Otkako je Vučić najavio sankcije NIS-u, dionice MOL-a skočile 44 posto: Kako su Arapi i Mađari prošli u velikom poslu
Kada je predsjednik Srbije 25. septembra najavio da će 1. oktobra stupiti na snagu američke sankcije NIS-u, dionice mađarskog MOL-a bile su na najnižem nivou tokom cijele prošle godine – 2.644 forinti. Od tog dana, njihova vrijednost bilježi izuzetan rast. Skočile su na čak 3.810 forinti do 22. januara ili čak – 44 posto.
Slične snažne skokove u tako kratkom periodu, imale su možda još samo nekoliko puta u prethodnih 20 godina. Koliko je tome doprinio NIS teško je precizno odrediti, jer na kretanje utiču i druge aktivnosti kompanije, ali je nesumnjivo taj doprinos bio značajan.
Do 10. oktobra kada je mađarski ministar Sijarto saopštio da će Mađarska pomoći Srbiji u snabdijevanju naftnim derivatima, dionice naftne kompanije već su stigle do 2.770 forinti, do 12. novembra, kada je objavljeno prvo nezvanično saznanje da bi MOL mogao da kupi dio dionica u NIS-u cijena je premašila 3.000 forinti – tačnije 3.084.
Ulazak ADNOC-a
Međutim, već 19. novembra, u javnost je puštena informacija da je kompanija ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata glavni favorit za kupovinu. Od tada, dionica MOL-a ulazi u period kada „gubi dah“. Taj trend nije preokrenulo ni to što je u međuvremenu šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana potvrdio da MOL pregovara o kupovini. Vrijednost donice pala je na najniži nivo 19. decembra kada je vrijedila 2,824 forinti.
Ipak, od tada kreće novi snažni rast koji je dostigao vrhunac pomenutog 22. januara. U tom periodu skok vrijednosti dionice MOL-a bio je također impresivan – 34,9%. (U petak je pala na 3.770 forinti).
Dionice ADNOC-a
Kada je riječ o ADNOC-u, praćenje eventualnog uticaja NIS- na vrijednost akcija je znatno teže. ADNOC kao grupacija nije listiran na berzi. Trguje se dionicama njegovih kćerki kompanija (za trgovinu gorivom, za gas, eksploataciju nafte, logistiku…).
Nakon što je objavljeno da će MOL i ADNOC formirati zajedničku kompaniju koja će kupiti ruski dio, otvoreno je pitanje preko koje od kompanija će arapska grupacija to uraditi.
Spominje se XRG kao njena investiciona firma. Ona nije listirana na berzi, a prema dostupnim informacijama to je kćerka firma ADNOC Distribution-a. Riječ je o kompaniji koja se bavi veleprodajom i maloprodajom naftnih derivata odnosno drži mrežu benzinskih pumpi.
Dionice ove kompanije od 19. novembra, kada je obznanjeno da bi ADNOC mogao da bude kupac, porasle su „tek“ 4,7% – sa 3,83 dirhama na 4,01.
Koliki je ovdje uticaj priče o ulasku u NIS također je teško procijeniti, ali indikativno je da snažniji rast kreće tek od 16. januara kada su počele da se pojavljuju i zvanične potvrde da je ova kompanija ipak dio pregovora.
Zbog toga se može očekivati da će se eventualni uticaj ulaska ADNOC-a u NIS snažnije odraziti na percepciju investitora tek sada.
Razlike
Ono što je vjerovatno mnogo povoljnije utjecalo na kretanje dionica MOL-a u odnosu na dionice ADNOC-a jeste to što je mađarska strana još u ranoj fazi potvrdila da pregovara o mogućnosti otkupa ruskog dijela. I druge potvrde su stizale iz zvaničnih kanala odnosno od državnih zvaničnika.
S druge strane, priča o ADNOC-u donedavno je ipak bila dominantno stvar nezvaničnih informacija, pretpostavki i procijena. Nije bilo zvanične potvrde, čak ni za renomirane inostrane medije, te je javnost spekulisala i da li su zaista potencijalni kupac.
Ni kada je potvrđeno da su Arapi dio pregovora, ostalo je nejasno (do jučer) na koji način i koji bi to dio mogli da posjeduju u NIS-u. Sada kada su stvari donekle poznatije, investiciona javnost ima priliku da bolje procijeni kako će se to odraziti na rezultate kompanije.
S druge strane, informacije plasirane kroz medije nisu jedini izvor. Poznat je način razmišljanja onih koji trguju na berzi i vode se time da tržišta ne čekaju već predviđaju. Te je sasvim moguće i da kretanje dionica ukazuje da su investitori na berzi prije šire javnosti znali ili očekivali da će se pregovori o NIS-u završiti pozitivnim ishodom.
Strateški uticaj
Na rast vrijednosti dionica sigurno je utjecalo i kako investitori vide ove kompanije u budućnosti. Mađarski MOL kupovinom NIS-a praktično dobija dominantu poziciju u Srbiji. I priključuje još jedno značajno tržište svojoj grupaciji, kako u veleprodaji tako i u maloprodaji. Također dobija još jednu modernu rafineriju.
Isto dobija i ADNOC. I potvrđuje svoje širenje u Evropi. Na našem kontinentu je već prisutan kroz 24,9 posto vlasništva u naftnoj kompaniji OMV. Također, širi svoje prisustvo kroz osnivanje zajedničke kompanije s OMV-om u petrohemijskom biznisu. Uz to, ima i zaključene dugoročne ugovore za snabdijevanje gasom u Njemačkoj.
Zajedničko ulaganje koje će realizovati MOL i ADNOC po svemu sudeći je pozitivno odjeknulo kod investitora, jer zajedno smanjuju finansijsku izloženost dvije kompanije kroz podjelu troška, ali i kroz generalno smanjenje rizika, ne samo ekonomskog već i političkog.
Ono što ostaje jeste da američki OFAC potvrdi da dogovor zadovoljava njihove kriterijume.
Obje strane na dobitku
Jučerašnja izjava izvršnog direktora MOL-a za strategiju Đerđa Bače o ulaganju putem zajedničke kompanije razjasnila je model planiranog preuzimanja. Javnost je dosad raspravljala gdje bi se u raspoloživih 56% dionica NIS-a „ugradio“ ADNOC. Posebno nakon izjava srpskih zvaničnika da će i Srbija kupiti pet posto. Procjene su išle i do mogućnosti da MOL uzme ruski paket i potom otkupi donice malih akcionara pa ih proda.
Da će ADNOC uzeti dio paketa MOL-a također je bila razmatrana opcija u diskusijama, ali se nije uklapala sa tvrdnjom mađarske strane da žele da budu većinski vlasnik. Na ovaj način, oni to jesu jer će, prema tvrdnji Bače, imati i većinsko vlasništvo i upravljačku kontrolu. ADNOC, s druge strane, dobija dio vlasništva u kvalitetnoj kompaniji i priliku da ostvaruje profit. A da menadžment prepusti partneru koji će to raditi na dobar način dok oni mogu da se posvete i drugim projektima.
Ivan Radak, Forbes Srbija
