Kako je nastao novac: Među deset zemalja sa najstarijom valutom koja je još u upotrebi, jedna sa prostora Balkana
Današnji koncept života nezamisliv je bez novca. U svim svojim oblicima, on je ključno sredstavo za razmjenu dobara i usluga. Kada je tačno nastao još uvijek postoje određene dvojbe, ali ono u vezi čega su saglasni ekonomisti je to da je valuta nastala u cilju da zamijeni do tada poznat sistem razmjene u kojem su ljudi trgovali robom i uslugama bez učešća novca u transakcijama. Pa je naprimjer poljoprivrednik mijenjao stoku za povrće ili radnu snagu za drvo itd. Prvi oblici novca pojavili su se 3000. godine prije Krista na području današnjeg Bliskog istoka (u drevnoj Mezopotamiji). Stanovnišvo je na glinenim pločicama crtalo poljoprivredne simbole koji su predstavljali dugove, što je bio uvod za postavljanje temelja za razvoj valuta.
Civilizacije unapređivale svoje valute
Prvi metalni novac pojavio se u 7. stoljeću prije Krista u Lidiji, na području današnje Turske i u Kini. Izrađene od legure zlata i srebra, Lidijske kovanice bile su prvi novčići koje je službeno izdalo državno tijelo, dok su kineski novčići bili od bronze i imali oblik alata. Ovi rani novčići označili su prekretnicu u istoriji trgovine, jer su omogućili lakšu razmjenu dobara i usluga. Prve kovanice nisu bile ujednačenog oblika poput modernih kovanica i ličile su na ovalni ili zrnasti komad metala s utisnutim motivima. Naprimjer lidijske kovanice koje su kovane u Sardu prikazivale su lava i bika okrenuti jedan prema drugome.
S vremenom su civilizacije unaprjeđivale svoje valute, do je papirnati novac prvi put uveden u Kini u 11. stoljeću, tokom dinastije Song. Budući da su bili opterećeni težinom metalnog novca, tamošnji trgovci su počeli koristiti potvrde o depozitu, što je dovelo do stvaranja prvog papirnatog novca. Tokom 1020-ih, vlada ove zemlje počela je izdavati priznanice kao prvi službeni papirnati novac.
Školjkasti novac sastavljen od školjki ili perli kao i robni novac, sastavljen od predmeta koji imaju praktičnu upotrebu, poput žitarica, činili su rane oblike valute širom svijeta, bilježi Discover magazin dodajući kako drugi predmeti koji su se vjerovatno koristili kao rani oblici valute variraju; od čaja, stoke do dragulja i metalnih predmeta. Podsjeća kako najstarije poznate upotrebe kovanica kao valute sežu do drevne Kine, drevne Indije i antičke Grčke, uz nekoliko drugih civilizacija.
Najstarije kovanice i danas u opticaju
Dolaskom industrijske revolucije i širenjem međunarodne trgovine, zlato je postalo standard vrijednosti u Engleskoj 1816. godine. Zlatni standard bio je usko povezan ss štampanjem novčanica, čija je vrijednost bila garantirana količinom zlata u državnim rezervama. Taj sistem je opstao do 20. stoljeća, ali se postepeno povukao iz upotrebe nakon 1970-ih.
U današnjem svijetu, novac više nije ograničen na fizičke oblike poput kovanica i novčanica. Kreditne i debitne kartice, online plaćanja te kriptovalute postali su svakodnevna sredstva razmjene. No, na svijetu postoje valute koje su preživjele sisteme i različita vremena. Među deset najstarijih valuta koje su u opticaju web stranica Visual Capitalist navodi britansku funtu nastalu u 8. stoljeću, američki dolar (1785.), japanski jen (1871.) kao i švicarski frank (1850.). Među deset najstarijih izdvaja i srpski dinar (1214.godina), rusku rublju (13. stoljeće), haićansku tikvu (1813.), falklandsku funtu (1833.) dominikanski pezos (1844.) kao i kanadski dolar (1871.).
