COP28: Lideri svijeta pozivaju na više “kontroverzne” nuklearne i manje “destruktivne” energije priznavajući da bi ostavila trag na planeti 

“Nove nuklearne tehnologije mogle bi ostaviti manji trag na planeti. Potrebno je pružanje podrške aktivnostima Međunarodne agencije za atomsku energiju da na zahtjev članica uključi nuklearnu energiju u svoje nacionalno energetsko planiranje na održiv način koji se pridržava najviših standarda sigurnosti i zaštite. Postoji potreba za političkim angažmanom na visokoj razini kako bi se podstaklo daljnje djelovanje na generisanju nuklearne energije.” , stoji u najnovijoj Deklaraciji usvojenoj na drugom danu klimatskog summita COP28 u Dubaiju.

Sjedinjene Države su, na čelu s potpredsjednicom Kamalom Harris, predvodile pregovorima UN-a o klimi da se ulože napori za suzbijanje emisija metana, ali su također podstakle duboko kontroverznu inicijativu za jačanje nuklearne energije kako bi se zaustavilo globalno zagrijavanje. Deklaracija, navodi se, prepoznaje ključnu ulogu nuklearne energije u održavanju cilja ograničavanja porasta temperature na 1,5 stepeni Celzijusa. 

Upotreba nuklearne energije kao čistije alternative fosilnim gorivima smatra se i dalje kontroverznom zbog kontinuirane zabrinutosti za sigurnost i odlaganje nuklearnog otpada. Više od 20 zemalja, od SAD-a do Gane, Japana i nekoliko europskih zemalja, navelo je u deklaraciji da nuklearna energija  igra “ključnu ulogu” u cilju postizanja neutralnosti ugljika do sredine stoljeća. Oni su pozvali na utrostručenje kapaciteta nuklearne energije do 2050. u odnosu na nivoe iz 2020. godine.

Tri puta više nuklearne energije

Tokom Svjetskog summita COP28 je više od 20 zemalja sa četiri kontinenta objavilo Deklaraciju o trostrukoj nuklearnoj energiji. Deklaracija, kako su potpisnice istakle, prepoznaje ključnu ulogu nuklearne energije u postizanju globalne neto nulte emisije stakleničkih gasova do 2050. godine i održavanju cilja od 1,5 stepena globalnog zagrijavanja planete. Ključni elementi deklaracije uključuju zajednički rad na unapređenju cilja utrostručenja kapaciteta nuklearne energije na globalnom nivou do 2050. godine i pozivanje dioničara međunarodnih finansijskih institucija da podstaknu uključivanje nuklearne energije u politike kreditiranja energije. 

Zemlje koje podržavaju ovu deklaraciju uključuju Sjedinjene Američke Države, Bugarsku, Kanadu, Češku Republiku, Finsku, Francusku, Ganu, Mađarsku, Japan, Republiku Koreju, Moldaviju, Mongoliju, Maroko, Nizozemsku, Poljsku, Rumuniju, Slovačku, Sloveniju, Švedsku, Ukrajinu, Ujedinjene Arapske Emirates i Ujedinjeno Kraljevstvo. Nuklearne sile Rusija i Kina nisu potpisale Deklaraciju.

“Ne možete doći do nulte stope do 2050. bez nuklearne energije”, rekao je američki izaslanik za klimu, John Kerry.

Ekološka grupa 350.org kaže da je nuklearna katastrofa u Fukušimi 2011. u Japanu istakla opasnosti atomske energije. 

Šta stoji u Deklaraciji o trostrukoj nuklearnoj energiji

Nacije su se Deklaracijom obavezale na razumijevanje sljedećih smjernica aktivno:

Prepoznajući ključnu ulogu nuklearne energije u postizanju globalne neto nulte emisije stakleničkih gasova do ili oko sredine stoljeća i u održavanju ograničenja porasta temperature od 1,5°C u dosegu i postizanju cilja održivog razvoja;

Prepoznajući važnost primjene nuklearne nauke i tehnologije koje doprinose praćenju klimatskih promjena i suočavanju s njihovim utjecajima, te naglašavajući rad Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u tom pogledu;

Prepoznajući da je nuklearna energija već drugi po veličini izvor čiste energije baznog opterećenja koja se može dispečirati, s prednostima za energetsku sigurnost;

Prepoznajući da analize Agencije za nuklearnu energiju OECD-a i Svjetske nuklearne asocijacije pokazuju da se globalni instalirani kapaciteti nuklearne energije moraju utrostručiti do 2050. kako bi se do iste godine dosegle globalne neto nulte emisije;

Prepoznajući da analiza Međuvladinog panela za klimatske promjene pokazuje da je nuklearna energija približno utrostručila svoj globalni instalirani električni kapacitet od 2020. do 2050. u prosječnom scenariju od 1,5°C;

Prepoznajući da bi nove nuklearne tehnologije mogle ostaviti manji trag na planeti i da se mogu postaviti tamo gdje je to potrebno, dobro sarađivati s kompanijama generatorima obnovljivih izvora energije i imati dodatnu fleksibilnost koja podržava dekarbonizaciju izvan energetskog sektora, uključujući industrijske sektore koje je teško umanjiti;

Prepoznajući aktivnosti IAEA u pružanju podrške svojim državama članicama, na zahtjev, da uključe nuklearnu energiju u svoje nacionalno energetsko planiranje na održiv način koji se pridržava najviših standarda sigurnosti i zaštite kroz svoju inicijativu “Atoms4NetZero” kao priliku za sve zaisteresirane strane u razmjeni stručnost;

Prepoznajući važnost financiranja dodatnih nuklearnih energetskih kapaciteta potrebnih za održavanje ograničenja porasta temperature od 1,5°C;

Prepoznajući potrebu za političkim angažmanom na visokoj razini kako bi se potaknulo daljnje djelovanje na nuklearnoj energiji.

Obaveze članica potpisnica Deklaracije

SAD i Kina su dva najveća svjetska emitera metana. Washington je najavio da će pooštriti ograničenja na emisiju metana iz industrije nafte i gasa.

Novi standardi bi postepeno eliminisali rutinsko spaljivanje prirodnog gasa proizvedenog u naftnim bušotinama i zahtijevali bi sveobuhvatno praćenje curenja metana iz bušotina i kompresijskih stanica. Emisije metana također dolaze iz sektora poljoprivrede, pri čemu krave i ovce oslobađaju plin tokom digestije i u svom stajnjaku. Metan je “najrazorniji gas” – rečeno je na COP28.

Obaveze članica potpisnica Deklaracije će se sprovoditi kroz striktne akcije tako što će biti: 

Posvećeni zajedničkom radu na unapređenju globalnog aspirativnog cilja utrostručenja kapaciteta nuklearne energije od 2020. do 2050. godine, uvažavajući različite domaće okolnosti svakog učesnika;

Posvećeni poduzimanju domaćih akcija kako bi se osiguralo da nuklearne elektrane rade odgovorno i u skladu s najvišim standardima sigurnosti, održivosti i neproliferacije, te da se otpadom goriva odgovorno upravlja dugoročno;

Opredjeljenje za mobilizaciju ulaganja u nuklearnu energiju, uključujući i kroz inovativne mehanizme financiranja;

Pozivati dioničare Svjetske banke, međunarodne finansijske institucije i regionalne razvojne banke da po potrebi podstiču uključivanje nuklearne energije u politike kreditiranja energije svojih organizacija i da aktivno podrže nuklearnu energiju kada imaju takav mandat, te ohrabruju regionalna tijela da imaju mandat za to da razmotre pružanje finansijske podrške nuklearnoj energiji;

Posvećeni podršci razvoju i izgradnji nuklearnih reaktora, kao što su mali modularni i drugi napredni reaktori za proizvodnju energije, kao i šire industrijske primjene za dekarbonizaciju;

Posvećeni podršci odgovornim državama koje žele da istraže novo civilno nuklearno raspoređivanje pod najvišim standardima sigurnosti, održivosti i neproliferacije;

Odlučiti da se svake godine na marginama Zajednice prakse revidira napredak u ispunjavanju ovih obaveza.