SAD zabranio uvoz kineskih humanoidnih robota: Novi potez u tehnološkom nadmetanju s Kinom
Kina je u posljednjih nekoliko godina izrasla u vodeću svjetsku silu u proizvodnji humanoidnih robota, ali je njenim proizvođačima sada zatvoreno jedno od najvažnijih tržišta. Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa donijela je odluku o zabrani uvoza novih humanoidnih i četveronožnih robota stranih proizvođača, obrazlažući taj potez brigom za nacionalnu sigurnost i zaštitu kritične infrastrukture.
Nova pravila ne odnose se na robote koji su već u upotrebi, ali će spriječiti ulazak novih modela na američko tržište. Istovremeno su uvedena ograničenja i za određenu energetsku opremu koja se koristi za povezivanje baterijskih sistema i obnovljivih izvora energije s elektroenergetskom mrežom.
Odluka predstavlja još jedan korak u sve intenzivnijem tehnološkom nadmetanju između dvije najveće svjetske ekonomije. Nakon ograničenja za napredne čipove, električna vozila i bespilotne letjelice, humanoidni roboti postali su nova tačka sukoba između Washingtona i Pekinga.
Američka Federalna komisija za komunikacije (FCC) saopćila je da roboti povezani na internet mogu predstavljati rizik za sajber sigurnost i privatnost korisnika. Prema obrazloženju američkih vlasti, takvi uređaji prikupljaju velike količine podataka koji bi, u slučaju zloupotrebe, mogli biti iskorišteni za nadzor korisnika, prikupljanje osjetljivih informacija ili čak daljinsko upravljanje robotima.
Iz Bijele kuće navode da bi široka upotreba takvih uređaja mogla stvoriti ranjivosti u američkim lancima snabdijevanja i ugroziti ključnu infrastrukturu zemlje.
Peking je oštro reagovao na ovu odluku. Glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning optužila je Sjedinjene Američke Države da zloupotrebljavaju pitanje nacionalne sigurnosti kako bi ograničile konkurenciju kineskim kompanijama. Ministarstvo trgovine Kine otišlo je korak dalje, ocijenivši američke mjere kao oblik ekonomskog protekcionizma i jednostranog pritiska te pozvalo Washington da zabranu povuče.
Kineska industrija humanoidnih robota posljednjih godina bilježi izuzetno brz razvoj. U zemlji danas djeluje više od 140 kompanija koje razvijaju ovu tehnologiju, dok kineski proizvođači zahvaljujući snažnoj industrijskoj bazi i velikim proizvodnim kapacitetima dominiraju svjetskim tržištem.
Prema podacima istraživačke kompanije Interact Analysis, kineske kompanije prošle godine isporučile su oko 90 posto svih humanoidnih robota proizvedenih u svijetu. Istovremeno, američke kompanije poput Tesle i Figure AI još uvijek rade na uspostavljanju masovne proizvodnje.
Dodatnu potvrdu kineske dominacije donosi i istraživanje pravne platforme LexisNexis, prema kojem se šest od deset tehnološki najjačih startupa u oblasti humanoidnih robota nalazi upravo u Kini. Među prvih pet kompanija na toj listi nalaze se isključivo kineski proizvođači.
Analitičari smatraju da će zabrana kratkoročno pogoditi kineske izvoznike jer su Sjedinjene Američke Države bile jedno od njihovih najvećih inostranih tržišta. Ipak, procjenjuju da dugoročni utjecaj neće biti presudan, budući da mnoge kineske kompanije već intenzivno šire poslovanje u Evropi, na Bliskom istoku i drugim azijskim tržištima.
Istovremeno, američke kompanije poput Tesla, Figure AI i Boston Dynamics mogle bi imati koristi od novih pravila, jer će na domaćem tržištu imati znatno manju konkurenciju.
Zanimljivo je da zabrana dolazi samo nekoliko sedmica nakon što je američka kompanija Nvidia najavila saradnju s kineskim proizvođačem Unitree na istraživanju i razvoju tehnologije za humanoidne robote. U međuvremenu su američke vlasti upravo Unitree označile kao kompaniju koja predstavlja potencijalni sigurnosni rizik, zbog čega joj je zabranjeno sklapanje ugovora s američkim Ministarstvom odbrane.
Ovaj potez pokazuje da se tehnološko rivalstvo između SAD-a i Kine više ne vodi samo oko proizvodnje naprednih čipova i razvoja umjetne inteligencije. Humanoidni roboti postaju nova strateška industrija u kojoj obje zemlje žele osigurati tehnološku i ekonomsku prednost, dok se pitanja nacionalne sigurnosti sve češće koriste kao argument za ograničavanje pristupa tržištu.
