Gdje ide 75 posto nafte koja ne prolazi kroz Hormuški moreuz
Nakon napada SAD-a i izraela na Iran krajem februara, Homuški moreuz, kojeg su Iranci zatvorili, kao dio svog asimetričnog odgovora na agresiju, u dnevnom je fokusu. Kroz ovaj moreuz transportuje se četvrtina svjetske sirove nafte, koja stiže do tržišta Kine, Indije, Japana i Južne Koreje.
Podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA) iz prošle godine pokazuju kako je kroz Hormuški moreuz dnevo transportovano oko 20 miliona barela sirove nafte i naftnih derivata, te je 2025., 34% globalne trgovine sirovom naftom prošlo ovom rutom.
Alternativni pravci
Otkako je zatvoren, a zadnje informacije iz Irana govore da bi mogao biti otvoren za sve zemlje, izuzev za njima neprijateljske, Iran selektivno pušta samo neke zemlje. Turska je objavila da je pušten jedan njen brod, kao i Pakistan, dok su kroz moreuz najčešće prolazili kineski tankeri. Tankeri iz Saudijske Arabije stigli su do Indije, ali još je nejasno na koji način je postignut dogovor o prolasku kroz moreuz.
Međutim, Saudijska Arabija ima jednu olakšavajuću okolnost. Za razliku od Iraka, Kuvajta, Katara i Bahreina, koji nemaju drugi izlaz već moraju koristiti moreuz, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati imaju naftovode koji mogu zaobići prolaz, međutim, alternativne rute su ograničenog kapaciteta, od 3,5 do 5,5 milijardi barela dnevno, što su znatno manje količine i ne mogu nadoknaditi izgubljeni promet.
Hormuški moreuz je uski morski prolaz koji odvaja Arapsko poluostrvo i Iran, te povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom i Arapskim morem. Ovo je glavna izvozna ruta za naftu i prirodni plin koji proizvode Saudijska Arabija, UAE, Kuvajt, Katar, Irak, Bahrein i Iran.
Regija Zaljeva glavni je izvor izvoza rafiniranih naftnih derivata na globalna tržišta, posebno dizela i mlaznog goriva. Proizvođači iz Zaljeva su 2025. godine, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), izvozili 3,3 miliona barela dnevno rafiniranih naftnih derivata i 1,5 miliona barela dnevno tečnog naftnog plina (LPG), dok je od početka rata u Iranu, više od tri milijarde barela dnevno rafinerijskih kapaciteta u regiji zatvoreno zbog napada i nedostatka održivih izvoznih tržišta.
Globalne zalihe sirove nafte i derivata prelaze 8,2 milijarde barela
Prema istim podacima, globalne zalihe sirove nafte i derivata trenutno prelaze 8,2 milijarde barela, najviše od februara 2021. Polovina se nalazi u razvijenim ekonomijama, uključujući 1,25 milijardi barela u državnim rezervama za hitne slučajeve i dodatnih 600 miliona barela industrijskih zaliha pod vladinim obavezama.
Svaka od 32 zemlje članice IEA ima obavezu da drži toliko zaliha nafte da može izdržati 90 dana bez uvoza i da bude spremna da kolektivno odgovori na ozbiljne poremećaje u snabdijevanju koji utiču na globalno tržište nafte. I na testu su bile već 11. marta kada su se usaglasile da stave na raspolaganje 400 miliona barela hitnih zaliha nafte, što je kako navodi IEA najveće oslobađanje koje je Agencija ikada koordinirala.
Kako se ponašati u ovakvim krizama
Poremećaji u snabdijevanju odrazili su se na cijene i nafte i prirodnog plina. Od 28. februara,fjučersi nafte Brent porasli su za oko 55%, a holandski TTF, evropska referentna vrijednost za prirodni plin, poskupio je za 85%.
Pitanje koje visi u zraku je šta donosi sutra u pogledu cijena energenata, i kako se ponašati u ovakvim krizama.
Nicolai Tangen, izvršni direktor jednog od najvećih državnih fondova na svijetu, norveškog Norges Bank Investment Funda, kaže da je u slučaju krize najbolja strategija ne raditi ništa.
U intervju za francuski list Les Echos, Tangen je pojasnio kako je trenutnu naftnu krizu teško tumačiti i u ovoj fazi nemoguće je procijeniti njenu ozbiljnost.
„Nafta danas nije toliko ključna za globalnu ekonomiju kao 1970-ih, dijelom zbog razvoja obnovljivih izvora energije. Kriza je drugačija i od one iz 2022., kada je bilo ugroženo 40% energetskog snabdijevanja Evrope.
Dio rezervi će biti pušten na tržište širom svijeta, što bi moglo ublažiti trajanje krize. Tu su i drugi faktori koje je teško procijeniti. Ipak, sposobnost Evrope da brzo reaguje daje razlog za optimizam, kao što je brzo pronašla alternative 2022. godine“, kaže on, zadržavajući oprez kada govori koje posljedice bi mogle uslijediti ukoliko se desi dugotrajni naftni šok.
„U krizama je važno biti disciplinovan, slijediti unaprijed postavljen plan i držati ga se“, kaže on.
I dok 25 posto globalne trgovine naftom održava Hormuški moreuz, ostalih 75 posto preuzimaju druga tržišta. Venecuela ima najveće rezerve, više od 303 milijarde barela, potom Saudijska Arabija sa više od 267 milijardi barela, Iran posjeduje 208 milijardi barela, Irak 145 milijardi, a UAE 113 milijardi barela.
Kanada, s oko 163 milijarde barela, ima četvrte najveće rezerve na svijetu, ali se većina njene proizvodnje oslanja na naftni pijesak – izvor koji se često ne uključuje u standardne statistike OPEC-a, navodi WEF.
Slabosti ruta
Većina kanadske nafte transportuje se kopnenim naftovodima prema SAD-u, najvećem kupcu, dok manji dio putuje tankerskim rutama preko Pacifika ka azijskim tržištima: Kini, Japanu i Južnoj Koreji.
Venecuela najviše opskrbljuje svojom naftom Kinu, Indiju, manji dio Evrope; SAD ograničeno zbog sankcija, ali i to se mijenja nakon što su SAD uhvatile predsjednika zemlje Nicolasa Madura i privele ga u SAD gdje čeka suđenje po nekoliko tačaka optužnice, između ostalog za narko‑terorizam i međunarodnu trgovinu drogom, prema optužnici koje je objavilo američko Ministarstvo pravde. Svoju naftu Venecuela do drugih tržišta transportuje preko Karipskog mora i Atlantika.
Sve ono što se dešava na Bliskom istoku od februara, ukazuje i na slabosti svjetskih energetskih ruta. Prema Svjetskom ekonomskom forumu, ovakvi poremećaji u lancu snabdijevanja samo jačaju argumente da se ubrza energetska tranzicija ka čišćim i otpornijim sistemima.
Lista zemalja i rute transporta – zašto je Hormuški moreuz toliko važan svima
| ZEMLJA | Rezervoar (milijarde barela) | Glavne rute izvoza | Glavna tržišta |
| Venecuela | 303+ | Tankeri preko Karipskog mora i Atlantika | Kina, Indija, manji dio Evrope; SAD ograničeno zbog sankcija |
| Saudijska Arabija | 267+ | Hormuški moreuz, tankerske rute do Sredozemlja i Indijskog okeana | Kina, Japan, Južna Koreja, Indija, SAD, Evropa |
| Iran | 208 | Hormuški moreuz, tankeri do Indijskog okeana | Kina, Indija, manji dio Evrope (sankcije ograničavaju izvoz) |
| Irak | 145 | Terminali u Perzijskom zaljevu preko Hormuškog moreuza | Kina, Indija, Evropa |
| UAE | 113 | Hormuški moreuz, Perzijski zaljev do Indijskog okeana | Kina, Japan, Južna Koreja, Indija, manji dio Evrope |
| Kanada | 163 | Naftovodi do SAD, tankeri preko Pacifika | SAD (glavni kupac), Kina i druge azijske zemlje |
