, uglavnom zbog toga što još uvijek ima podršku svog najčvršćeg saveznika, Sjedinjenih Američkih Država.

Ovaj put se, međutim, Izrael suočava sa nesuglasicama s Washingtonom, piše NYT, navodeći da Joe Bidenova administracija promoviše nacrt rezolucije u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda kojom bi se upozorila izraelska vojska da ne izvodi kopnenu ofanzivu u Rafahu, gdje se nalazi više od milion palestinskih izbjeglica. Također se zahtijeva privremeni prekid vatre što je prije moguće.

“To je veliki problem za izraelsku vladu jer se ranije mogla sakriti iza zaštite Sjedinjenih Država. Ali sada Biden signalizira da Netanyahu više ne može tu zaštitu uzimati zdravo za gotovo“, rekao je Martin S. Indyk, bivši američki ambasador u Izraelu.

“Postoji širi kontekst osude iz međunarodnog javnog mnjenja, koji je po širini i dubini bez presedana i koji se proširio na Sjedinjene Države”, rekao je Indyk.

Objasnio je da su “progresivni, mlađi i arapsko-američki izborni krugovi Demokratske stranke postali su ljuti i oštro kritični prema Bidenu zbog njegove podrške Izraelu”.

Kako piše NYT, Biden do sada nije dozvolio da ga pokoleba međunarodni ili domaći pritisak, te su ove sedmice SAD ponovo preuzele svoju poznatu ulogu, ulažući veto u Vijeću sigurnosti kako bi se blokirala alžirska rezolucija kojom se poziva na hitan prekid vatre u Gazi.

To je bio treći put tokom rata u Gazi da su Sjedinjene Države stavile veto na rezoluciju kojom se vrši pritisak na Izrael.

Navodi se podatak da su od osnivanja Ujedinjenih naroda 1945., tri godine prije Države Izrael, Sjedinjene Države više od 40 puta koristile svoj veto kako bi zaštitile Izrael od Vijeća sigurnosti.

U Generalnoj skupštini UN-a, gdje stav SAD-a predstavlja samo još jedan glas, rezolucije protiv Izraela su uobičajene. Prošlog decembra, skupština je sa 153 glasa protiv, uz 23 uzdržana glasala za trenutni prekid vatre.

“Što se tiče Izraelaca, ove organizacije su pristrasne protiv nas“, rekao je Michael B. Oren, bivši izraelski ambasador u Sjedinjenim Državama, komentarišući Ujedinjene nacije, Međunarodni sud pravde i druga tijela. “Ono što oni rade ne utiče na nas strateški, taktički ili operativno“, rekao je on.

Međutim, Oren je priznao da bi bilo kakvo narušavanje odnosa sa Sjedinjenim Državama, njihovim najvećim dobavljačem oružja, moćnim političkim saveznikom i glavnim međunarodnim braniocem, predstavljao potpuno drugačiji problem.

Dok je Izrael bio pod velikim pritiskom od prvih dana svoje ofanzive na Gazu, sada je taj pritisak dramatično porastao. Kao primjer ovoga NYT navodi Veliku Britaniju, gdje je u utorak opoziciona Laburistička stranka pozvala na hitan prekid vatre, pomjerajući svoj stav sa pozicije vladajuće Konzervativne stranke uslijed pritiska njenih članova i drugih opozicionih stranaka.

Kako Izrael “manevriše” i “lobira”

NYT navodi da je možda najupečatljiviji prikaz izraelske izolacije u Međunarodnom sudu pravde u Haagu, gdje predstavnici 52 zemlje ove sedmice predstavljaju argumente u predmetu koji ispituje legalnost izraelske “okupacije, naseljavanja i aneksije” palestinskih teritorija, uključujući Zapadnu obalu i istočni Jerusalim. Većina zemalja je oštro kritikovala Izrael.

Južna Afrika je uporedila izraelsko postupanje prema Palestincima sa “ekstremnim oblikom aparthejda”. Južnoafrička vlada podnijela je poseban slučaj na sudu u kojem se Izrael optužuje za genocid u Gazi.

U srijedu su SAD ponovo stale u odbranu Izraela, tražeći od suda da ne donese odluku da se Izrael mora bezuslovno povući s ovih teritorija. Advokat State Departmenta, Richard C. Visek, tvrdio je da bi to učinilo mirovno rješenje između Izraela i Palestinaca još nedostižnijim jer ne bi uzelo u obzir sigurnost Izraela.

Ali SAD je bila usamljena u svom glasanju, a samo je Velika Britanija ponudila sličan argument.

“Istina je sasvim suprotna”, rekao je Philippe Sands, advokat za ljudska prava koji je govorio u ime Palestinaca. Napominjući da je sud već potvrdio palestinsko pravo na samoopredjeljenje, rekao je: “Funkcija ovog suda — ovih sudija, vas — je da iznese zakon: da navede zakonska prava i obaveze koje će omogućiti pravedno rešenje u budućnosti”.

Odluka Međunarodnog suda pravde bila bi samo savjetodavna, a Izrael je odbio da prisustvuje ovom postupku. Ali prkos Izraela međunarodnim tijelima ne znači da ih potpuno ignoriše, piše NYT.

Izraelska vlada je prvobitno odbacila tvrdnju o genocidu u Južnoj Africi kao “vrijednu prezira”, a bilo je izvještaja da je Netanyahu želio poslati Alana M. Dershowitza, advokata koji je branio Donalda J. Trumpa i Jeffreyja Epsteina da iznesu arguemente Izraela. Na kraju je poslao moćni pravni tim, predvođen uglednim australsko-izraelskim advokatom, Talom Bekerom, koji je tvrdio da je Južna Afrika predstavila “sveobuhvatan kontračinjenični opis” sukoba.

U privremenoj presudi početkom februara, sud je naložio Izraelu da spriječi i kazni javne izjave koje predstavljaju poticanje na genocid i da osigura da humanitarna pomoć stigne u Gazu. Ipak, nije odobrio ključni zahtjev Južnoafričke Republike: da Izrael obustavi svoju vojnu kampanju.

Kako navodi NYT, Izrael često “manevriše” kako bi “razvodnio” rezolucije Vijeća sigurnosti jer prepoznaje da bi one mogle otvoriti vrata sankcijama.

Navodi se da su u decembru 2016. izraelski zvaničnici lobirali su kod Donalda Trumpa, koji je tada upravo izabran za predsjednika, da izvrši pritisak na odlazećeg predsjednika Baracka Obamu da stavi veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti kojom se Izrael osuđuje zbog jevrejskih naselja na Zapadnoj obali. SAD su bile suzdržane, a rezolucija je usvojena.

“Oni razumiju da globalnu opoziciju morate zadržati na nivou retorike“, rekao je Daniel Levy, bivši izraelski mirovni pregovarač koji sada vodi US/Middle East Project, istraživačku grupu sa sjedištem u Londonu i New Yorku.

“Ne možete dozvoliti da to ikada uđe u sferu troškova i posljedica”, dodao je on.