Stanovništvo i privatne kompanije prednjače u štednji: Depoziti u BiH veći od 33 milijarde KM
Depoziti domaćih sektora u BiH generalno su rasli u 2024. godini, kako na mjesečnom, tako i na godišnjem nivou, uz najizraženiji rast kod sektora stanovništva i privatnih kompanija.
Vladine institucije bilježe smanjenje depozita na godišnjem nivou, dok je kod nefinansijskih javnih preduzeća zabilježen pad samo na mjesečnom nivou. Prema podacima Centralne banke BiH ukupni depoziti domaćih sektora na kraju novembra 2024. godine iznosili su 33,26 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 234,9 miliona KM ili 0,7 posto u odnosu na oktobar. Ako posmatramo po sektorima, depoziti stanovništva su porasli za 130 miliona KM (0,8 posto), privatnih preduzeća 126,1 milion KM (1,6 posto), vladinih institucija 5,7 miliona KM (0,1 posto), dok je kod ostalog domaćeg sektora zabilježen porast od 19,9 miliona KM (1,0 posto). Smanjenje depozita registrirano je kod nefinansijskih javnih preduzeća za 46,7 miliona KM (2,3 posto). Na godišnjem nivou depoziti su porasli za 7,5 posto u odnosu na novembar 2023. godine, što je u apsolutnom iznosu 2,33 milijarde KM. I ovdje je najveći rast ostvaren u sektoru stanovništva, za 1,56 milijardi KM (10,0 posto), privatnih kompanija 867,3 miliona KM (12,3 posto), nefinansijskih javnih preduzeća 25,8 miliona KM (1,3 posto), ostalog domaćeg sektora 129,9 miliona KM (7,2 posto). Smanjenje depozita zabilježeno je kod vladinih institucija za 260,4 miliona KM (5,8 posto).
Skoro 47 posto ukupnih depozita pripada stanovništvu
Stanovništvo BiH u bankama drži više od 15 milijardi KM, što pokazuje značaj štednje stanovništva u ukupnom finansijskom sistemu BiH.
Kada je riječ o zemljama regije, depoziti stanovništva na kraju augusta 2024. godine u Crnoj Gori su iznosili 2,01 milijardu eura, 12,01 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine, odnosno 2,85 posto više nego mjesec ranije, objavila je Centralna banka Crne Gore (CBCG) u novom biltenu.
U ročnoj strukturi depozita stanovništva na kraju augusta 2024. godine depoziti po viđenju činili su 81,15 posto, a oročeni depoziti 18,84 posto. Preostali dio od 0,01% odnosio se na sredstva na escrow računu, precizirali su iz CBCG.
Prema podacima Agencije za osiguranje depozita (AOD), krajem septembra prošle godine, osigurana sredstva na računima građana, poduzetnika, kao i mikro, malih i srednjih pravnih lica u bankama u Srbiji iznosila su 31,3 milijarde eura, što je za gotovo 3,6 milijardi eura više nego u istom periodu 2023. godine.
„Dvije trećine svih osiguranih depozita čine depoziti fizičkih lica, odnosno građana. Kao najbrojniji, depoziti fizičkih lica, sa oko 13,5 miliona depozitnih partija, u sumi predstavljaju značajnu i stabilnu depozitnu bazu.
Prema podacima monetarne statistike, krajem septembra u Hrvatskoj su ukupni depoziti domaćih sektora iznosili 63,8 milijarde eura te su tokom trećeg tromjesečja 2024. porasli za 2,8 milijardi eura (ili 4,6 posto).
Stanovništvo BiH u bankama drži približno 15,6 milijardi KM, što predstavlja skoro 47 posto ukupnih depozita, te pokazuje značaj štednje stanovništva u ukupnom finansijskom sistemu BiH
Promatrano po sektorima tokom trećeg tromjesečja 2024. zabilježen je porast depozita kod svih sektora. Tako su depoziti domaćinstava porasli za 1,1 milijardu eura (ili 3,0 posto), depoziti nefinansijskih društava za 1,2 mlrd. eura (ili 7,8 posto), a depoziti opće države za 0,4 milijarde eura (ili 6,5 posto). Na kraju septembra 2024. depoziti domaćinstava iznosili su 38,7 milijarde eura, nefinansijskih društava 17,1 milijardi eura, a opće države 6,0 milijardi eura.
Hrvati prosječno mjesečno štede 77 eura
Prema godišnjem istraživanju Erste Groupa na uzorku od 500 ispitanika, 53 posto hrvatskih građana smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, prosječni iznos mjesečne štednje među štedišama povećao se za 4 eura u odnosu na 2023. godinu te sada iznosi 77 eura. Pritom ih 23 posto uopće ne štedi, dok među štedišama, najveći broj (31 posto) mjesečno odvaja 51 do 100 eura. Najveći prosječni iznos među onima koji u Hrvatskoj štede,105 eura mjesečno, uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s iznosom od 71 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi u prosjeku 42 eura mjesečno.
Većina štediša (66 posto) i dalje štedi na način da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine, naspram 34 posto onih koji odvajaju unaprijed određen fiksni iznos.
U poređenju sa štedišama u zemljama srednje i istočne Evrope, Austrijanci u prosjeku štede 308 eura mjesečno, slijede ih Česi (134 eura) i Slovaci (133 eura), dok Mađari prosječno uštede 116 eura. Manje od Hrvata štede Rumunji (72 eura) i Srbi (55 eura). U odnosu na prošlu godinu, najveće povećanje prosječne mjesečne štednje zabilježeno je kod štediša u Mađarskoj koji izdvajaju čak 11 eura više. S druge strane, jedini koji štede manje nego lani su Česi, s razlikom od 10 eura naspram prošlogodišnjeg prosjeka mjesečne štednje.
Zaliha za hitne slučajeve
Kad se govori o razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj (65 posto) štedi kako bi osigurali zalihu za hitne slučajeve. Slijede ih oni koji štede kako bi stvorili finansijsko zaleđe za sebe i svoju porodicu (45 posto), dok ih 21 posto štedi za penziju. Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje (7 posto), dok je s druge strane, postotak onih koji štede za veću kupovinu, poput kuće, stana, auta i slično ostao na 28 posto, a 17 posto štediša svoj novac čuva za odmor.
Kada je o Bosni i Hercegovini riječ, banke objavljuju ukupnu štednju stanovništva, ali ne i visine pojedinih štednji, koji bi bili pokazatelj prave socijalne i finansijske slike stanovništva BiH, gdje postoji veliki nesrazmjer u ličnim primanjima kao i situiranosti, pa samim time i mogućnosti da se izdvoji novac i pohrani u banci.
