Trump pod pritiskom zbog rata s Iranom: Između saudijskih poziva na smirivanje i izraelskih zahtjeva za jačim pritiskom
Američki predsjednik Donald Trump suočen je sa sve većim pritiscima dok pokušava pronaći izlaz iz sukoba s Iranom, koji se, umjesto smirivanja, posljednjih sedmica dodatno proširio. Dok pojedini američki saveznici insistiraju na diplomatskom rješenju, drugi smatraju da je vrijeme za još snažniji vojni i ekonomski pritisak na Teheran.
Prema navodima CNN-a, tokom ove sedmice Trump je u Bijeloj kući primio dvije delegacije sa potpuno različitim porukama. Saudijski ministar odbrane Khalid bin Salman prenio je stav prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana da je deeskalacija sukoba u interesu cijele regije te da bi nastavak rata mogao imati ozbiljne posljedice po stabilnost Bliskog istoka.
Dan ranije, izraelski premijer Benjamin Netanyahu tokom sastanka u Ovalnom uredu izrazio je sumnju da bi pregovori s Iranom mogli donijeti rezultate. Umjesto toga, razgovaralo se o mogućnostima dodatnog pritiska na Teheran, uključujući intenziviranje vojnih operacija i nove ekonomske mjere.
Ovakvi suprotstavljeni stavovi dolaze u trenutku kada Trump nastoji okončati sukob koji traje duže nego što je njegova administracija očekivala. Iako predsjednik tvrdi da je Iran spreman na dogovor, američki zvaničnici upozoravaju da iransko rukovodstvo i dalje pokazuje spremnost za nastavak sukoba, uključujući prijetnje u Hormuškom moreuzu i raketne napade na američke položaje u regiji.
Prema informacijama iz Washingtona, predsjednik je posljednjih sedmica sve nezadovoljniji razvojem situacije. Navodno je održao više sastanaka sa najbližim saradnicima, a tema rata bila je i na sjednici kabineta održanoj u predsjedničkom kompleksu Camp David.
U međuvremenu su američki vojni planeri pripremili nekoliko mogućih scenarija za dodatnu eskalaciju sukoba. Jedan od njih predviđa intenzivne zračne udare na iranske raketne kapacitete u trajanju od jedne do dvije sedmice. Međutim, konačna odluka još nije donesena.
Načelnik Združenog štaba američke vojske, general Dan Caine, upozorio je pred Kongresom da zračni napadi sami po sebi vjerovatno neće biti dovoljni za ostvarenje svih ciljeva koje je postavila administracija.
Istovremeno, dio visokih američkih zvaničnika upozorava na rizik od velikog broja civilnih žrtava ukoliko bi meta napada postala ključna iranska infrastruktura, poput mostova ili postrojenja za preradu vode.
Jedno od ključnih pitanja ostaje Hormuški moreuz, kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom. Diplomatski napori posljednjih dana uglavnom su usmjereni na pronalaženje privremenog rješenja koje bi omogućilo ponovno nesmetano odvijanje pomorskog saobraćaja, što bi predstavljalo važan politički uspjeh za Bijelu kuću.
Republikanski zvaničnici, koji uglavnom podržavaju Trumpovu politiku prema Iranu, sve češće upozoravaju da bi dugotrajan sukob mogao dovesti do rasta cijena energenata i negativno utjecati na predstojeće izbore za Kongres.
Bijela kuća, međutim, ostaje pri stavu da će pritisak na Iran biti nastavljen sve dok Teheran ne pristane na pregovore pod uslovima koje Washington smatra prihvatljivim. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt poručila je da će Iran „nastaviti snositi posljedice“ dok ne pokaže ozbiljnu spremnost za dogovor.
Istovremeno, diplomatski izvori navode da su pregovori dodatno otežani unutrašnjim podjelama u iranskom državnom vrhu. Američki zvaničnici smatraju da sve veći utjecaj ima Revolucionarna garda, dok politički predstavnici s kojima Washington pokušava komunicirati imaju ograničen prostor za donošenje odluka.
Trump je i sam priznao da nije jasno ko u ovom trenutku donosi ključne odluke u Teheranu, ističući kako je upravo to jedan od razloga zbog kojeg pregovori teško napreduju.
Dok Izrael zagovara nastavak snažnog pritiska, Saudijska Arabija upozorava da bi daljnja eskalacija mogla dodatno destabilizirati cijeli Bliski istok. Prema izvorima upoznatim s razgovorima, saudijska strana smatra da Iran pokušava povećati svoju pregovaračku poziciju kroz eskalaciju sukoba i djelovanje savezničkih oružanih grupa u Iraku i Jemenu, ali istovremeno insistira da rješenje mora biti političko, a ne isključivo vojno.
Uprkos različitim savjetima koje dobija od najbližih regionalnih partnera, Trump i dalje tvrdi da vjeruje kako će sukob biti okončan. Ipak, najavio je nastavak američkih vojnih odgovora, poručivši da će Sjedinjene Američke Države nastaviti snažno djelovati, uz mogućnost postizanja sporazuma ukoliko se za to stvore uslovi.
