Ukrajinska ekonomija ulazi u tešku 2024. godinu, sve je zaduženija kod međunarodnih finansijskih institucija dok Zapadna pomoć opada

Ukrajinska ekonomija ulazi u posebno tešku 2024. godinu, skoro dvije godine od početka ruske invazije. Ukrajinska ekonomija može izdržati narednih nekoliko mjeseci dok ne stigne strana pomoć, ali 2024. će sigurno biti teža od 2023. godine i Kijev će se morati više oslanjati na vlastite resurse.

Ukrajina se nada da će sljedeće godine popuniti budžetski deficit od 43 milijarde dolara uglavnom stranom finansijskom pomoći, uključujući 18,5 milijardi eura iz Europske unije i više od osam milijardi dolara iz američkog paketa koji također sadrži vitalnu vojnu pomoć. Oba paketa su do sada blokirana i to od strane Republikanaca u američkom Kongresu, ali i Mađarske u Europskoj uniji, kažu ekonomisti i strane diplomate. Otkako je Rusija izvršila invaziju u februaru 2022., Kijev je sve svoje prihode usmjerio na odbranu i vojsku, dok je javna potrošnja, od penzija do socijalnih davanja, pokrivena desetinama milijardi dolara strane pomoći.

Kijev bi 2024. mogao zaostati za nekoliko milijardi dolara za svoje potrebe za finansiranjem, ali manjak od 10 milijardi dolara bi stvorio probleme za makroekonomsku stabilnost i njegov program Međunarodnog monetarnog fonda, rekla je Olena Bilan, glavna ekonomistica organizacije Dragon Capital. MMF, koji je ovog mjeseca odobrio novu tranšu od 900 miliona dolara, zahtijeva čvrsta financijska jamstva za narednih 12 mjeseci, tako da bi značajan pad vanjskog finansiranja mogao dovesti u pitanje njegov program, rekla je ona.

“Vlada ima rezervu likvidnosti za januar i februar,” rekao je Yurii Haidai, viši ekonomista Centra za ekonomsku strategiju u Kijevu. Popunjavanje rupe u budžetu moglo bi natjerati Ukrajinu da poveća poreze, što bi bilo kontraproduktivno za ekonomiju, ili čak da štampa novac za budžet, što bi također dovelo do rizika. Guverner Centralne banke Andriy Pyshnyi jasno je stavio do znanja da bi štampanje novca bila ekstremna mjera i mjera kojoj ne planiraju pribjeći ove godine.

Ukrajina također treba da pronađe način za restrukturiranje oko 20 milijardi dolara međunarodnog duga sljedeće godine nakon što su vlasnici državnih obveznica pristali na dvogodišnje zamrzavanje plaćanja u augustu 2022.

Ministar finansija Serhiy Marchenko rekao je da se vlada nada da će 2024. u potpunosti osigurati inostrano finansiranje, ali je dodao da ako rat potraje duže, onda će “scenarij uključivati potrebu prilagođavanja novim uslovima”.

Ekonomija raste, ali rastu i rizici

Ekonomija je na putu rasta od oko 5% ove godine nakon što se prošle godine smanjila za skoro trećinu. Inflacija je pala na jednocifrene brojke, devizne rezerve su blizu historijskog maksimuma, a strana pomoć je redovno stizala 2023. godine. Ukrajinski i strani biznisi prilagodili su se novoj ratnoj stvarnosti, a neki čak najavljuju i nove proizvodne pogone u centralnim i zapadnim regijama, daleko od borbi na teže industrijskim istoku i jugu.

Nestle je uložio 40 miliona švicarskih franaka (oko 46 miliona dolara) u novo postrojenje u zapadnoj Volinskoj oblasti, dok je nemački gigant za proizvodnju lijekova za pesticide Bayer planirao da od 2023. godine uloži 60 miliona evra u proizvodnju sjemena kukuruza u centralnoj Žitomirskoj oblasti.

Ali uprkos skromnim znakovima oporavka ove godine, ekonomija vođena robom je još uvijek manja nego što je bila prije rata, a rizici i druga ograničenja ostaju visoki. Milioni Ukrajinaca ostaju u inostranstvu nakon što su izbjegli, što je dovelo do toga da se mnoga preduzeća žale na nedostatak radnika, posebno za visokokvalificirane pozicije. Ekonomiju koče i pokušaji Rusije da blokira Crno more, iako je ukrajinska pomorska ruta uspostavljena u prkos Moskvi ovog ljeta pomogla izvozu robe i mogla bi vidljivo potaknuti rast sljedeće godine, kažu ekonomisti.

Njemačka poziva “druge jake članice EU” da podijele teret ukrajinskog rata

Njemačka je u subotu (6. januara) pozvala zemlje članice EU da podijele teret rata u Ukrajini, a ministar finansija Christian Lindner je rekao da je neprihvatljivo da Berlin “čini više za Ukrajinu kako bi druge jake europske zemlje mogle učiniti manje”. Obraćajući se kongresu svojih slobodnih demokrata (FDP) koji su naklonjeni biznisu, Lindner je rekao da je sada vrijeme da pokaže da je blok “zajednica vrijednosti koja stoji zajedno u vremenima poput ovih”.

EU i njene članice bile su među najvećim donatorima vojne pomoći Ukrajini otkako je Rusija započela svoju invaziju u februaru 2022. godine, osiguravajući oružje i opremu u vrijednosti od oko 25 milijardi eura, prema podacima diplomatske službe EU. U novembru prošle godine, vladajuća koalicija njemačkog kancelara Olafa Scholza načelno se složila da udvostruči vojnu pomoć zemlje Ukrajini 2024. na osam milijardi eura (8,7 milijardi dolara), rekao je tada politički izvor u Berlinu.

Ukrajinska ekonomija u ratnom stanju?

Neizvjesnost oko pravca rata i dalje postoji, a logistika za izvoz i dalje je u poremećaju jer su izbjeglice još uvijek u inostranstvu. Nacionalni institut za agrarnu ekonomiju saopćio je da su transportni i logistički problemi doveli do pada izvoza agrarnih proizvoda od 7% u novembru u odnosu na prethodnu godinu i povećali troškove uvezene hrane.

Hrana čini 60% ukrajinskog izvoza. Investiciona kuća ICU sa sjedištem u Kijevu predviđa smanjenje rasta na 5,0% u 2024. nakon 5,8% ove godine, a očekuje se da će se inflacija povećati sljedeće godine. Dragon Capital očekuje rast BDP-a za oko 4% u 2024. Kijev će također sigurno ostati ovisan o stranom finansiranju uprkos zabrinutosti da bi zapadna finansijska podrška mogla opadati, kažu ekonomisti.

Trgovinski deficit Ukrajine porastao je na 22,3 milijarde dolara u prvih 10 mjeseci 2023. godine, što je rekordno visok nivo koji je ilustrovao kako je uvoz rastao dok je izvoz ostao slab. Stavljanje ekonomije u ratno stanje znači ne samo izgradnju vojne industrije, već i razumijevanje javnosti za situaciju. “Ova realnost će se morati ispraviti ako želimo da idemo na vojne noge. To je ograničenje javne potrošnje”, kažu analitičari ICU-a. „Ako ne donesemo zaključke, privreda će ih izvući sama – po pravilu, prilično brzo i bolno.”, zaključuju.