Mljekari upozoravaju: Uvoz preplavio tržište, domaća proizvodnja na koljenima

Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH traži od nadležnih institucija hitnu reakciju zbog urušavanja proizvodnje sirovog mlijeka. Kako navode, uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH postao je nekontrolisan, a tržište je preplavljeno proizvodima upitnog kvaliteta, koji često ne sadrže ni osnovne sastojke “pravog mlijeka”.

“Riješite ili izlazimo na granice”, poručuju mljekari.

Predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka TK Eldin Glibanović ističe da je Tuzlanski kanton godinama bio lider u proizvodnji mlijeka, ali da je zbog loših politika došlo do višegodišnje stagnacije.

“Mi smo nekada dnevno proizvodili preko 30 miliona litara mlijeka. Pad sa 31 na 27 miliona bio je veoma zabrinjavajući, ali smo u posljednje dvije godine uspjeli zaustaviti taj trend. U 2025. godini proizveli smo 31 milion litara mlijeka”, kazao je Glibanović.

On dodaje da je njegova porodična farma u Živinicama stabilna jer ne zapošljava radnike van porodice.

“Radimo takoreći za ručak, ali opstajemo”, kaže.

Predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa USK Ermin Veladžić navodi da Unsko-sanski kanton proizvodi oko 43 miliona litara mlijeka godišnje, što čini čak 30% ukupne proizvodnje u FBiH. Zahvaljuje lokalnim vlastima na podršci, ali ističe da federalni poticaji stagniraju već tri godine.

“Inflacija raste, inputi su skuplji 15-20%, a poticaji nisu povećani. Kada tražimo povećanje otkupne cijene, odmah dobijemo priču o ‘viškovima mlijeka’. To nisu viškovi, nego pogodnost za trgovačke lance iz EU koji BiH vide kao tržište za najjeftinije proizvode”, upozorava Veladžić.

“Uvozi se mlijeko s palminim uljem”

Veladžić naglašava da se u Federaciji BiH proizvede 55% potrebnog mlijeka, dok se uvozi više od 70% tržišnih potreba.

“To je nekontrolisan uvoz i po količini i po kvalitetu. Uvozi se mlijeko sa palminim uljem i biljnim mastima – to nije pravo mlijeko. Tražimo od Vijeća ministara da, poput Srbije, ograniči uvoz niskokvalitetnih proizvoda. Tako ćemo zaštititi domaću proizvodnju, radna mjesta i budžet”, poručuje.

Proizvođač mlijeka iz Vogošće Nihad Fejzić kaže da su farmeri u startu u minusu.

“Otkupna cijena je 0,90 do 0,95 KM, a proizvodnja litra mlijeka košta oko 1,06 KM. Samim tim farmeri su u minusu 11-12 feninga po litru. Od čega da grade porodicu, kuću, da kupe mehanizaciju?”, pita Fejzić.

“U EU izdvajaju 500 miliona, mi 200”

Prema riječima Glibanovića, ulaganja u poljoprivredu u BiH su višestruko manja od onih u zemljama Evropske unije.

“EU zemlje izdvajaju preko 500 miliona eura, dok Federacija daje oko 200 miliona KM. Naša proizvodnja je skupa – kilogram stočne smjese skuplji je od litra otkupa. Uz skuplju električnu energiju i manjak kabastih krmiva, mi smo daleko od evropskih uslova”, dodaje on.

Glibanović je uputio apel građanima da kupuju domaće proizvode, jer time jačaju i proizvođače i budžet.

“Ako želimo jaku državu, moramo imati jaku domaću proizvodnju. Sve što možemo proizvesti, moramo prvo plasirati kod nas – tek onda uvoziti ono što ne možemo”, poručuje.

Bosna i Hercegovina u teoriji proizvodi dovoljno mlijeka da pokrije više od pola tržišta, ali zbog nekontrolisanog uvoza niskokvalitetnih proizvoda domaći mljekari su na ivici opstanka. Dok uvozno mlijeko “puno palminog ulja” preplavljuje police, domaći farmeri traže zaštitu i sistemsku podršku – prije nego što i posljednja farma zatvori vrata.