“Da se Izrael ne brani, Europa bi bila sljedeća”: Oštre poruke izraelskog predsjednika u Davosu dok Izrael traži da se Palestinci vrate na posao
“Da Izrael nije tamo i da se ne brani, Europa bi bila sljedeća”, izjavio je to izraelski predsjednik, Isaac Herzog na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, te upozorio da je Izrael taj koji zadržava prijetnje s Bliskom istoku koje bi se inače proširile na Europu i Sjedinjene Američke Države.
“Mi vodimo rat za cijeli univerzum, za slobodni svijet”, dodao je on, pozivajući se i na prijetnju libanskog Hezbollaha koji se upušta u ofanzive na Izrael od početka sukoba, navodeći kao razlog solidarnost s civilima pojasa Gaze. Također je priznao pomorsku opasnost u Crvenom moru koju predstavljaju jemenski Huti, rekavši da Izrael “razotkriva ogroman sistem zla”.
Izraelski predsjednik pozvao je i na oslobađanje 136 talaca koje drži Hamas. Obraćajući se delegatima na Svjetskom ekonomskom forumu, Herzog je govorio o dječaku Kfiru Bibasu, koji je u četvrtak napunio godinu dana.. “Ovdje, na ovoj nevjerovatnoj svjetskoj pozornici, pozivam cijeli univerzum da oslobodi Kfira Bibasa i sve taoce koji su tamo”, rekao je, sjedeći pored fotografije bebe.
“Naš svijet je slomljen 7. oktobra, slavili smo jevrejski praznik… probudili smo se u velikom šoku,” rekao je Herzog, opisujući Hamasov napad na Izrael prošle godine.
Šok je uslijedio i nakon istrage nezavisne organizacije Women’s International League for Peace and Freedom koja je ispitala tvrdnje da se 7. oktobra dogodilo seksualno nasilje protiv izraelskih žena. Zaključeno je da, iako su se možda dogodila izolovana silovanja, nije bilo dovoljno dokaza koji bi podržali tvrdnje da je silovanje bilo „rasprostranjeno i sistematsko“.
Bez palestinskih radnika, izraelska ekonomija se urušava
Prije 7. oktobra, više od 150.000 palestinskih radnika sa okupirane Zapadne obale svakodnevno je ulazilo u Izrael kako bi radili u nizu sektora, pretežno u građevinarstvu i poljoprivredi. Zabrana većini ovih radnika da se vrate na svoja radna mjesta u Izraelu nakon terorističkih napada Hamasa izazvala je “šokove u snabdijevanju” u Izraelu, rekao je guverner Banke Izraela, Amir Yaron u Davosu američkim medijima, što je dramatično naštetilo ekonomiji Zapadne obale.
Izraelski vlasnici preduzeća i fabrika u decembru su vršili pritisak na zakonodavce da dozvole između 8.000 i 10.000 palestinskih radnika da se vrate na svoja radna mjesta u izraelskim naseljima i preduzećima na Zapadnoj obali, prenosi Reuters. Trenutna zabrana ulaska u Izrael gotovo svim palestinskim radnicima izazvala je šok za izraelsku ekonomiju.
“Radimo u vrlo neizvjesnom okruženju, prvenstveno u građevinskoj industriji gdje trećinu te industrije čine Palestinci sa Zapadne obale, a oni sada ne dolaze na posao.”, rekao je guverner Banke Izraela, Amir Yaron.
Zabrana većini palestinskih radnika da se vrate na posao u Izrael, dramatično je naštetila i ekonomiji Zapadne obale. To je također doprinijelo ljutnji i rastućim nemirima zbog višedecenijske okupacije Izraela i njegovog nemilosrdnog bombardiranja pojasa Gaze, za koje palestinske zdravstvene vlasti kažu da je ubilo više od 24.000 ljudi.
Krajem decembra, izraelsko ministarstvo finansija upozorilo je da bi zabrana palestinskih radnika mogla koštati izraelsku ekonomiju milijarde šekela mjesečno. Procjenjuje se da bi samo izraelski građevinarski sektor, ako se Palestincima ne dopusti da se vrate na posao, gubio 830 miliona dolara mjesečno, prenose agencije.
Vlasnici preduzeća i fabrika u decembru su vršili pritisak na zakonodavce da dozvole između 8.000 i 10.000 palestinskih radnika da se vrate na svoja radna mesta u izraelskim naseljima i preduzećima na Zapadnoj obali. U komentarima koje je objavio Times of Israel, Raul Sargo, predsjednik Izraelskog udruženja građevinara, rekao je Knesetu: „Mi smo u veoma teškoj situaciji… Industrija je u potpunom zastoju i produktivna je samo 30%. Pedeset posto lokacija je zatvoreno i postoji uticaj na izraelsku ekonomiju i tržište nekretnina.”
Izraelski poljoprivredni sektor također je u velikoj mjeri ovisan o stranoj radnoj snazi, posebno o radnicima iz Tajlanda – od kojih je najmanje 10.000 napustilo zemlju nakon oktobarskog napada.
Upitan o tome koje alate banka ima na raspolaganju da odgovori na potencijalno širenje rata na izraelsku sjevernu granicu s Libanom, Yaron je naglasio da je fokus na sprječavanju finansijske nestabilnosti.
“Svi se nadamo da se to neće dogoditi.”, rekao je optimistično. Yaron je dodao da jeste optimista u pogledu sposobnosti svoje zemlje da se nosi sa šokovima, s obzirom na to da ratovi nisu strani tokom dugih decenija.
