Cijena zlata dostigla dvomjesečni maksimum nakon uglavnom stagnirajućeg ljeta

Cijena zlata u srijedu je dosegnula najviši nivo od početka juna, čime je prekinut period uglavnom stabilnih cijena tokom ljeta. Analitičari rast cijene pripisuju najavi američkog Ministarstva finansija o dodatnoj podršci likvidnosti, ali i slabljenju dolara.

Cijena zlata dosegnula je najviši nivo od 4.557,60 dolara, što predstavlja rast od više od 3 posto i najvišu vrijednost od 4. juna.

Neki analitičari rast cijene zlata pripisuju najavi Ministarstva finansija objavljenoj rano u srijedu, prema kojoj će biti udvostručen obim operacija otkupa vrijednosnih papira s rokom dospijeća od 10 do 30 godina, s ciljem podrške likvidnosti.

U bilješci koju prenosi Reuters, TD Securities naveo je da je najava Ministarstva finansija dala metalima „novi zamah“. Dodali su da bi ulaganja u zlato mogla „brzo oživjeti zahvaljujući podršci likvidnosti Ministarstva finansija, Federalnim rezervama koje su spremne zanemariti energetski šok te sve izraženijem strahu od stagflacije, što bi na kraju trebalo dovesti do nižih realnih kamatnih stopa“.

Ole S. Hansen, voditelj strategije za robna tržišta u Saxo Banku, također je u objavi na platformi X u srijedu ujutro rast cijene zlata pripisao slabljenju dolara. Indeks američkog dolara do srijede poslijepodne pao je za oko 0,7 posto.

„Kombinacija nižih prinosa i slabijeg dolara daje novi vjetar u leđa te dodatno učvršćuje oporavak koji traje od početka augusta“, napisao je Hansen.

Cijena zlata u posljednje vrijeme ponovo raste nakon što je tokom većeg dijela ljeta uglavnom stagnirala. Ranije ovog mjeseca zlato je zabilježilo najbolju sedmicu u posljednjih sedam mjeseci, uz rast cijene od oko 7 posto. Najveći doprinos tom rastu dali su slabiji dolar, pad prinosa na američke državne obveznice i neočekivano loši podaci o zaposlenosti.

Prije augustovskog rasta zlato se, međutim, tokom većeg dijela ljeta uglavnom kretalo između 4.000 i 4.200 dolara, nakon najlošijeg tromjesečja u više od deset godina.

U tri mjeseca zaključno s 30. junom zlato je izgubilo oko 16 posto vrijednosti, što je bio njegov najveći procentualni pad od 2013. godine.

Do tada su i zlato i srebro pali na približno sedmomjesečne najniže nivoe, pri čemu se cijena zlata spustila ispod 4.000 dolara. Analitičari su tada pad pripisivali jačem dolaru, koji je dosegnuo najviši nivo u više od godinu dana, kao i očekivanjima da bi američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed), tokom ove godine mogla povećati kamatne stope.

Srebro je u srijedu također zabilježilo umjeren rast od oko 3 posto, dosegnuvši najvišu dnevnu vrijednost od 66,16 dolara. Za razliku od zlata, srebro se ipak ne nalazi na dvomjesečnom maksimumu. Prošle sedmice cijena srebra dosegnula je oko 67 dolara, dok je sredinom juna prethodno premašila 70 dolara.

Moguće je da će Federalne rezerve kasnije ove godine povećati kamatne stope. Prema alatu FedWatch grupacije CME, vjerovatnoća povećanja kamatnih stopa na sastanku Feda u decembru iznosi oko 69,2 posto, dok je vjerovatnoća ranijeg povećanja znatno manja, 36,6 posto za septembar i 49,2 posto za oktobar.

Više kamatne stope općenito se povezuju s padom cijena plemenitih metala, što znači da bi njihovo povećanje potencijalno moglo izazvati pad cijena zlata i srebra.

Zlato i srebro povukli su se s rekordnih nivoa koje su dosegnuli ranije ove godine. U januaru su ovi metali zaključili višemjesečni period historijskog rasta cijena. Zlato je dosegnulo oko 5.600 dolara, dok je srebro dostiglo rekordnu cijenu od 121 dolara. Srebro je od tada izgubilo gotovo polovinu te vrijednosti.

Oba metala uglavnom su gubila na vrijednosti tokom rata u Iranu, jer su se njihove cijene kretale suprotno od cijena nafte, koje su snažno porasle tokom sukoba.

Prije nego što su izgubili značajan dio vrijednosti, zlato i srebro dramatično su rasli zbog niza faktora, uključujući smanjenje kamatnih stopa, carine predsjednika Donalda Trumpa, međunarodne napetosti i sve veću potražnju za plemenitim metalima u tehnološkoj industriji.

Conor Murray, novinar Forbes (link na originalni članak)