Nafta bi mogla iznad 150 dolara zbog napada na rafinerije
Iranska i američka blokada Hormuškog moreuza, koje su ograničile isporuke nafte i plina iz Perzijskog zaljeva, mogle bi biti samo uvod u nešto mnogo ozbiljnije i dugotrajnije – široko rasprostranjene i uspješne napade na rafinerije nafte u regiji.
U jednom scenariju koji razmatra Morgans, australijska brokerska kuća koja nije povezana s većom američkom kompanijom sličnog imena, prekidi rada rafinerija mogli bi podići cijenu nafte na 150 dolara po barelu ili više.
“Napad koji bi uništio značajne kapacitete za preradu ili izvoz značio bi gubitak ponude dugi niz godina, a tržište nije u poziciji da to apsorbuje”, rekao je Morgans.
“Umjesto da protok nafte bude privremeno prekinut blokadama i napadima na brodove, to bi bio značajan gubitak snabdijevanja, potencijalno na mnogo godina.”
“To nije naš osnovni scenario, ali ako se dogodi, očekujemo da će cijena Brenta porasti iznad 150 dolara po barelu.”
U najnovijoj analizi tržišta nafte i rafinerija, broker je iznio još jednu zanimljivu tezu – da će Kina postati “novi OPEC”, ne kontrolom ponude, kao što to pokušava Organizacija zemalja izvoznica nafte, već kontrolom potražnje.
Teorija kineske potražnje je složenija od procjene potencijalne štete od gubitka rafinerijskih kapaciteta, što Morgans naziva “novim Hormuzom”.
Rafinerije postaju nova kritična tačka
“Rafinerije se pokazuju kao sljedeće ključno usko grlo za globalnu ekonomiju, dok su tenzije na tržištu dizela i dalje visoke”, rekao je broker.
“Kod nafte se više ne radi o rezervama, već o sve većem riziku da će naftna infrastruktura biti napadnuta i stavljena van upotrebe na nekoliko godina.”
Upozorenja o mogućnosti velikog poremećaja energetske infrastrukture sve su glasnija već mjesecima, nakon što su pogođene rafinerije na obje strane u iranskom ratu, a prošle sedmice je zatvoren saudijski naftovod istok-zapad.
Morganova teorija o rastućoj ulozi Kine na tržištu nafte zasniva se na zapažanju da je upravo kineska potražnja jedan od razloga zašto Brent već nije na 150 dolara po barelu.
S procijenjenim zalihama od 1,4 milijarde barela i potražnjom za rafiniranim proizvodima koja opada kako raste broj električnih vozila, Kina je već uspjela smanjiti uvoz nafte za četiri do pet miliona barela dnevno.
Velike zalihe i slabljenje potražnje znače da Kina može kupovati naftu samo kada joj cijena odgovara.
Kina kao “zahtjev OPEC-a”
„OPEC je historijski upravljao tržištem putem kontrole ponude, dok po našem mišljenju Kina sada upravlja tržištem putem potražnje i nadopunjavat će zalihe kada im cijena odgovara“, rekao je Morgans.
“Ili kada joj odgovara da vrši pritisak na Washington ili Brisel.”
Broker je također upozorio da bi nedavna uloga američkih rafinerija u povećanju proizvodnje kako bi se nadoknadio manjak s Bliskog istoka uskoro mogla oslabiti, jer domaća potražnja za benzinom i dizelom postaje sve osjetljivije političko pitanje.
“Američke rafinerije trenutno održavaju svijet u pogonu, nadoknađujući veliki dio ruskog odsustva s izvoznih tržišta”, rekao je Morgans.
“Ali politički pritisak da se američka ponuda zadrži na domaćem tržištu raste.”
Tim Treadgold, saradnik Forbesa
Sljedeći Hormuz: Gubici rafinerija koji dovode cijenu nafte do 150 dolara po barelu
