Preokret na berzi: Zašto su evropske dionice privlačnije od američkih
Novi mandat američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji stavlja SAD na prvo mjesto i prijeti drugim zemljama carinama, za sada je više podstakao evropske nego domaće dionice.
Jeftine dionice, investicije u odbranu i bliži prekid vatre u Ukrajini su među razlozima zbog kojih investitori hrle na evropska tržišta dionica usred trgovinskog rata i geopolitičke neizvjesnosti, dok visoke vrijednosti i zabrinutost zbog slabog ekonomskog rasta guraju američke indekse naniže.
Indeks evropskih kompanija Stoxx Europe 600 je od početka godine dobio 8,4 posto na vrijednosti, dok je uži indeks najvećih dionica u eurozoni, Eurostoxx 50, dobio 11 posto. S druge strane, najveći indeksi u SAD-u S&P 500 i tehnološki bazirani Nasdaq 100 su u minusu: od početka godine S&P 500 je izgubio oko tri posto, a Nasdaq oko šest posto. Oba su pala za više od 10 posto u odnosu na ovogodišnji vrhunac sredinom februara, što se smatra tržišnom korekcijom nakon visokih vrednovanja na početku godine.
Kraj postizborne euforije
Postoje uglavnom tri razloga za pad američkog kursa, rekao je za Forbes Slovenija Matej Mazi, zamjenik direktora investicionih fondova NLB Skladi. “Prvo, sentiment investitora se dodatno poboljšao nakon američkih izbora, što je dovelo do određenog pregrijavanja američkih cijena dionica. Drugo, američka ekonomija je počela pokazivati znakove usporavanja od prošlog oktobra. Treće, najavljene mjere američkog predsjednika Donalda Trumpa za deregulaciju i smanjenje korporativnih poreza još se nisu ostvarile, dok su njegova obećanja da će ponovo pregovarati s trgovinskim partnerima u SAD-u i nametnuti povećanje carina u američkoj ekonomiji.”
U međuvremenu, u Evropi investitore privlače najave velikih ulaganja u ponovno naoružavanje i nove tehnologije. “S određenih aspekata, evropske dionice zaista postaju privlačnije. Inače, dionice i sektori koji će imati najviše koristi od najavljenog višegodišnjeg, velikog investicijskog ciklusa u odbrambenom štitu, zelenoj tranziciji, obnovi infrastrukture i razvoju u oblasti umjetne inteligencije, očekuju se privlačniji”, rekao je Roman Zidarn, analitičar Sklada.
Jeftinije dionice
Evropske dionice ušle su u godinu znatno jeftinije od američkih, a jaz ostaje i nakon posljednjeg rasta. Odnos cijene i zarade za kompanije u MSCI Europe indeksu bio je 14x – cijena dionice je bila 14 puta veća od zarade po dionici. Ovo je mnogo manji višekratnik od 22x za američke dionice.
“Američka berza već neko vrijeme trguje sa istorijski visokom premijom u odnosu na druga tržišta. To je bio odraz ne samo superiornosti SAD-a i viših operativnih rezultata američkih kompanija u odnosu na kompanije na drugim tržištima, već i ogromnog entuzijazma za umjetnu inteligenciju i zanemarivanja faktora rizika. Sada su ovi faktori već postali relevantni, dio je ponovo postao relevantan i ponovo su postali relevantni.”
Rast američkih indeksa u posljednje dvije godine prvenstveno su potaknule velike tehnološke kompanije, takozvana veličanstvena sedam: Microsoft, Apple, Nvidia, Meta Platforms, Alphabet, Amazon i Tesla. Ali 2025. godine, sedam giganata, koji predstavljaju oko 30 posto tržišne vrijednosti S&P 500, zabilježilo je dublje padove od indeksa, čineći polovinu gubitaka indeksa do 11. marta.
Tehnološke dionice su dobra dugoročna investicija
Mazi ne očekuje da će se dionice ovih kompanija oporaviti sve dok postoje neizvjesnosti zbog najavljenih tarifa i mjera odmazde od strane trgovinskih partnera. Međutim, do promjena bi moglo doći u narednim mjesecima ako se Trump umjesto na carine fokusira na deregulaciju, smanjenje korporativnih poreza i debirokratizaciju javnog sektora. Tehnološke kompanije će također imati koristi od očekivanog smanjenja kamatnih stopa Federalnih rezervi, rekao je menadžer imovine. Fed je u srijedu drugi put zaredom ostavio kamatne stope nepromijenjene, ali očekuje dva smanjenja ove godine.
Zidarn također smatra da kompanije iz navedene grupe ostaju dugoročno atraktivna investicija. “Međutim, parametri koji se koriste u njihovoj procjeni svakako su se promijenili. Zbog povećanja rizika povećan je i potreban prinos. Pojačani su i pritisci konkurencije”, posebno kineskih kompanija, koje su postale konkurentnije, posebno u automobilskom i tehnološkom sektoru.
Takav je početkom godine bio i kineski model umjetne inteligencije DeepSeek, koji je, prema istoimenoj laboratoriji, uporediv s vodećim ChatGPT modelom, ali je njegov razvojni trošak bio znatno manji od troškova razvoja američkog modela, koji je razvio OpenAI. Azijske dionice također rastu. Hongkonški Hang Seng indeks je od početka godine dobio više od 26 posto.
Odbrana kao podsticaj privredi
U međuvremenu, ekonomske vijesti iz Evrope su manje pesimistične nego prošle godine. “Energetska kriza postepeno jenjava, ekonomska aktivnost se stabilizovala, iako je i dalje na niskom nivou. Osim toga, Njemačka je najavila velike infrastrukturne i odbrambene investicije koje bi mogle značajno doprinijeti ekonomskom rastu kako Njemačke, tako i cijele EU”, rekao je Mazi. Prema analitičarima investicione banke Goldman Sachs, EU također ima koristi od činjenice da, s izuzetkom carina od 25 posto na čelik i aluminij, još nije podvrgnuta širim Trumpovim carinama, kao što je slučaj za Kanadu, Meksiko i Kinu.
Evropske zalihe odbrane bile su najveći dobitnici Trampovih geopolitičkih intervencija, koje su uključivale smanjenje vojne pomoći Ukrajini, početak mirovnih pregovora s Rusijom i Ukrajinom i zahtjev da evropski NATO partneri povećaju troškove odbrane i preuzmu odgovornost za sigurnost i obnovu Ukrajine nakon rata.
Njemački proizvođač oružja Rheinmetall, koji je najveći dobavljač artiljerijske municije od 155 mm za Ukrajinu i koji ima rekordnu knjigu narudžbi od početka rata, dobio je više od 130 posto na vrijednosti od početka godine. Dvocifreni rast udjela ove godine zabilježili su i italijanski Leonardo, francuski Thales Group, Dassault i Safran, te švedski Saab. Postoje i inicijative za pomoć odbrambenim kompanijama da proizvode oružje uz pomoć evropskih proizvođača automobila, čije fabrike nisu u potpunosti iskorišćene zbog pada konkurentnosti. Rheinmetall je također u pregovorima sa ljubljanskim proizvođačem stanica za naoružanje za borbena vozila pješadije Valhalla Turrets o uspostavljanju zajedničke proizvodnje u Sloveniji .
Evropski lideri odgovorili su na Trumpove poteze planom ponovnog naoružavanja koji uključuje 150 milijardi eura kredita i relaksiranim fiskalnim pravilima za ulaganja u odbranu. Njemačka je, međutim, dvotrećinskom većinom u parlamentu usvojila novi zakon kojim se ulaganja u odbranu izuzimaju od dužničke kočnice sadržane u ustavu i predviđa fond od 500 milijardi eura za infrastrukturna ulaganja. Ovo je zaokret za državu, jer u prošlosti nije bila sklona pretjeranom zaduživanju.
Infrastruktura je također obećavajuća
Trumpov protekcionizam i politika America First “nasilno su probudili” Evropu i upozorili je na potrebu smanjenja ovisnosti o SAD-u i jačanje vlastitih strateških aktivnosti, rekao je Zidarn. “Promijenjena paradigma je izuzetno važna, pa nije iznenađujuće da su se evropski lideri složili da dozvole korištenje nekonvencionalnih izvora financiranja, koji uključuju relaksirajuća fiskalna pravila za jačanje odabranih područja kao što su odbrana, zelena tranzicija, umjetna inteligencija i infrastruktura.”
Evropske dionice su stoga privlačnije od američkih u “značajno kratkom roku”, rekao je Mazi, ali to se ne odnosi samo na odbrambene kompanije. “Najavljeni njemački infrastrukturni paket čini interesantnim evropske proizvođače cementa, betona i građevinskog materijala. Osim toga, kompanije koje posluju u oblastima pametnih mreža, industrijske automatizacije i digitalizacije energetskih sistema, kao što su Schneider Electric i Siemens, ostaju atraktivne.”
NLB fondovi su manje optimistični u pogledu srednjoročnih i dugoročnih trendova, “jer Evropa još uvijek nije uspjela uspostaviti fiskalnu uniju, ostaje energetski zavisna od uvoza, a istovremeno se suočava sa prevelikim birokratskim opterećenjima”, dodaje on.
Da li je mir koristan i za evropske proizvođače oružja?
Prema analitičarima Goldman Sachsa, investitori su uglavnom bili nespremni za transatlantski zaokret. U anketi učesnika konferencije, 58 posto ispitanika vjeruje da će američke dionice doživjeti veći rast 2025. godine, dok samo osam posto vjeruje da će evropske dionice prednjačiti.
Prema njihovim prognozama, evropske dionice još uvijek imaju prostora za rast. “Još uvijek vidim potencijal rasta do kraja godine: naša 12-mjesečna prognoza i dalje predviđa rast od 5-6%. Ali tržište je već poraslo 10-12% od početka godine, tako da mislim da smo već imali velike povrate od evropskih dionica”, rekla je Sharon Bell, viši istraživač i strateg u banci .
Prema Bellovim riječima, rast sektora odbrane ne zavisi čak ni od ishoda rata u Ukrajini, jer će EU u svakom slučaju morati da ulaže u odbranu. “Ako nema mira u Ukrajini, Evropa će više trošiti na odbranu; ako je mir u Ukrajini, Evropa mora osigurati taj mir i stoga trošiti više na odbranu. U svakom slučaju, Evropa će trošiti više na odbranu, što pomaže odbrambenim kompanijama”, rekao je.
Kraj trogodišnjeg rata u Ukrajini donio bi još dvije prednosti evropskoj ekonomiji. Prvo, Svjetska banka procjenjuje da bi obnova Ukrajine koštala oko 500 milijardi dolara u narednoj deceniji, što bi otvorilo vrata evropskim investicijama u ukrajinski građevinski sektor i stimuliralo rast. Drugo, završetkom rata ruski prirodni gas bi se mogao vratiti u Evropu, smanjujući cijene energenata, a time i inflaciju na kontinentu.
Autor: Jan Articek, Forbes Slovenija
