Strah od krhkog primirja: Cijena nafte opet raste

Globalne cijene nafte porasle su kako rastu zabrinutosti da li će krhko primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana opstati, nakon što je Izrael pokrenuo val napada na Liban.

Napadi su naveli Teheran da upozori na odgovor koji će izazvati žaljenje ukoliko se nastave, dok je američki predsjednik Donald Trump poručio da će snage njegove zemlje ostati u regiji sve dok Iran ne ispoštuje stvarni sporazum o primirju.

Cijene nafte su u srijedu naglo pale nakon što je objavljen dogovor o pauzi u sukobu, koji je uključivao i ponovno otvaranje ključnog plovnog puta kroz Hormuški moreuz.

Međutim, izvještaji da Iran planira zadržati zatvorenim ovaj važan brodski pravac zbog izraelskih napada ponovo su probudili strah od dugotrajnog poremećaja u opskrbi energijom.

Globalni referentni Brent porastao je za 2 posto na 96,53 dolara po barelu, dok je američki West Texas Intermediate porastao za 2,8 posto na 97,02 dolara, dok je rastao pritisak na, kako je to opisao potpredsjednik JD Vance, krhko primirje.

Berze su također izgubile dio velikih dobitaka ostvarenih u srijedu. Japanski indeks Nikkei 225 zatvorio je niže za 0,5 posto, dok je u Evropi britanski FTSE 100 pao za 0,4 posto, njemački DAX za 1,3 posto, a francuski CAC za 0,8 posto.

Na globalnim tržištima osjeća se određena nervoza. Tržišta vraćaju dio dobitaka, što odražava veliku neizvjesnost oko toga da li je Hormuški moreuz zaista otvoren.

Strateg iz singapurske banke OCBC, Sim Moh Siong, izjavio je da će u narednim danima fokus biti na protoku energenata kroz moreuz, dok i dalje postoji neizvjesnost o tome kako Teheran planira kontrolisati kretanje brodova.

Jedan od uvjeta sporazuma o primirju bio je da brodovi mogu sigurno koristiti Hormuški moreuz.

Međutim, brodovi u Zaljevu dobili su upozorenje iranske mornarice da će svaki brod koji pokuša proći bez dozvole kroz Hormuški moreuz biti meta i uništen, što je potvrdila brokerska kompanija za pomorski transport SSY.

Od objave sporazuma samo je mali broj brodova prošao kroz ovaj plovni put, znatno manje u odnosu na oko 130 brodova dnevno koliko ih je prolazilo prije rata.

Prema podacima kompanije Pole Star Global, bit će potrebno najmanje deset dana da se riješi postojeći zastoj, čak i ako se promet vrati na uobičajeni nivo.

U posljednjim sedmicama neke države, uključujući Maleziju, Indiju i Filipine, pregovarale su o sigurnom prolazu za svoje brodove.

Planiranje je izuzetno teško jer se situacija mijenja iz dana u dan i informacije su često kontradiktorne. Jedan dan postoje najave da će moreuz biti otvoren i da se stvari pokreću, a već navečer to se ne ostvaruje.

Predstavnici brodarskih kompanija navode da još čekaju zvanične informacije o eventualnim taksama za prolazak kroz Hormuški moreuz, uz upozorenje da bi takve naknade mogle imati veliki utjecaj.

Ako bi u narednim godinama bile uvedene takse u iznosu od više miliona dolara za prolazak kroz moreuz, što je dvostruko ili trostruko više od prolaska kroz Panamski ili Suecki kanal, to bi imalo ozbiljne posljedice za cijelu industriju.

Postoji i neslaganje oko toga da li je Liban obuhvaćen primirjem.

Izrael je u srijedu izveo najintenzivnije bombardovanje Libana u ovom sukobu, pri čemu je poginulo najmanje 182 osobe.

Hezbolah je saopćio da je ispalio rakete prema sjeveru Izraela, navodeći da je riječ o odgovoru na kršenje primirja.

JD Vance bi trebao učestvovati u pregovorima s Iranom u Pakistanu u subotu.