Gotovina kupuje luksuz: Pola gradskih stanova u Banjoj Luci plaća se bez kredita
U Banjoj Luci se otprilike polovina stanova kupuje isključivo gotovinom, dok se druga polovina finansira kreditima – pokazuju procjene agenata za nekretnine na osnovu tržišnih uzoraka.
„Što je nekretnina skuplja, smanjuje se procenat kupovine kreditnim sredstvima. Oni koji imaju više novca kupuju skuplje nekretnine“, pojašnjava za Fenu Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine Remax Banja Luka.
Najjeftiniji stanovi u većem procentu se uzimaju putem stambenih kredita, dok imućniji slojevi kupuju luksuzne kvadrate gotovinom. Pri tome, kako naglašava Milanović, novac mora imati dokazano porijeklo i biti na računu jer to provjeravaju i banke i notari.
Tržište vrijedi stotine miliona
Prema podacima Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP), u Banjoj Luci je tokom 2023. godine zabilježen promet 719 stanova vrijednih oko 118,3 miliona KM. Tokom ove godine, zaključno s 15. augustom, evidentirano je 334 stana u vrijednosti od 56,6 miliona KM.
Na nivou cijele Republike Srpske u 2023. prodato je 3.689 stanova (381,8 miliona KM), dok je u prvoj polovini 2024. zabilježena kupoprodaja 1.735 stanova (184,1 milion KM).
Cijene u novogradnji u užem dijelu Banje Luke trenutno se kreću od 3.800 KM po kvadratu pa naviše, dok u strogom centru dostižu i 7.000 KM/m².
Inflacija i nepovjerenje u banke guraju ljude u ciglu i beton
Ekonomisti upozoravaju da se fenomen gotovinskih kupovina u Banjoj Luci može razumjeti tek kroz širi kontekst inflacije i finansijskog sistema BiH.
Nakon pandemije i rata u Ukrajini, inflacija je u BiH dostizala i 15%, a iako je 2023. pala na oko 6%, realne plate nisu pratile rast troškova života. Prosječna plata u RS-u iznosi oko 1.300 KM neto, što znači da jedan kvadrat u centru Banje Luke vrijedi i do šest mjesečnih primanja.
Zbog nepovjerenja u banke, ali i iskustava s ratnim i poslijeratnim krizama, mnogi građani radije ulažu u nekretnine nego da drže novac na štednji. Dodatno, BiH godišnje primi više od 3 milijarde KM doznaka iz dijaspore, što predstavlja važan izvor gotovine na tržištu.
Ko ima keš, kupuje najbolje lokacije
Analize pokazuju da skuplji stanovi odlaze u ruke kupcima s gotovinom – bilo da je riječ o povratnicima iz inostranstva, investitorima ili domaćim biznismenima. Istovremeno, mladi i porodice sa prosječnim primanjima, ako žele krov nad glavom, najčešće se zadužuju za manje stanove na periferiji.
„Stanovi su postali svojevrsna zaštita od inflacije. Oni koji imaju kapital žele ga sačuvati u nekretninama, dok prosječni građani ulaze u kredite da bi riješili osnovno stambeno pitanje“, ocjenjuju analitičari.
Društvena slika: Polarizacija i rizik od balona
Fenomen masovnih gotovinskih kupovina otkriva duboke društvene nejednakosti: jedni keširaju luksuzne kvadrate, dok drugi računaju svaku ratu stambenog kredita. Stručnjaci upozoravaju da ovakav trend može dugoročno dovesti do još većeg raslojavanja, pa čak i mogućeg „hlađenja“ tržišta ako potražnja oslabi.
Za sada, međutim, interesovanje za nekretnine u Banjoj Luci ne jenjava – a stanovi sve više postaju i statusni simbol i sigurna luka u vremenu ekonomske nesigurnosti.
