Putin je stavio NATO na probu upadom drona u Poljsku, šta slijedi?

Glavna meta ruskog predsjednika Vladimira Putina u napadu dronom u Poljskoj nije nužno bila civilna kuća pogođena u istočnom gradu Wiriki, niti zatvaranje zračnog prostora oko najprometnijeg aerodroma u glavnom gradu Varšavi. Čini se da je šef Kremlja ciljao na samopouzdanje i jedinstvo NATO saveza, a djelimično i na američkog predsjednika Donalda Trumpa, piše CNN.

Broj dronova koji su prešli u Poljsku – 19 “proboja” o kojima je izvijestio poljski premijer Donald Tusk – otežava objašnjenje incidenta kao lažiranja GPS signala ili ometanja kako bi se izazvala navigacijska greška. Ostaci se još uvijek pretražuju, ali većina dronova tipa “Shahed” je unaprijed programirana da pogodi metu prije lansiranja. Da Moskva nije željela riskirati ulazak na teritoriju saveznika NATO-a, mogla je izbjeći rizična područja na poljsko-ukrajinskoj granici. Rusi su to uglavnom činili u posljednje tri godine, otkako su izvršili invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, analizira dopisnik CNN-a Nick Patton Walsh.

Rusko Ministarstvo odbrane je u srijedu objavilo da nije pogodilo ciljeve u Poljskoj i da želi dijalog o incidentu. Međutim, razmjere upada čine takva opravdanja teško prihvatljivim.

„Nedavna historija je puna ‘sive zone’ ponašanja Moskve, gdje se širi obim eskalirajućih akcija, iako Rusija kasnije insistira da je incident bio greška ili krivi drugu stranu“, rekao je Walsh.

Umjesto toga, dodaje, scena u rano srijedu ujutro bila je bez presedana: zatvoreni poljski zračni prostor. NATO avioni su poletjeli da presretnu avione. Civilne kuće oštećene krhotinama. Cilj Rusije, vjeruje on, može biti posijati haos u jednoj od najtvrđih članica NATO-a i Istočne Evrope, ali se čini i da je namjera bila izazvati i procijeniti reakciju vojnog bloka s kojim je Moskva pokušavala izbjeći direktan sukob tokom većeg dijela rata u Ukrajini.

“Šta će NATO sada učiniti? To je pitanje koje Putin sada nameće savezu. Odgovor mora dati savez u neviđenom trenutku u svojoj historiji. Trump je nagrizao temelje sigurnosnih garancija na kojima je Evropa počivala decenijama. To je dovelo do ključnog američkog cilja – rasta obećanja evropske potrošnje na odbranu. Ali istovremeno je potkopan osnovni princip transatlantske sigurnosti – da ako napadnete evropsku članicu NATO-a, garantujete američki vojni odgovor. To možda i dalje jeste tačno, ali uslov u toj rečenici je upravo prostor kroz koji je Putin sinoć poslao više od deset dronova”, kaže Walsh.

Delikatna ravnoteža

On smatra da je za evropske članice NATO-a pitanje delikatne ravnoteže da pronađu odgovor koji će Putinu uzrokovati dovoljno nelagode da ove upade ne pretvori u sedmičnu rutinu. Ali upozorava da ne smiju biti toliko agresivni da pozovu Moskvu na dalju eskalaciju, hraneći njen lažni narativ da je Rusija, kada je ničim izazvana napala Ukrajinu, zapravo ušla u sukob s cijelim NATO savezom.

Walsh piše da bi se Evropa mogla suočiti s još većom preprekom kada je u pitanju uloga Bijele kuće u ovom odgovoru. Kako uvjeriti Trumpa da se angažuje u odlučnijem odgovoru, a da se pritom ne ugrozi “dobar odnos” koji očigledno želi održati sa šefom Kremlja, uprkos rastućem nezadovoljstvu američkog predsjednika?

On ocjenjuje da se promjena u NATO savezu pod Trumpom već jasno osjeća. U novembru 2022. godine, kada su rani izvještaji okrivili zalutali udar u Poljskoj rusku raketu koja je ubila dva poljska farmera, tadašnji američki predsjednik Joe Biden bio je na putovanju u Indoneziju i odmah je obaviješten o krizi.

“Napad je kasnije pripisan ukrajinskoj raketi koja je zalutala, ali je Biden ipak sazvao hitan sastanak G7 na Baliju kako bi razgovarali o incidentu. Zasad Trump ne odgovara na ovu eskalaciju diplomatskim ili materijalnim mjerama istog nivoa”, podsjeća Walsh.

Napominje da je Trump prošlog vikenda rekao da je spreman uvesti novi val sankcija protiv Moskve i da će sa svojim ruskim kolegom razgovarati “vrlo brzo”, te da će ga evropski lideri posjetiti u Washingtonu u ponedjeljak ili utorak. Ništa od toga se nije dogodilo.

Walsh smatra da Trumpove pristalice to mogu pripisati njegovom “remetilačkom stilu” ili agilnosti, ali za Kremlj to ne odražava snagu.

“Da rezimiramo: Od subote navečer, ruski dronovi ili rakete pogodili su ključnu zgradu ukrajinske vlade u Kijevu, ubili 25 ljudi u jednom napadu na poštansko vozilo koje je distribuiralo penzije u Donjecku, a sada su pokrenuli najznačajniji zračni napad na teritoriju NATO-a u njegovoj historiji, tokom kojeg su NATO avioni poletjeli i oborili ruske dronove – što je također historijski presedan. Trumpov izaslanik u Ukrajini, Keith Kellogg, nedjeljne udare na Kijev nazvao je ‘eskalacijom’.”

Nova stvarnost

Walsh ističe da u ovim eskalacijama Rusija nije ni blizu oživljavanja desetina hiljada borbeno sposobnih ljudi koje je potrošila na prve linije svog odabranog rata. I dalje je strateški slabija nego na početku rata, ali postoje dvije ključne razlike.

“Od samita u Tianjinu ovog mjeseca i izvanrednih scena prijateljstva s kineskim liderom Xi Jinpingom (Xi Jinping) i indijskim premijerom Narendrom Modijem (Narendra Modi), Putin se vjerovatno osjeća ojačanim i spremnim za eskalaciju – kao što je to činio posljednjih dana – sa značajnom ekonomskom i geopolitičkom podrškom iza sebe. To će uticati na njegovu procjenu koliko dugo može nastaviti voditi rat”, smatra Walsh.

Drugo, kako dodaje, Putin je sada uvučen u rat koji je započeo kao višesedmični pokušaj brzog savladavanja slabijeg susjeda, ali se sada pretvorio u borbu za opstanak njegovog pogleda na svijet, vjerovatno njegovog režima, pa čak i samog sebe.

“Zapad često ima tendenciju da precjenjuje prijetnju koju predstavlja Rusija, ali i da potcjenjuje Putinovu posvećenost ratu. Hoće li moći parirati njegovoj odlučnosti i eskalaciji je pitanje narednih dana”, zaključio je.