Povećana kvota: U BiH u 2024.godini poslodavci mogu zaposliti ili produžiti radnu dozvolu za 6.073 strana radnika
Deficit kvalifikovane radne snage, koja je rezultat masovnog odlaska bh. građana u zemlje EU (najviše u Njemačku) prisutan je posljednjih nekoliko godina u Bosni i Hercegovini. Procjene su da se odliv radnika iz BiH neće zaustaviti ni u 2024.godini, što jasno pokazuje da će poslodavci upražnjena radna mjesta pokušati nadomjestiti dovođenjem većeg broja stranih radnika.
Vijeće ministara BiH s tim u vezi je na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, donijelo Odluku o utvrđivanju nove, godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu.
Kako javlja Fena, ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2024. godini iznosi 6.073, od kojih se na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi 4.295 dozvola, Republiku Srpsku 1.400, a Brčko distrikt BiH 378. Ukupna godišnja kvota radnih dozvola značajno je veća u ovoj u odnosu na prošlu godinu kada je iznosila 3.995 radnih dozvola.
U svrhu novog zapošljavanja stranaca u BiH u ovoj godini mogu se izdati 3.623 radne dozvole, i to za Federaciju BiH 2.345, za Republiku Srpsku 1.000, a za Brčko distrikt BiH 278 radnih dozvola.
Prema ovoj odluci najviše radnih dozvola (1550), moći će se izdati radnicima koji zaposlenje budu tražili u građevinskom sektoru (600 u FBiH, 800 u RS i 150 Brčko distrikt), dok su 762 radne dozvole predviđene za novo zapošljavanje stranaca u prerađivačkoj industriji (600 u FBiH, 102 u RS i 60 u Brčko distriktu BiH.)
Produženje radnih dozvola
Nadalje se navodi kako će se u 2024. godini, 2.450 radnih dozvola moći produžiti (1.950 FBiH, 400 RS i 100 Brčko distrikt BiH.)
Krajem 2023.godine u BiH je prema podacima entitetskih zavoda za zapošljavanje bilo oko 5.000 stranih radnika, što je dvostruko više u odnosu na 2020. godinu.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja za Forbes BiH kaže da je BiH najproduktivniji dio stanovništva izgubila, da ga gubi ubrzano i dalje, te da ekonomije Zapada još uvijek traže velike količine radne snage.
“Glavna vijest prije korone u BiH bila je odlazak ljudi u inostranstvo. Odlazili su oni koji nisu bili zadovoljni nizom društvenih parametara; socijalnog, ekonomskog ili političkog ambijenta, tražeći neku bolju opciju za sebe. Taj trend bio je vidljiv naročito u periodu kada je EU bila u ekonomskoj ekspanziji industrijskoj i ekonomskoj, i kada im je bila potrebna radna snaga, koju su pronašli u radnicima s naših prostora”, podsjeća Ljuboja.
Srbija i Hrvatska u istom problemu
Da na odliv radne snage, te upošljavanje stranih radnika BiH nema eksluzivitet, te da je on kao pojava i problem prisutan i u zemljama u okruženju, potvrđuje podatak da je u Hrvatskoj zaključno sa decembrom prošle godine bilo 117.000 važećih dozvola za boravak i rad stranaca.
U Srbiji je u prošloj godini stranim državljanima izdato 50.397 dozvola za rad, što je gotovo dvostruko više nego godinu ranije kada je izdato 35.180 dozvola. Alarmanto je to, piše Forbes Srbija, da je za samo dvije godine ova brojka i više nego duplirana što ukazuje na snažan rast potrebe za radnom snagom iz inozemstva.
