U istočnoj Bosni pronađeni novi slojevi zlata i srebra, otkrila kanadska kompanija
Kanadska kompanija Terra Balcanica Resources izlistana na berzama u Kanadi, Njemačkoj i SAD-u, objavila je kako su na lokalitetu Brezani u istočnoj Bosni i Hercegovni otkrili nove slojeve koji sadrže zlato, čime je ovo poznato mineralizirano područje prošireno za oko 170 metara. Bušotina Brezani dala je 0,43 grama zlata po toni stijene duž 55 metara, počevši od 12 metara ispod površine. Da nije riječ o izolovanom nalazištu, koje je pokazalo da se zlato nalazi relativno blizu površine, potvrđuju i pronađeni slojevi koji sadrže srebro i druge metale.
Zlatna mineralizacija
Ovaj lokalitet se nalazi 8,4 km južno od rudnika Mineco Ltd. Sase, koji proizvodi približno 330.000 tona koncentrata olova-cinka-srebra-zlata godišnje. Kako je objavljeno, površinski skarn zlata u Brezanima ostaje neispitan preko 850 metara široke anomalije tla, zbog čega u kompaniji koja ima 90% udjela u projektu Viogor-Zanik, očekuju i dodatna otkrića na ovom lokalitetu. Na lokalitetu Brezana, pojašnjavaju iz kompanije, zlatna mineralizacija nalazi se u stijenama koje su prirodno promijenjene toplinom i hemijom. Jedna od bušotina otkrila je slojeve stijena sa zlatom i drugim metalima, posebno blizu mjesta gdje se različite stijene spajaju.
Bušotina je pokazala 60 grama po toni ekvivalenta srebra u intervalu od 6 metara, počevši od 158 metara dubine.
Rudarenje u istočnoj Bosni
Osim Brezana, i lokalitet Čumavići pokazao je potencijal. Bušenjem u trećoj fazi potvrđena su tri rudna sistema na lokalitetu Čumavići: Joseva, Čumavići Crest i glavni venski sistem na Čumavići Ridgeu, te su do sada na ovom lokalitetu pronađeni cink, olovo, srebro i antimon, dok se minerali pojavljuju u pukotinama stijena i u malim žilama kvarca i kalcita. Ove pukotine izlaze na površinu, a ponekad se minerali mogu vidjeti i golim okom u njima.
Ova nalazišta ne iznenađuju, rudarenje u Istočnoj Bosni postojalo je još u antici, u rimskom periodu, kada su se eksploatisali olovo, srebro i željezo. Domavija je u antičkom periodu predstavljala sjedište objedinjenog rudarskog distrikta Panonije i Dalmacije koje se nalazilo na području tadašnje Argentariae (današnja šira regija Srebrenice). Zbog bogatih nalazišta rude srebra tokom rimskog perioda bila je predmet interesovanja Rimljana, a zatim i njihovog osvajanja.
Napomena: Izvršene su korekcije prvobitnog teksta, gdje su ispravljene i preciznije interpretirane prvobitno pogrešno navedene dužine na kojima su pronađene vrijednosti u bušotinama, te pojašnjeni određeni stručni pojmovi
