Pet vrijednih otkrića za ljudski život koja nikada nisu dobila Nobela
Tokom iduće sedmice neki od največih umova današnjice primit će Nobela, prestižno priznanje, koje je prije više od 100 godina utemeljio švedski industrijalac Alfred Nobel, u čast revolucionarnih postignuća iza kojih stoje godine i godine istraživanja i napornog rada. Nagrada će se dodijeliti u nekoliko oblasti; Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu bit će objavljena u ponedjeljak, nakon čega, u utorak, slijedi objava priznanja za fiziku, za hemiju u srijedu, dok će Nobelova nagrada za književnost biti objavljena u četvrtak, a Nobelova nagrada za mir u petak. Dok javnost slavi nove dobitnike za njihova izvanredna postignuća, istorija također bilježi umove koji su značajno doprinijeli razvoju čovječanstva, ali njihova dostignuća nisu rezultirala pozivom iz Stockholma — barem ne još. CNN u svojoj najnovijoj analizi donosi priču o pet takvih umova.
Prvi ljudski genom
Na “razbijanju” genetskog koda ljudskog života radio je međunarodni konzorcij hiljada istraživača u Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu i Kini. Bio je ovo hrabar projekat pokrenut 1990. a dovršen 2003. godine, koji je utjecao na biologiju, medicinu i mnoga druga područja. Ali jedan od razloga zašto projekt možda nije zaslužio Nobelovu nagradu je ogroman broj ljudi uključenih u poduhvat.
Prema pravilima koja je Nobel postavio u svojoj oporuci iz 1895. godine, nagrade se mogu dodijeliti samo do tri osobe po nagradi — što je sve veći izazov s obzirom na kolaborativnu prirodu mnogih naučnih istraživanja.
Revolucija u liječenju pretilosti
Razvoj vrhunskih lijekova za mršavljenje koji oponašaju hormon glukagonu poznat kao peptid 1, ili GLP-1, uzdrmao je svijet zdravstvene skrbi u posljednjih nekoliko godina. Na svijetu, jedna od osam osoba se bori sa pretilošću, što je dvostruko više od 1990. , a lijek koji snižava šećer u krvi i suzbija apetit, ima potencijal uvesti novu eru u liječenju pretilosti i povezanih stanja kao što su dijabetes tipa 2.
Troje naučnika: Svetlana Mojsov, dr. Joel Habener i Lotte Bjerre Knudsen uključeni u razvoj lijeka, poznatog kao semaglutid, osvojili su nagradu Lasker-DeBakey za klinička medicinska istraživanja 2024. , koja se često smatra pokazateljem hoće li određeni napredak ili naučnik osvojiti Nobelovu nagradu.
Mojsov, biohemičar i istraživački profesor na Univerzitetu Rockefeller, i Habener, endokrinolog i profesor medicine na Medicinskom fakultetu Harvarda, pomogli su identificirati i sintetizirati GLP-1. Knudsen, glavni naučni savjetnik za istraživanje i rani razvoj u Novo Nordisku, odigrao je ključnu ulogu u pretvaranju lijeka u učinkovit lijek za mršavljenje koji danas uzimaju milioni ljudi.
Transformativna umjetna inteligencija
Umjetna inteligencija, područje koje se nevjerovatnom brzinom razvija, možda je na pragu osvajanja Nobelove nagrade zahvaljujući pionirima poput Demisa Hassabisa i Johna Jumpera. Ova dva naučnika, tvorci AlphaFold Protein Structure Database — AI programa koji dekodira 3D strukture proteina — već su osvojila prestižne nagrade, uključujući Breakthrough Prize i Laskerovu nagradu.
AlphaFold alat djeluje kao “Google tražilica” za proteinske strukture, pružajući trenutni pristup predviđenim modelima proteina, ubrzavajući napredak u fundamentalnoj biologiji i drugim srodnim poljima.
Otkako je ključni dokument ovog para objavljen 2021. citiran je više od 13.000 puta, što David Pendlebury, voditelj analize istraživanja na Clarivateovom Institutu za naučne informacije opisuje kao “izniman broj”: Od ukupno 61 miliona naučnih radova, samo ih je oko 500 citirano više od 10.000 puta”, kaže i dodaje da bi ipak moglo biti prerano za tipično konzervativni Nobelov odbor da oda počast ovom području. “Neki ljudi su sugerirali da je možda prerano za takvu nagradu, da je rad premlad i da je ovo potpuno novo područje, primjena umjetne inteligencije u naučnom istraživanju”.
Razumijevanje crijevnog mikrobioma
U ljudskim crijevima žive trilioni mikroorganizama — bakterija, virusa i gljivica — koji imaju ključnu ulogu u održavanju našeg zdravlja. Zahvaljujući napretku u genetskom sekvenciranju, naučnici su uspjeli shvatiti kako ovi mikrobi rade, kako međusobno razgovaraju i stupaju u interakciju s ljudskim ćelijama, naročito u crijevima, što je dovelo do revolucije u oblasti crijevnog mikrobioma.
Jedan od pionira ovog polja, biolog dr. Jeffrey Gordon, predvodio je istraživanje koje je otkrilo da crijevni mikrobiom ima ključnu ulogu u zdravstvenim ishodima, naročito u kontekstu pothranjenosti kod djece, koja pogađa gotovo 200 miliona djece u svijetu, te razvija prehrambene intervencije koje ciljaju na poboljšanje zdravlja crijeva.
Geni koji uzrokuju rak
Mary-Claire King, genetičarka i profesorica na Univerzitetu Washington, prva je dokazala da su određene vrste raka, poput raka dojke, nasljedne. Naime, s iskustvom u istraživanju genetskih razlika između ljudi i čimpanza, Mary-Claire King, zauzela je novi pristup. Radeći mnogo prije nego što su naučnici imali bilo kakvu mapu ljudskog genoma, King je provela 17 godina otkrivajući i identificirajući ulogu mutacije gena BRCA1 u raku dojke i jajnika.
Njeno otkriće BRCA1 gena omogućilo je genetsko testiranje koje ženama sa visokim rizikom od raka dojke omogućava pravovremeno djelovanje i prevenciju.
