Ukrajinci napuštaju Donjeck, ekonomska žila kucavica zemlje pripast će Rusima

Regija Donjeck na istoku Ukrajine već dugo je u fokusu Moskve. Vladimir Putin, prema navodima, signalizira da bi bio spreman „zamrznuti rat“ ukoliko Rusija dobije punu kontrolu nad njom.

Trenutno, Rusija kontroliše oko 70% Donjecka i gotovo cijelu susjednu Lugansku oblast, uz sporo ali stalno napredovanje na frontu.

Život pod stalnim napadima

Iz Dobropilje, grada u Donjecku udaljenog svega osam kilometara od ruskih položaja, izvještava se da humanitarni volonteri svakodnevno evakuišu bolesne, stare i djecu. Ulazak u grad obavlja se u oklopnim vozilima opremljenim uređajima za ometanje dronova, jer ruski napadi stižu gotovo svakodnevno.

Grad je bez vode već sedmicu dana. Ulice su puste, zgrade razorene, a preostali stanovnici napuštaju svoje domove sa torbama u rukama.

„Svi prozori su mi razbijeni, a ja sam ostao jedini u zgradi“, govori 56-godišnji Vitalij Kaliničenko, pokazujući na krater od drona koji mu je ranio nogu.

U međuvremenu, evakuacije se nastavljaju pod stalnim prijetnjama. Volonteri se suočavaju sa stalnim prisustvom ruskih dronova i eksplozijama koje odjekuju između zgrada, izvještava BBC.

Ekonomsko značenje Donjecke regije

Osim humanitarne tragedije, Donjeck ima i ogromnu ekonomsku težinu.

• Industrijski centar: Donjeck i Lugansk zajedno čine Donbas – regiju koja je decenijama bila srce ukrajinske teške industrije. Čeličane, rudnici uglja i fabrike opreme ovdje su činili osnovu ukrajinskog izvoza.
• Energetski resursi: Donbas posjeduje značajne rezerve kamenskog uglja, od kojih zavisi energetska sigurnost Ukrajine.
• Transportni čvor: Putevi i željeznice Donbasa povezuju istok sa centralnom i južnom Ukrajinom, kao i sa lukama Crnog mora.

Ako bi Ukrajina izgubila Donjeck, posljedice bi bile višestruke:

• pad industrijskog kapaciteta i poreskih prihoda,
• veća zavisnost od stranih donacija i uvoza,
• otvaranje ruskog „kopnenog mosta“ prema Krimu i daljnja prijetnja Harkivu i Zaporižju.

Za Rusiju, kontrola Donbasa značila bi pristup resursima, jaču pregovaračku poziciju i dodatni pritisak na Kijev i Zapad.

Front koji se pomjera – i pitanje: vrijedi li?

Ukrajinske vlasti tvrde da je linija fronta stabilizirana, no stanovnici Dobropilje i okolnih mjesta smatraju da je došao trenutak za odlazak.

Mladi Anton, jedan od evakuisanih, priznaje da nikada ranije nije napuštao rodni grad. Na pitanje da li Ukrajina treba da se odrekne Donbasa, kaže: „Moramo sjesti za pregovarački sto i riješiti ovo mirno, bez krvi i bez žrtava.“

Ali devetnaestogodišnja Varia, volonterka iz Ukrajine, misli drugačije: „Nikada ne možemo vjerovati Putinu. Ako mu damo Donbas, to neće zaustaviti rat nego će mu dati novu priliku za napad.“

Visoka cijena odbrane

Dok se civili evakuišu, vojnici plaćaju najvišu cijenu. U poljskim bolnicama Nacionalne garde ljekari rade pod okriljem noći, jer dronovi nadlijeću bez prestanka. Svaki dan stižu deseci ranjenih iz gradova poput Pokrovska, koji je pod opsadom već mjesecima.

Ljekari priznaju da gube snagu. „Želimo mir, ali ne ovako. Želimo nazad našu zemlju i naš narod, a Rusija mora odgovarati za ono što je uradila“, kaže jedan vojni hirurg.

Situacija u Donjecku je daleko od stabilne. Gradovi nestaju, stanovnici bježe, a vojnici ginu. No iza krvavih izvještaja stoji i šira slika: Donjeck je ekonomski epicentar rata. On je za Ukrajinu stub industrije i energetike, a za Rusiju trofej i strateška odskočna daska.