Influenseri preporučuju, dostava stiže: Kako su se navike potrošača promijenile u postkovid eri
Postkovid era donijela je ubrzane promjene u načinu na koji kupujemo, biramo brendove, koristimo usluge dostave. Iako su influenseri i ranije imali značajan utjecaj, danas su postali gotovo ravnopravni savjetnici pri donošenju odluka o kupovini.
Na seminaru „Inovacije u Customer experience-u u 2025. godini“ koji je održan u Privrednoj komori Srbije, direktor i osnivač agencije Intelligence Market Reserch Miljan Premović je objasnio da je pandemija korona virusa uticala na određenu vrstu znanja i procesa u ekonomiji.
Toga je, kaže, bilo i prije kovida, ali sada se utjecaj osjeća i u elementima promjene ponašanja samog potrošača.
„Mi smo imali tržište dostave i prije kovida. Međutim kasnije, u postkovidu, ne samo da se to ubrzalo nego je dobilo i drugačiji efekat, drugačija očekivanja od ljudi. Šta uopšte znači dostava, šta znači brza dostava, korisnička podrška…“, kaže Miljan.
Promjene se ogledaju i u ekspanziji novih kanala komunikacije. Oni su postojali i ranije, međutim, sada, dobijaju dodatni značaj.
„Također, influenseri su postojali i prije, ali sada dobijaju status prijatelja. Virtuelnog, čije mišljenje je važno. Kada je riječ o konceptu lojalnosti, ljudi su također skloniji i spremniji da promijene brend nego što je to bilo ranije“, kaže Premović.
Veći je i prosjek vremena provedenog na internetu. Tako se povećalo i znanje čovjeka o cijenama, te je teže prevariti ga. Premović objašnjava da u korak s tim promjenama ide i veći odnos ljudi prema bezbjednosti, kako fizičkoj, tako i bezbejdnosti podataka na internetu, a tu su i briga o zdravlju i ekologiji.
Preporuka influensera kao preporuka prijatelja
Prema istraživanju Capgemini Research Institute iz novembra 2024. godine, društvene mreže igraju ključnu ulogu u otkrivanju novih proizvoda – čak 51 posto ispitanika navelo je da su u posljednjih šest mjeseci upravo na taj način čuli za neki novi proizvod. Influenseri također igraju značajnu ulogu, jer je 30 posto ispitanika izjavilo da su zahvaljujući njima saznali više o proizvodu, dok je 17 posto proizvod i kupilo direktno putem društvenih mreža.
Promjene u navikama potrošača u postkovid eri ogledaju se i u načinu na koji doživljavamo reklame. Istraživanja pokazuju da će potrošači najčešće primijetiti oglas na prodajnim sajtovima (67 posto) i društvenim mrežama (68 posto). Reklame su sve prisutnije i tokom sportskih prijenosa – 56 posto ispitanika ih primjećuje, dok 28 posto smatra da su takvi oglasi posebno relevantni.
Savremeni potrošač ne želi samo da kupuje. On očekuje dvosmjernu komunikaciju sa brendovima. Pomenuto istraživanje pokazalo je da kupci žele da budu obaviješteni ako proizvod izgubi na gramaži, promijeni sastav ili kvalitet. Transparentnost postaje presudna, a brzina isporuke igra sve veću ulogu.
„Ljudi su danas spremni da plate brzu dostavu. Šta je brza dostava? Nekome je to dva sata, nekome 10 minuta. To su sve kriterijumi koji su postojali i ranije, samo su sada intenzivirani“, objašnjava Premović.
Promjene u radnoj snazi po generacijama
Pored promjena u načinu kupovine, važno je osvrnuti se i na demografske promjene koje će oblikovati tržište rada u narednoj deceniji. Prema istraživanju FED-a, koje je predstavljeno na seminaru u PKS-u, do 2035. godine očekuje se značajna smjena generacija u radnoj snazi, a samim tim i u potrošačkim navikama.
„Polako se gubi generacija baby boomera. Generacija Z i Milenijalci dominiraju radnom snagom i sigurno će dominirati još 10 do 15 godina, sa utjecajem X i Alfa generacije koja tek stasava“, objašnjava Premović.
Generacija X će sa trenutnih 21 posto radno aktivnog stanovništva u SAD-u porasti na 27% do 2035. godine. Ova grupa je, inače, poznata po lojalnosti brendovima i konzervativnim navikama. Međutim, dolaskom postkovid doba, definitivno se i njihove potrošačke navike mijenjaju.
Milenijalci će doživjeti pad. Udio u radnoj snazi će u 2035. godini dostići 29 procenata, što predstavlja pad od šest posto u odnosu na 2024. godinu. Kao generacija koja je u velikoj mjeri oblikovala digitalnu ekonomiju, očekuje se da će nastaviti da postavljaju standarde kada je riječ o transparentnosti, personalizaciji i društvenoj odgovornosti.
Generacija Z, odrasla u digitalnom dobu, bit će generacija koja će činiti najveći udio u radnoj snazi do 2035. godine (31%). To predstavlja porast od četiri posto u odnosu na 2024. godinu.
I dok BBaybi boom generacija polako „odumire“, Alfa tek stupa na scenu sa svojim tehnološkim pogledima na svijet.
Autor: Hristina Kovačević, Forbes Srbija
