Japan se vraća nuklearnoj energiji nakon Fukushime: Stanovnici strahuju od nove katastrofe

Povratak nuklearnoj energiji u samom je središtu japanske energetske politike, ali nakon katastrofe iz 2011. godine strahovi stanovnika od cunamija, zemljotresa i planova evakuacije i dalje su snažni

Petnaest godina nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi Japan se priprema za ponovni rad najveće nuklearne elektrane na svijetu, uprkos dubokom nepovjerenju lokalnog stanovništva i trajnim sjećanjima na jednu od najgorih nuklearnih nesreća u historiji.

Aktivnosti oko nuklearne elektrane Kašivazaki Kariva dostižu vrhunac, radnici uklanjaju zemlju kako bi proširili glavnu cestu, kamioni dolaze na strogo čuvani ulaz, dugačka zaštitna ograda opasana je spiralnom bodljikavom žicom, a u zaustavnoj traci policijsko vozilo nadgleda posjetioce plaže, jednog od rijetkih mjesta s jasnim pogledom na reaktore, uokvirene snijegom prekrivenom planinom Jonejama.

Kada svih sedam reaktora radi, Kašivazaki Kariva proizvodi 8,2 gigavata električne energije, dovoljno za napajanje miliona domaćinstava. Prostire se na 4,2 kvadratna kilometra u prefekturi Nigata, na obali Japanskog mora, i najveća je nuklearna elektrana na svijetu.

Međutim, od 2012. godine elektrana nije proizvela nijedan vat struje, nakon što je zatvorena zajedno s desetinama drugih reaktora poslije trostrukog topljenja jezgra u martu 2011. u Fukushimi Daiči, najgore nuklearne nesreće na svijetu od Černobila.

Smještena oko 220 kilometara sjeverozapadno od Tokija, elektranu vodi kompanija Tokyo Electric Power, Tepco, ista ona koja je upravljala postrojenjem u Fukushimi kada je snažan cunami probio zaštitne barijere, izazvao nestanak struje, doveo do topljenja tri reaktora i prisilio oko 160.000 ljudi na evakuaciju.

Nekoliko sedmica prije 15. godišnjice nesreće, i šire katastrofe cunamija u kojoj je poginulo oko 20.000 ljudi duž sjeveroistočne obale Japana, Tepco je odlučio prkositi lokalnom javnom mnijenju i ponovo pokrenuti jedan od sedam reaktora u Kašivazaki Karivi.

U ponedjeljak je Tepco saopćio da će odgoditi ponovno pokretanje, koje je bilo planirano za naredni dan, nakon što je tokom vikenda došlo do kvara alarma tokom testiranja opreme, prenosi javni servis NHK. Sada se očekuje da će reaktor ponovo biti uključen u narednim danima.

Ponovno pokretanje reaktora broj šest, koje bi moglo povećati snabdijevanje električnom energijom u području Tokija za oko dva posto, predstavlja prekretnicu u sporom povratku Japana nuklearnoj energiji, strategiji za koju vlada tvrdi da će pomoći u ostvarivanju ciljeva smanjenja emisija i jačanju energetske sigurnosti.

Ali za mnoge od 420.000 ljudi koji žive u krugu od 30 kilometara od Kašivazaki Karive, i koji bi morali biti evakuisani u slučaju nesreće poput one u Fukushimi, skori povratak nuklearne proizvodnje nosi ozbiljne rizike.

Među njima je i Rjusuke Jošida, čija se kuća nalazi manje od dva i po kilometra od elektrane, u mirnom selu Kariva. Na pitanje šta ga najviše brine u vezi s ponovnim pokretanjem, sedamdesetšestogodišnjak daje jednostavan odgovor, sve.

Planovi evakuacije su očigledno neefikasni, kaže Jošida, lončar i član udruženja stanovnika koji žive najbliže postrojenju. Zimi, kada padne snijeg, ceste su blokirane, a mnogo ljudi koji ovdje žive su stariji. Šta je s njima, i s drugima koji se ne mogu slobodno kretati, ovo je pitanje ljudskih prava.

Kompanija tvrdi da je naučila lekcije iz nesreće u Fukushimi Daiči i ranije ove godine obećala je ulaganje od 100 milijardi jena u prefekturu Nigata tokom narednih deset godina, u pokušaju da pridobije povjerenje stanovnika.

Elektrana Kašivazaki Kariva, čijih je 6.000 zaposlenih ostalo na dužnosti tokom cijelog perioda zatvaranja, sada ima morske zidove i vodonepropusna vrata za jaču zaštitu od cunamija, mobilne dizel generatore i veliku flotu vatrogasnih vozila spremnih da u hitnim slučajevima osiguraju hlađenje reaktora. Ugrađeni su i unaprijeđeni sistemi filtracije radi kontrole širenja radioaktivnih materijala.

Suština nuklearnog biznisa je osiguravanje sigurnosti iznad svega, a razumijevanje lokalnog stanovništva je neophodan uslov, kaže Tacuja Matoba, portparol Tepca.

Stanovnici, međutim, tvrde da je to prepreka koju Tepco nije uspio savladati, nakon što su lokalne vlasti ignorisale pozive na pokrajinski referendum o budućnosti elektrane. U nedostatku glasanja, protivnici ponovnog pokretanja ukazuju na ankete koje pokazuju jasno protivljenje vraćanju reaktora u pogon.

U jednoj anketi pokrajinske vlade, provedenoj krajem prošle godine, više od 60 posto ljudi koji žive u krugu od 30 kilometara izjavilo je da ne vjeruje da su ispunjeni uslovi za ponovno pokretanje elektrane.

Rezultate ankete shvatamo vrlo ozbiljno, kaže Matoba, sticanje razumijevanja i povjerenja lokalnog stanovništva je dugotrajan proces bez krajnje tačke, koji zahtijeva iskrenost i kontinuiran trud.

Kazujuki Takemoto, član vijeća sela Kariva, kaže da seizmička aktivnost u ovom dijelu sjeverozapadnog Japana onemogućava davanje bilo kakve garancije sigurnosti elektrane.

O tome nije bilo prave rasprave, kaže Takemoto. Govore da su sigurnosna poboljšanja napravljena nakon Fukushime, ali ja ne vidim nijedan valjan razlog za ponovno pokretanje reaktora, to mi je neshvatljivo.

Dodatnu zabrinutost izaziva prisustvo seizmičkih rasjeda na i oko lokacije, koja je pretrpjela štetu tokom zemljotresa jačine 6,8 stepeni u julu 2007. godine, uključujući i požar u transformatoru. Tri reaktora koja su tada bila u pogonu automatski su se ugasila.

Ponovno pokretanje Kašivazaki Karive veliki je rizik za japansku vladu, koja je ambiciozan povratak nuklearnoj energiji stavila u središte nove energetske politike, dok se bori da ispuni ciljeve smanjenja emisija i ojača energetsku sigurnost.

Prije katastrofe u Fukushimi u pogonu su bila 54 reaktora, koji su osiguravali oko 30 posto električne energije u zemlji. Danas je, od 33 operativna reaktora, samo 14 u funkciji, dok su pokušaji ponovnog pokretanja drugih naišli na snažan lokalni otpor.

Petnaest godina nakon topljenja jezgra u Fukushimi, kritike japanskog nuklearnog sistema, u kojem su isprepleteni operateri, regulatori i političari, sada su usmjerene na ovaj snijegom prekriveni obalni grad.

Pokazujući na jednu od brojnih sigurnosnih kamera u blizini elektrane, Jošida kaže da je ponovno pokretanje nametnuto stanovnicima od strane nuklearne industrije i njenih političkih saveznika. Lokalne vlasti su popustile pred ogromnim pritiskom centralne vlade.

Prioritet svake vlade treba biti zaštita života ljudi, ali mi se osjećamo prevarenima. Japansko nuklearno selo je i dalje živo i snažno, dovoljno je pogledati šta se ovdje dešava da biste to shvatili.