Zašto je gas u SAD-u znatno jeftiniji nego u Evropi i Aziji
Rat na Bliskom istoku usmjerio je veliku pažnju na energetsku nezavisnost Sjedinjenih Američkih Država, posebno na ulogu nafte iz škriljaca u okončanju neto uvoza nafte. Iako mnogi ističu da cijene nafte u SAD-u rastu zajedno sa svjetskim cijenama, često se zanemaruje velika prednost zadržavanja novca unutar domaće ekonomije umjesto njegovog odliva u inostranstvo.
U ovoj raspravi često se previđa značaj škriljnog gasa i njegov doprinos energetskoj sigurnosti, naročito ekonomska korist izvora energije koji nije pod direktnim uticajem geopolitičkih dešavanja u svijetu. Sjedinjene Američke Države uvoze određene količine prirodnog gasa iz Kanade i vrlo male količine ukapljenog prirodnog gasa, ali tržište Sjeverne Amerike funkcioniše kao jedinstven kontinentalni sistem. Veza sa globalnim tržištem ostvaruje se kroz skupe procese ukapljivanja, zbog čega se cijene prvenstveno određuju odnosom ponude i potražnje unutar domaćeg tržišta, bez obzira na međunarodna kretanja. Već dugi niz godina cijene prirodnog gasa u SAD-u znatno su niže nego u Aziji i Evropi.
Na međunarodnom tržištu cijene prirodnog gasa obično su više nego u SAD-u, dijelom zato što je trgovina ovim energentom oligopolskog karaktera. Nekoliko zemalja, poput Rusije, Norveške i Alžira, izvozi gas putem gasovoda, dok transport ukapljenog prirodnog gasa tankerima uglavnom kontrolišu države kao što su Australija i Katar. Tradicionalno, cijene gasa su se određivale na osnovu cijena nafte, prilagođenih energetskoj vrijednosti, što je slično određivanju cijene čaja prema cijeni kafe, uz korekciju sadržaja kofeina.
Razvoj izvozne industrije ukapljenog prirodnog gasa u SAD-u, koja je konkurentnija od većine drugih izvoznika, doveo je do promjene u načinu formiranja cijena, pa se sve više ugovora zasniva na stvarnim troškovima proizvodnje gasa, a ne na cijeni nafte. To je donijelo korist mnogim uvoznicima, ali zbog ograničenosti tržišta kratkoročne promjene u snabdijevanju i dalje mogu izazvati nagle skokove cijena. Nakon rata u Ukrajini, koji je prekinuo većinu ruskog izvoza gasa, kao i nakon prekida proizvodnje u Kataru, cijene su značajno porasle u Evropi i Aziji, dok su u SAD-u ostale relativno stabilne.
Dnevna potrošnja na prirodni gas u SAD-u iznosi oko 250 miliona dolara na nivou proizvodnje, dok ukupni troškovi rastu kada se uključe distribucija i drugi faktori. To je otprilike između jedne četvrtine i jedne trećine iznosa koji plaćaju potrošači u Evropi i Aziji prema graničnim cijenama. Dodatnih 3 dolara po jedinici mjere, koje druge zemlje trenutno plaćaju više, znači uštedu od oko 250 miliona dolara dnevno za američke potrošače, uštedu koja direktno proizlazi iz uspjeha industrije škriljnog gasa. U vremenu visokih energetskih troškova, to predstavlja izuzetno značajnu ekonomsku prednost.
Povećana proizvodnja tečnih derivata prirodnog gasa, uključujući one povezane sa eksploatacijom nafte iz škriljaca, dodatno je doprinijela stabilnosti cijena propana u odnosu na globalne cijene nafte. Nakon dugog perioda stagnacije, proizvodnja ovih derivata višestruko je porasla od 2010. godine. Iako se dio izvozi, veća domaća proizvodnja omogućila je da cijene propana ostanu stabilne čak i u periodima kada su geopolitičke krize uzrokovale rast cijena lož ulja. Niže cijene propana donose dodatne uštede potrošačima.
Na početku revolucije škriljaca postojalo je mnogo skeptika koji su smatrali da eksploatacija škriljnog gasa neće biti dugoročno isplativa, kao i onih koji su upozoravali na moguće ozbiljne posljedice po okoliš zbog hidrauličkog frakturiranja. I danas postoje tvrdnje da će iscrpljivanje najkvalitetnijih nalazišta dovesti do rasta troškova i cijena. Ipak, proizvođači su se uspješno suočili sa ovim izazovima, ostvarujući značajne koristi za američku ekonomiju i društvo u cjelini. Da evropske zemlje nisu zabranile ovu tehnologiju iz ideoloških razloga, ekonomske posljedice u protekle četiri godine mogle su biti znatno ublažene.
Michael Lynch, saradnik Forbesa
Shale Gas Is The Real Source Of Energy Security Benefits
