Zašto bi Trumpovo bombardovanje iranske infrastrukture vjerovatno predstavljalo ratni zločin
Američki predsjednik Donald Trump je posljednjih dana prijetio napadima na civilnu infrastrukturu u Iranu, a u ponedjeljak je netačno tvrdio da se takvi napadi neće smatrati ratnim zločinima zbog iranskih postupaka, što je dodatno povećalo zabrinutost da SAD možda krše međunarodno pravo u Iranu, iako je malo vjerovatno da će se Trump ili drugi zvaničnici suočiti s bilo kakvim neposrednim posljedicama.
Tokom vikenda, Trump je prijetio bombardiranjem elektrana i mostova u Iranu, upozoravajući da bi zemlja mogla “živjeti u paklu” ako ne otvori Hormuški moreuz, a u srijedu je rekao da želi vratiti Irance “u kameno doba, gdje im je i mjesto”.
Na pitanje u ponedjeljak zašto napadi na infrastrukturu ne bi predstavljali ratni zločin, Trump je istakao da je iranski režim ubio hiljade ljudi, uključujući demonstrante, nazivajući ih “životinjama” i tvrdeći da ih SAD “moraju zaustaviti”.
Ženevske konvencije
Njegove izjave su obnovile zabrinutost među pravnim stručnjacima, nakon što je prošle sedmice više od 100 stručnjaka za međunarodno pravo potpisalo otvoreno pismo u kojem izražavaju “duboku zabrinutost” da bi vojne akcije u Iranu i komentari javnih zvaničnika mogli predstavljati “potencijalne ratne zločine”.
Ratni zločini su kršenja međunarodnog prava, posebno kako je definirano Ženevskim konvencijama, koje imaju za cilj sprječavanje neograničenog nasilja i neprijateljstava tokom sukoba, uključujući uništavanje imovine kada to “nije opravdano vojnom nuždom” i namjerne “napade na civilne objekte”. Napadi na civile smatraju se ratnim zločinima čak i kada su odgovor na zločine druge države.
Bijela kuća još nije odgovorila na zahtjev za komentar, ali je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt ranije izjavila da će Trumpova administracija “uvijek djelovati u skladu sa zakonom”, iako je Trump u januaru za The New York Times rekao da mu “ne treba međunarodno pravo” i da je ograničen samo “vlastitim moralom”.
Postoji niz načina na koje bi Trump i drugi zvaničnici mogli biti odgovorni za potencijalne ratne zločine, uključujući krivično gonjenje u drugim zemljama i pod budućim američkim administracijama, iako su pravni stručnjaci za AFP rekli da je bilo kakvo krivično gonjenje vjerovatno još daleko.
Kada bi se napadi na Iran smatrali ratnim zločinima?
Vojske mogu izvoditi napade na ciljeve “koji svojom prirodom, lokacijom, namjenom ili upotrebom efikasno doprinose vojnoj akciji” i čije uništenje “donosi jasnu vojnu prednost”, prema navodima Ministarstva odbrane SAD-a. To znači da napadi nisu dozvoljeni na civilnu infrastrukturu koja ne donosi nikakvu taktičku korist vojsci.
Problem postaje složeniji kada je u pitanju infrastruktura koja služi civilima, ali je može koristiti i vojska, kao što su elektrane koje snabdijevaju električnom energijom stanovništvo, kao i vojne operacije. U takvim slučajevima, vojska je dužna procijeniti koliko je vojna korist “proporcionalna” mogućoj šteti za civile i izbjegavati djelovanje “na način koji je nerazuman ili pretjeran”. Također moraju poduzeti mjere opreza kako civili ne bi bili izloženi opasnosti.
Pravni stručnjaci uglavnom vjeruju da bi američki napadi na uglavnom civilnu infrastrukturu, kakvima je Trump prijetio, vjerovatno predstavljali kršenje međunarodnog prava prema toj definiciji. Trumpovo spominjanje “kamenog doba” sugerira da vojska cilja objekte “očigledno zato što doprinose održivosti modernog društva u Iranu, što je potpuno nepovezano s pitanjem doprinosa vojnim akcijama”, rekao je za AFP profesor Pravnog fakulteta Stanford Tom Dannenbaum.
Je li odgovor na iranske napade ratni zločin?
Trumpovo korištenje iranskih postupaka kao opravdanja za napade na civilnu infrastrukturu u toj zemlji ne znači da se američki napadi ne bi mogli kvalificirati kao ratni zločini, čak i ako je sam Iran počinio ratne zločine.
„Jedna od stvari koja je vrlo jasno utvrđena u međunarodnom pravu je da kršenje prava od strane jedne strane ne opravdava kršenje od strane druge“, rekao je za NPR Gabor Rona, direktor Projekta o pravu i oružanim sukobima na Pravnom fakultetu Cardozo.
Pravni stručnjaci su u analizi za Just Security istakli da postoje vrlo ograničene okolnosti u kojima bi se “odmazdni” napadi, koji bi inače bili nezakoniti, mogli dozvoliti kao ograničena i krajnja mjera kako bi se druga strana prisilila da prestane s vlastitim kršenjima međunarodnog prava. Međutim, takvi “odmazdni” napadi ne smiju se izvoditi radi osvete, a Just Security navodi da bi bilo “teško zaključiti” da su uvjeti za takav napad ispunjeni u slučaju Trumpovih prijetnji Iranu.
Jesu li Trumpove prijetnje same po sebi zločin?
Trumpova prijetnja napadom na infrastrukturu samo u Iranu mogla bi se smatrati ratnim zločinom, upozorili su pravni stručnjaci, jer međunarodno pravo zabranjuje “prijetnje nasiljem” s ciljem “širenja terora među” civilima.
„Teško je protumačiti krajnje skandalozne prijetnje predsjednika Trumpa masovnim uništenjem kao bilo šta drugo osim namjere širenja terora“, napisale su stručnjakinje za vojno pravo Margaret Donovan i Rachel VanLandingham u časopisu Just Security.
Hegsethove izjave pod lupom: ‘bez milosti’
Pored Trumpa, ministar odbrane Pete Hegseth je pod pojačanom lupom zbog zagovaranja upotrebe smrtonosne sile u Iranu, nakon što je u martu izjavio da će se SAD boriti “samo po našim pravilima” i bez “glupih pravila angažmana”.
Pravni stručnjaci su posebno kritikovali Hegsetha zbog izjave da će vojska “nastaviti pritisak, nastaviti napredovati, bez milosti, bez sažaljenja prema neprijatelju”. Naredba da se “ne štedi” znači napadati neprijateljske vojnike čak i kada su ranjeni ili se predaju, a međunarodno pravo izričito zabranjuje “izjavu da neće biti rezervnih”.
U otvorenom pismu objavljenom u časopisu Just Security, više od 100 pravnih stručnjaka izjavilo je da “Hegsethova izjava vjerovatno krši međunarodno humanitarno pravo, kao i američki Zakon o ratnim zločinima”.
Hoće li se Trump suočiti s posljedicama ako počini ratni zločin?
Glavna institucija koja procesuira ratne zločine je Međunarodni krivični sud (ICC), ali Trump i drugi američki zvaničnici ne bi se suočili s optužnicama pred tim sudom za moguće akcije u Iranu, jer ni SAD ni Iran nisu članovi MKS-a, te stoga ne spadaju pod njegovu nadležnost.
Ipak, postoji nekoliko načina na koje bi Trump, Hegseth ili bilo ko ko izvršava ilegalne napade mogao biti pravno odgovoran za ratne zločine, uključujući i od strane posebnih sudova osnovanih za procesuiranje zločina u određenom sukobu. U tim slučajevima, optužbe protiv SAD-a bi vjerovatno podigla neka druga zemlja.
Zvaničnici bi mogli biti krivično gonjeni u samim Sjedinjenim Državama zbog kršenja saveznog zakona koji zabranjuje ratne zločine, ali je Vrhovni sud presudio da Trump ne može biti krivično odgovoran za službene radnje koje je poduzeo kao predsjednik.
Pravni stručnjaci su za AFP rekli da ne očekuju nikakva krivična gonjenja u bliskoj budućnosti, s obzirom na to da Trumpovo Ministarstvo pravde ne bi samo sebe gonilo, te da nijedna druga zemlja do sada nije pokazala spremnost da pokrene međunarodne postupke. Međutim, ne postoji zastara za ratne zločine, što ostavlja mogućnost da posljedice uslijede u budućnosti.
Autor članka: Alison Durkee, Forbes
